DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 UDK 630* 333 + 83 (001) ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATAIZ BUKOVIH (Fagus sylvatica L.) TRUPACAMANJIH PROMJERAI NIŽE KVALITETE YIELD OF LOW QUALITYAND SMALL-SIZED DIAMETER COMMON BEECH (Fagus sylvatica L.) LOGS IN ROUGH DIMENSION STOCK PRODUCTION Vasil TANUŠEV*, Josip IŠTVANIĆ**, Maja MORO**, Jurica BUTKOVIĆ*** SAŽETAK: Cilj istraživanja ovog rada bio je utvrditi volumno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje bukovih trupaca manjih promjera i niže kvalitete pri njihovoj obradi u grube drvne elemente i parketne daščice. Za potrebe istraživanja izrađeni su bukovi trupci na lokaciji Šumskog gazdinstva “Borja” – Tes lić u Bosni i Hercegovini. Trupci su prije piljenja razvrstani u tri razreda srednjih promjera 18 do 20, 21 do 23 i 24 do 26 cm. Primarno piljenje trupaca tehnikom piljenja u cijelo, provedeno je na tračnoj pili trupčari. Sve dobivene piljenice raspiljene su u drvne elemente i parketne daščice poprečno-uzdužnim načinom piljenja. Najbolje volumno iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica postigli su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trup ci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm sa neznatnom međusobnom razlikom. Rezultati pokazuju da su najkvalitetniji elementi ispiljeni iz trupaca razreda promjera 21 do 23 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 24 do 26 te 18 do 20 cm. Najbolje rezultate vrijednosnog iskorištenja pokazali su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm. Utvrđeno je da među njima postoji razlika ali ona nije statistički signifikantna. Općenito gledavši rezultati su potvrdili neka dosadašnja istraživanja o ovoj tematici. Oni ukazuju na mogućnost uspješne pilanske obrade ovakve pilanske sirovine ako se razmatraju samo istraživani tehnološki čimbenici. Pri tomu je vrlo važan pristup njenom odabiru i kvalitativnom razvrstavanju. Također su značajni i kriteriji kvalitete i dimenzija drvnih elemenata koji će se izrađivati iz takve sirovine. Koliko god se to činilo neracionalno, trenutna situacija na tržištu pilanske sirovine i proizvoda dovela je do toga da se ovakva pilanska sirovina vrlo često koristi za energetske potrebe bilo kao ogrjevno drvo u svom tradicionalnom obliku ili usitnjeno u sječku. Glede takvog stanja tržišta bukovih pilanskih proizvoda u istraživanjima koja slijede, trebalo bi se više pozabaviti uz ove istraživane tehnološke pokazatelje i ekonomskim pokazateljima i kriterijima uspješnosti pilanske obrade ovakve pilanske sirovine. Ključne riječi:Obična bukva (Fagus sylvaticaL.), tanka oblovina, pilanska proizvodnja, drvni elementi, volumno iskorištenje, kvalitativno iskorištenje, vrijednosno iskorištenje * Mr. sc. VasilTanušev, Lignacon, Krajiška bb, 74270 Teslić, Bosna i Hercegovina, e-mail: tanusev-vasil@teol.net ** Dr. sc. Josip Ištvanić, Maja Moro, prof. matematike i fizike, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: istvanic@sumfak.hr, moro@sumfak.hr *** Dr. sc. Jurica Butković, Viševica komp, Jordanovac 47, 10000 Zagreb, Hrvatska jurica.butkovic@visevicakomp.hr |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 22 <-- 22 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 UVOD – Introduction Prema dogovoru, a u praksi ponekad i bez dogovo ra, na pilane se katkada dopremaju i trupci koji