DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 23     <-- 23 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


nosi prosječno za prvu skupinu 70 %, a za drugu skupinu
71 %. Sveukupno iskorištenje pri obradi tanke bukove
oblovine u drvne elemente prosječno iznosi za
prvu skupinu 48 %, a za drugu skupinu 50 %. Razlog za
dobiveno relativno visoko volumno iskorištenje bio je
taj,što su za pokusna raspiljivanja uzimani trupci kvalitete
kao standardni trupci I. klase prema HRN-u.


Brežnjak (1977) navodi da je vrlo interesantna činjenica
da je u nekim pilanama koje obrađuju bukovinu
pretežito loše kvalitete, volumno iskorištenje uvođenjem
tehnologije proizvodnje drvnih elemenata, ostalo
podjednako onomu uz raniju tehnologiju izrade standardne
piljene građe. Obrazloženje se može naći u većem
korištenju tračnih pila kao primarnih i sekundarnih strojeva,
kao i tomu da su i u klasičnoj tehnologiji napadali
pretežito sortimenti manjih dimenzija (parketne
daščice). Ipak je uzimajući u obzir sve bukove pilane
prosječno volumno iskorištenje bukovine uvo đenjem
teh nologije drvnih elemenata nešto opalo. To je logično,
imajući u vidu da se tom tehnologijom skoro sve primarne
piljenice, osim najkvalitetnijih samica i polusamica
te najlošijih srčanica dalje u samoj pilani obrađuju u
elemente za proizvodnju namještaja.


Nikolići dr.(1977) utvrdili su da volumno iskorištenje
pri pilanskoj obradi bukovog prostornog drva
(metrice) u drvne elemente i parketne daščice iznosi
oko 36 %. Pri tome oblik cjepanica vrlo malo utječe na
povećanje postotka iskorištenja dok krupniji, a pravilniji
oblici u pravilu imaju veći postotak iskorištenja. Za
piljenje oblica potrebno je utrošiti gotovo 20 % više
vre mena nego na obradu cjepanica, polovina i četvrtina
zbog nepodobnog oblika sirovine za obradu. Povećanje
is korištenja, učinka i samim tim ekonomičnosti proizvodnje
treba tražiti u pravilnosti izrade samih cjepanica,
te u pravilno odabranim dimenzijama pilanskih
pro izvoda koji će se iz takve sirovine izrađivati.


Prema Zubčeviću (1983) prosječno volumno
iskorištenje tanke bukove oblovine duljine 1 m i promjera
10 do 25 cm pri izradi drvnih elemenata i parketnih
daščica iznosilo je od 32 do 51 %. Udio parketnih
daščica u ispiljenim drvnim proizvodima iz trupaca
promjera 10 do 19 cm iznosio je 42 do 72 %. Kao najprikladniju
pilansku tehnologiju preporučio je obradu
na posebnoj visokomehaniziranoj liniji s osnovnim
stro jem specijalnom tračnom pilom uskog propiljka,
velike točnosti i produktivnosti. Sekundarna obrada izvodila
bi se na tanko-lisnim kružnim pilama ili tračnim
pilama paralicama.


Analizirajući problematiku obrade takve pilanske
sirovine četinjača i listača prevladava mišljenje da ona
mora barem svojim dimenzijama i kvalitetom omogućiti
izradu željenih proizvoda. Kao bitni elementi kvalitete
navode se pravost i mali pad promjera. Također
prevladava mišljenje da pri pilanskoj obradi nije odlučujuće
i najvažnije volumno iskorištenje kao kod standardne
oblovine.


Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti uspješnost pilanske
obrade bukovih trupacamanjih promjera i niže
kvalitete pri njihovoj obradi u grube drvne elemente i
parketne daščice prekopokazatelja volumnog, kvalitativnog
i vrijednosnog iskorištenja. Istraživanje bi treba lo
potvrditi ili nadopuniti neka dosadašnja istraživanja
po toj problematici.


OBJEKT I METODAISTRAŽIVANJA– Objects and methods of research
Izbor i izmjera trupaca – Logs selection and measurement
Za potrebe istraživanja izrađeni su bukovi trupci s litativnih značajki zadovoljavali kriterije III. klase pilokacije
Šumskog gazdinstva “Borja” –Tesliću Bosni


lanskih trupaca prema HRN D. B4. 028. Svi trupci prii
Hercegovini.


kraćeni su na duljinu od 2 m te razvrstani u tri razreda
Pri odabiru trupaca vodilo se računa da trupci nisu


promjera i to: 18 do 20 cm, 21 do 23 cm i 24 do 26 cm.
zahvaćeni nepravom srži dok su u pogledu ostalih kva-U svakom razredu bilo je po 30 trupaca.


Tablica 1. Deskriptivna statistika dimenzija i kvalitativnih značajki uzorka trupaca promjera 18 do 20 cm


Table 1 Descriptive statistics for the dimensions and quality factors of 18 to 20 cm diameter group common beech logs


Dimenzije trupca
Log size
Uzorak trupaca promjera 18 do 20 cm
18 to 20 cm diameter group
N Min. Median Max. Prosječno–Average Std. dev.
Duljina,m–Length, m 30 2 2 2 2 0,00
Promjer na tanjem kraju,cm–Top-end diameter, cm 30 17 18 19 18,37 0,56
Srednji promjer, cm–Mid diameter, cm 30 18 19 20 19,07 0,74
Promjer na debljem kraju,cm–But-end diameter, cm 30 18 20 23 20,10 1,16
Pad promjera,cm/m´–Log taper, cm/m´ 30 0 0,5 2 0,87 0,56
Promjer kvrga, mm–Knot diameter, mm 30 10 20 40 20 9,79
Broj kvrga, kom/trupcu–Number of knot, pieces/log 30 1 5 25 6,3 5,17
Zakrivljenost,mm/trupcu–Crook,mm/log 30 10 20 32 20,25 6,26
Volumen trupca,m3 –Log volume,m3 30 0,051 0,057 0,063 0,057 0,004