ne odgo varaju standardnim propisima za pilanske trupce. Naj češće se pritom radi o trupcima koji su ispod ili iz nad normom propisane kvalitete ili dimenzija. Potrajni manjak standardnih pilanskih trupaca, navodi pilane da potpunije iskoriste vlastite kapacitete obra dom oblog drva manjih dimenzija tzv. tanke oblovine. Kod takve pilanske sirovine su dimenzije promje ra, a najčešće i kvaliteta, ispod normom propisane. Promjeri tanke oblovine za bukovinu iznose od 15 do 24 cm, a duljine od 2 m na više. Osim tanke oblovine kao ulazna sirovina može se svr stati i vrlo kvalitetno bukovo prostorno drvo u obli ku cjepanica ili oblica (celulozno drvo, ogrjevno drvo, drvo za drvne ploče itd.). Ipak takav oblik sirovine rje đe se koristi u većim industrijskim pilanama, zbog u naj manju ruku problematične rentabilnosti takve pi lanske obrade i posebne pilanske tehnološke osnove (Ištva nić 2003). Uzevši u obzir odnos volumnog iskorištenja i promjera trupaca, jasno je da se volumno iskorištenje pri obradi takve oblovine razlikuje od iskorištenja pri obra di uobičajene pilanske sirovine. S povećanjem pro mjera trupca raste njegovo teorijsko i praktično volumno iskorištenje.To je povećanje značajnije kod trupaca manjih nego kod većih promjera. Ovo posljednje pripisuje se utjecaju gubitka uslijed propiljka. Zubčević(1973) u istraživanju iskorištenja nis ko kvalitetnih bukovih pilanskih trupaca III. klase izvedenom tračnim pilama trupčarama i jarmačama, i to teh nikama piljenja u cijelo, prizmiranjem i kružnim nači nom,zaključuje da volumno iskorištenje prati povećanje srednjeg promjera. Kvalitativno iskorištenje pi ljenih elemenata izravno ovisi o njihovoj duljini. Srednji promjer nema bitan utjecaj na kvalitativno iskorištenje obradaka. Ukupno volumno iskorištenje je manje pri namjenskoj pilanskoj tehnologiji nego klasičnoj pilanskoj tehnologiji. Način izrade grubih obradaka iz trupaca, odnosno neobrađenih piljenica nema bitan utjecaj na kvalitetu istih. Vrijednosno iskorištenje pri namjenskoj tehnologiji redovito je veće nego pri klasičnoj pilanskoj tehnologiji. Slično navodi iPalovič(1973) koji je došao je do zaključka da volumno iskorištenje bukovih pilanskih trupaca u obliku piljenica raste linearno od oko 64 % za trupce promjera 20 cm do oko 80 % za trupce 60 cm promjera. Također je utvrdio da se povećanjem promjera trupaca povećava i volumno iskorištenje trupaca u obliku piljenih drvnih elemenata. Na kvalitativno iskorištenje u obliku piljenica najveće značenje imaju kvrge, neprava srž i zakrivljenost trupaca. Prosječno kva litativno iskorištenje trupaca jako opada s pojavom grešaka u srži i kvrga, a nešto manje i s pojavom zakrivljenosti trupaca. Na volumno iskorištenje piljenica pri njihovoj obradi u drvne elemente najviše pak utječe veličina neprave srži i broj kvrga, dok je zakrivljenost od relativno manjeg značaja. IstraživanjaPrkai dr.(2009) su pokazala da ukup na postotna za stupljenost bukovih stabala s nepravom srži kao i apsolutne vrijednosti volumena osrženog dije la tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima ras tu od prorede prema dovršnom sijeku. Najnižim srednjim vrijednostima ističu se stabla s nepravom srži prorednih sječina te zatim stabla pripremnog sijeka. Za sve vrste sijeka, osim dovršnog, postotni udjeli volumena osrženog dijela tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima pokazuju padajući trend. No, s druge strane stabla manjih prsnih promjera s nepravom srži pokazuju veće udjele osrženog dijela tehničke oblovine, zbog manjeg udjela volumena same tehničke oblovine. Srednje vrijednosti prorednih sječina u tom pogledu pokazuju linearnu međuzavisnost. Kako navodi Škaljić(2002) kod simuliranog raspiljivanja trupaca s manjim udjelom neprave srži po presjeku trupca piljenje u cijelo je dalo najveće volumno iskorištenje torusa trupca. Granične vrijednosti udjela neprave srži pri piljenju neokrajčenih piljenica za koje piljenje u cijelo daje najveće iskorištenje pri tome su iznosile od 10 % za trupce promjera 40 cm do 50 % za trupce promjera 70 cm. Pri piljenju okrajčenih piljenica ovi udjeli kreću se od 40 % za trupce promjera 40 cm do 60 % za trupce promjera 70 cm. Rezultati ukazuju da je za slučajeve većeg udjela neprave srži po presjeku trupca najpovoljniji kružni način piljenja. Granična vrijednost udjela neprave srži po presjeku trupca pri piljenju neokrajčenih piljenica za koje kružno piljenje daje najveće iskorištenje, kreće se od 20 % za trupce promjera 40 cm do 60 % za promjere trupaca 65 i 70 cm. Pri piljenju okrajčenih piljenica ovi udjeli kreću se od 50 % za trupce promjera 40 cm do 70 % za trupce promjera 70 cm. Prema istraživanju Milinovića(1983) volumno iskorištenje pri obradi bukove tanke oblovine u primarnoj pilani iznosilo je za promjer trupaca 16 do 20 cm, 68 %, a za trupce promjera 21 do 24 cm, 69 %. U konačnici iskorištenje je iznosilo 44 i 45 %.Milinovići dr.(1984) u nešto promijenjenim uvjetima istraživanja postavljaju pitanje isplativosti obrade takvih trupaca u drvne elemente. Iskorištenja iznosila su u primarnoj pilani 65 %, u sekundarnoj 51 % te u konačnici 33 % ponajprije iz razloga strožih kriterija kvalitete elemenata koji su se izrađivali. Istraživanja volumnog iskorištenja pri pilanskoj obradi tanke bukove oblovine promjera 16–20 cm i 21–24 cm (Brežnjaki dr.1978) pokazala su da iskorištenje pri raspiljivanju tanke oblovine za prvu skupinu iznosi prosječno 68 %, a za drugu skupinu 69 %. Iskorištenje tako dobivenih piljenica pri izradbi elemenata iz |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 24 <-- 24 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 Svim trupcima u uzorku izmjerena je duljina, sre-aritmetička sredina, standardna devijacija, minimum, dnji promjer te promjeri na tanjemu i debljem kraju. Od median i maksimum.Ti parametri, zajedno s izmjerečimbenika kvalitete na svim je trupcima utvrđena i iz-nim čimbenicima kvalitete trupca, omogućili su promjerena zastupljenost grešaka u pogledu veličine i vedbu analize strukture sirovine za eksperimentalno broja kvrga te jednostrane zakrivljenosti. Za sve anali-piljenje (tablice 1, 2 i 3). zirane varijable provedena je deskriptivna statistika: Tablica 2. Deskriptivna statistika dimenzija i čimbenika kvalitete uzorka trupaca promjera 21 do 23 cm Table 2 Descriptive statistics for the dimensions and quality factors of 21 to 23 cm diameter group common beech logs Dimenzije trupca Log size 21 to 23 cm diameter group Uzorak trupaca promjera 21 do 23 cm N Min. Median Max. Prosječno –Average Std. dev. Duljina, m –Length, m 30 2 2 2 2 0,00 Promjer na tanjem kraju, cm –Top-end diameter, cm 30 20 21 23 21,43 0,77 Srednji promjer, cm – Mid diameter, cm 30 20 22 23 21,80 0,85 Promjer na debljem kraju, cm –But-end diameter, cm 30 20 23 25 22,60 1,22 Pad promjera, cm/m´ –Log taper, cm/m´ 30 0 0,5 2 0,58 0,44 Promjer kvrga, mm – Knot diameter, mm 30 10 20 60 20,68 13,38 Broj kvrga, kom/trupcu – Number of knot, pieces/log 30 1 3 8 3,63 1,83 Zakrivljenost, mm/trupcu –Crook, mm/log 30 11 20 32 20,27 6,17 Volumen trupca, m 3 –Log volume, m3 30 0,063 0,076 0,083 0,075 0,006 Tablica 3. Deskriptivna statistika dimenzija i čimbenika kvalitete uzorka trupaca promjera 24 do 26 cm Table 3 Descriptive statistics for the dimensions and quality factors of 24 to 26 cm diameter group common beech logs Dimenzije trupca Log size Uzorak trupaca promjera 24 do 26 cm 24 to 26 cm diameter group N Min. Median Max. Prosječno –Average Std. dev. Duljina, m –Length, m 30 2 2 2 2 0,00 Promjer na tanjem kraju, cm –Top-end diameter, cm 30 22 23 25 23,13 0,68 Srednji promjer, cm – Mid diameter, cm 30 23 23 25 23,47 0,68 Promjer na debljem kraju, cm –But-end diameter, cm 30 23 24 26 24,27 1,11 Pad promjera, cm/m´ –Log taper, cm/m´ 30 0 0,5 1,5 0,57 0,49 Promjer kvrga, mm – Knot diameter, mm 30 10 20 40 21,17 9,39 Broj kvrga, kom/trupcu – Number of knot, pieces/log 30 1 5,5 25 7,27 5,11 Zakrivljenost, mm/trupcu –Crook, mm/log 30 10 20 32 19,60 6,23 Volumen trupca, m 3 –Log volume, m3 30 0,083 0,083 0,098 0,087 0,005 Volumen i pad promjera pojedinačnih trupaca i sve ukup no bio je izračunat prema izrazima 1 i 2. (1) (2) gdje je: Vvolumen trupca; Dsrednji promjer trupca; Taper pad promjera trupca; D promjer log mid butt-end trupca na debljem kraju;D promjer trupca na ta top-end njem kraju iLduljina trupca. log Iskorištenje trupaca pri izradi grubih drvnih elemenata Yield of logs in rough dimension stock production Trupci su u primarnoj pilani piljeni u proizvodnim uvjetima na tračnoj pili trupčari promjera kotača 1400 mm. Korišten je list pile debljine 1,47 mm s proširenjem zubaca stlačivanjem 0,6 mm na svaku stranu te koraka ozubljenja 45 mm.Piljenje je izvedeno tehnikom piljenja u cijelo, paralelno s ravnom osi trupca. Sve piljenice dobivene u ovom istraživanju bile su namijenjene daljnjoj proizvodnji u istome pogonu, te se nisu posebno razvrstavale obzirom na kvalitetu. Iz trupaca su izrađivane piljenice nominalnih debljina 25 mm i 38 mm za razred promjera 18 do 20 cm, odnosno 25 mm i 50 mm za razrede promjera 21 do 23 i 24do 26 cm. Debljina pi |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 23 <-- 23 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 nosi prosječno za prvu skupinu 70 %, a za drugu skupinu 71 %. Sveukupno iskorištenje pri obradi tanke bukove oblovine u drvne elemente prosječno iznosi za prvu skupinu 48 %, a za drugu skupinu 50 %. Razlog za dobiveno relativno visoko volumno iskorištenje bio je taj,što su za pokusna raspiljivanja uzimani trupci kvalitete kao standardni trupci I. klase prema HRN-u. Brežnjak (1977) navodi da je vrlo interesantna činjenica da je u nekim pilanama koje obrađuju bukovinu pretežito loše kvalitete, volumno iskorištenje uvođenjem tehnologije proizvodnje drvnih elemenata, ostalo podjednako onomu uz raniju tehnologiju izrade standardne piljene građe. Obrazloženje se može naći u većem korištenju tračnih pila kao primarnih i sekundarnih strojeva, kao i tomu da su i u klasičnoj tehnologiji napadali pretežito sortimenti manjih dimenzija (parketne daščice). Ipak je uzimajući u obzir sve bukove pilane prosječno volumno iskorištenje bukovine uvo đenjem teh nologije drvnih elemenata nešto opalo. To je logično, imajući u vidu da se tom tehnologijom skoro sve primarne piljenice, osim najkvalitetnijih samica i polusamica te najlošijih srčanica dalje u samoj pilani obrađuju u elemente za proizvodnju namještaja. Nikolići dr.(1977) utvrdili su da volumno iskorištenje pri pilanskoj obradi bukovog prostornog drva (metrice) u drvne elemente i parketne daščice iznosi oko 36 %. Pri tome oblik cjepanica vrlo malo utječe na povećanje postotka iskorištenja dok krupniji, a pravilniji oblici u pravilu imaju veći postotak iskorištenja. Za piljenje oblica potrebno je utrošiti gotovo 20 % više vre mena nego na obradu cjepanica, polovina i četvrtina zbog nepodobnog oblika sirovine za obradu. Povećanje is korištenja, učinka i samim tim ekonomičnosti proizvodnje treba tražiti u pravilnosti izrade samih cjepanica, te u pravilno odabranim dimenzijama pilanskih pro izvoda koji će se iz takve sirovine izrađivati. Prema Zubčeviću (1983) prosječno volumno iskorištenje tanke bukove oblovine duljine 1 m i promjera 10 do 25 cm pri izradi drvnih elemenata i parketnih daščica iznosilo je od 32 do 51 %. Udio parketnih daščica u ispiljenim drvnim proizvodima iz trupaca promjera 10 do 19 cm iznosio je 42 do 72 %. Kao najprikladniju pilansku tehnologiju preporučio je obradu na posebnoj visokomehaniziranoj liniji s osnovnim stro jem specijalnom tračnom pilom uskog propiljka, velike točnosti i produktivnosti. Sekundarna obrada izvodila bi se na tanko-lisnim kružnim pilama ili tračnim pilama paralicama. Analizirajući problematiku obrade takve pilanske sirovine četinjača i listača prevladava mišljenje da ona mora barem svojim dimenzijama i kvalitetom omogućiti izradu željenih proizvoda. Kao bitni elementi kvalitete navode se pravost i mali pad promjera. Također prevladava mišljenje da pri pilanskoj obradi nije odlučujuće i najvažnije volumno iskorištenje kao kod standardne oblovine. Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti uspješnost pilanske obrade bukovih trupacamanjih promjera i niže kvalitete pri njihovoj obradi u grube drvne elemente i parketne daščice prekopokazatelja volumnog, kvalitativnog i vrijednosnog iskorištenja. Istraživanje bi treba lo potvrditi ili nadopuniti neka dosadašnja istraživanja po toj problematici. OBJEKT I METODAISTRAŽIVANJA– Objects and methods of research Izbor i izmjera trupaca – Logs selection and measurement Za potrebe istraživanja izrađeni su bukovi trupci s litativnih značajki zadovoljavali kriterije III. klase pilokacije Šumskog gazdinstva “Borja” –Tesliću Bosni lanskih trupaca prema HRN D. B4. 028. Svi trupci prii Hercegovini. kraćeni su na duljinu od 2 m te razvrstani u tri razreda Pri odabiru trupaca vodilo se računa da trupci nisu promjera i to: 18 do 20 cm, 21 do 23 cm i 24 do 26 cm. zahvaćeni nepravom srži dok su u pogledu ostalih kva-U svakom razredu bilo je po 30 trupaca. Tablica 1. Deskriptivna statistika dimenzija i kvalitativnih značajki uzorka trupaca promjera 18 do 20 cm Table 1 Descriptive statistics for the dimensions and quality factors of 18 to 20 cm diameter group common beech logs Dimenzije trupca Log size Uzorak trupaca promjera 18 do 20 cm 18 to 20 cm diameter group N Min. Median Max. Prosječno–Average Std. dev. Duljina,m–Length, m 30 2 2 2 2 0,00 Promjer na tanjem kraju,cm–Top-end diameter, cm 30 17 18 19 18,37 0,56 Srednji promjer, cm–Mid diameter, cm 30 18 19 20 19,07 0,74 Promjer na debljem kraju,cm–But-end diameter, cm 30 18 20 23 20,10 1,16 Pad promjera,cm/m´–Log taper, cm/m´ 30 0 0,5 2 0,87 0,56 Promjer kvrga, mm–Knot diameter, mm 30 10 20 40 20 9,79 Broj kvrga, kom/trupcu–Number of knot, pieces/log 30 1 5 25 6,3 5,17 Zakrivljenost,mm/trupcu–Crook,mm/log 30 10 20 32 20,25 6,26 Volumen trupca,m3 –Log volume,m3 30 0,051 0,057 0,063 0,057 0,004 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 25 <-- 25 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 ljenica proračunata je pri 22 %-tnom sadržaja vlage prema uobičajenim formulama (Brežnjak,1997.), te je sa svim ostalim potrebnim nadmjerama iznosila 27, 40 i 53 mm.Tanje piljenice ispiljivane su iz dopunske (bočne) zone trupca, deblje su piljenice ispiljivane iz središnjeg dijela trupaca.Sve piljenice dobivene raspiljivanjem trupaca u primarnoj pilani u sekundarnoj su pilani obrađene poprečno-podužnim načinom piljenja u grube drvne elemente i parketne daščice. Pri tome su za obradu korištene kružne pile za poprečno i uzdužno piljenje te stolarske tračne pile. Količina krupnoga pilanskog ostatka (okorci trupaca, odresci, okrajci, porupci piljenica i dr.) i piljevina nisu se mjerili niti su ulazili u razmatranje. Pri određivanju kvalitete drvnih elemenata parketnih daščica vodilo se računa da nisu zahvaćeni nepravom srži,dok su u pogledu ostalih kvalitativnih značajki trebali zadovoljiti kriterije I. i II. klase parketnih daščica prema HRN D. C1. 022. Debljine i širine drvnih elemenata i parketnih daščica izračunate su prema obračunskoj debljini i širini koju bi trebale imati u prosušenom stanju pri 22 %-tnom sadržaju vlage, analogno objašnjenju za proračun debljine piljenica. Izrađivani su drvni elementi i parketne daščice obračunskih debljina 25, 38 i 50 mm, odnosno obračunskih širina 15, 20, 30, 35, 45, 50, 55, 60, 65, 70, 100 i 105 mm. Debljine, uračunavši sve potrebne nadmjere, iznosile su 27, 40 i 53 mm, dok su širine sa svim potrebnim nadmjerama iznosile 20, 25, 34, 40, 50, 55, 60, 65, 70, 75 105 i 110 mm. Nadmjera na duljinu iznosila je 20 mm. Drvnim elementima i parketnim daščicama izmjerena je debljina, širina i duljina, te je izračunat volumen s obzirom na obračunske dimenzije. Volumno iskorištenje trupaca izračunato je kao od nos volumena izrađenih drvnih elemenata i parketnih daš čica naspram volumena trupaca prema izrazu 3: gdje je: Y volumno iskorištenje tru- Volume log›dim.stock paca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica;V d.s. = volumen drvnih elemenata i parketnih daščica; Nbroj drvnih elemenata i parketnih daščica istog 1…n d.s.1…n volumenaiVvolumen trupca. log Cilj je da se uz što više volumno iskorištenje proizvede što više drvnih elemenata i parketnih daščica boljih klasa kvalitete,odnosno više cijene uz ograničenje zadano specifikacijom dimenzija elemenata. Kvalitativno iskorištenje izraženo je prosječnim koeficijentom kvalitete svih drvnih elemenata i parketnih daščica izrađenih (3) iz trupaca prema izrazu 4. Kao što jeprikazano u tablici 4, za indeks kvalitete 1 odabran je najvrjedniji proizvod, piljeni drvni element najviše klase odnosno cijene. Indeksi kvalitete drugih elemenata određeni su na način da je njihova trenutna tržišna cijena podijeljena s cijenom tog najvrjednijeg elementa. Ako se prosječni koeficijent kvalitete pomnoži s novčanim iz nosom za koji je kao indeks kvalitete uzeta veličina 1,dobiva se prosječna kvaliteta svih elemenata i parketnih daščica izražena u novcu po jedinici volumena elemenata prema izrazu 5. (4) (5) gdje je:Ykvalitativno iskorištenje;kin- Value d.s. d..s. 1....n deks kvalitete drvnih elemenata i parketnih daščica; Vvolumen drvnih elemenata i parketnih daščica; d.s.1…n Ynovčana vrijednost kvalitativnog iskorištenja i Value €/d.s. c cijena najvrjednijeg drvnog elementa,čiji je indeks p kvalitete odabran kao 1. Vrijednosno iskorištenje trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica izraženo je prosječnim koeficijentom vrijednosti svih drvnih elemenata i parketnih daščica u odnosu na trupce, a koji je rezultat umnoška koeficijenta volumnog i kvalitativnog iskorištenja pre ma izrazu 6.Ako se koeficijent vrijednosnog iskorište nja trupaca pomnoži sa novčanim iznosom za koji je kao indeksa kvalitete uzeta veličina 1,dobiva se prosječno vrijednosno iskorištenje trupaca izraženo u novcu po jedinici volumena trupaca prema izrazu 7. (6) (7) gdje je: Yvrijednosno iskorištenje trupaca; Value log YVolume log›dim.stock volumno iskorištenje trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica;Ynovčani Value €Ilog iznos vrijednosnog iskorištenja ic cijena najvrjednijeg p drvnog elementa,čiji je indeks kvalitete odabran kao 1. Za statističku obradu podataka o volumnom, kvalitativnom i vrijednosnom iskorištenju korišten je računalni paket Microsoft Excel i Statistica 7. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 26 <-- 26 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 REZULTATI – Results 3 3 Ukupno je raspiljeno 1,715 mtrupaca razreda pro-piljenica te razreda promjera 24 do 26 cm 1,72728 m 3 mjera 18 do 20 cm, 2,242 mtrupaca razreda promjera piljenica. 3 21 do 23 cm te 2,596m trupaca razreda promjera 24 Podaci o drvnim elementima i parketnim daščicama do 26 cm. Deskriptivna statistička obrada podataka o koji su ispiljeni iz trupaca,odnosno piljenica prikazani njihovim dimenzijama prikazana je u tablicama 1do 3. su u tablici 4. Volumno te kvalitativno i vrijednosno za svaki razred promjera trupaca posebno. Iz trupaca iskorištenje trupaca u obliku drvnih elemenata i parket 3 razreda promjera 18 do 20 cm, ispiljeno je 1,16749 m nih daščica prikazano je u tablicama 5 do 7. 3 piljenica, iz razreda promjera 21 do 23 cm1,55470m Tablica 4. Podaci o drvnim elementima i parketnim daščicama ispiljenih iz uzorka bukovih trupaca promjera 18 do 20, 21 do 23 i 24 do 26 cm Table 4 Dimension stock and flooring components sawed from 18 to 20, 21 to 23 and 24 to 26 cm diameter group common beech logs Debljina Širina Duljina Uzorak trupaca–Diamepromjera, cm ter group, cm Cijena Price Indeks kvalitete Quality index 18 – 20 21 – 23 24 – 26 Thickness Width Length Količina Quantity Volumen Volume Količina Quantity Volumen Volume Količina Quantity Volumen Volume mm mm mm kom. - pieces m3 kom. - pieces m3 kom. - pieces m3 €/m3 25 70 1380 7 0,01691 42 0,10143 23 0,05555 400,00 1,00 25 60 880 31 0,04092 43 0,05676 42 0,05544 320,00 0,80 25 55 880 62 0,07502 26 0,03146 71 0,08591 305,00 0,76 25 105 630 16 0,02646 28 0,04631 28 0,04631 300,00 0,75 25 55 630 44 0,03812 29 0,02512 62 0,05371 270,00 0,68 25 100 530 43 0,05698 50 0,06625 30 0,03975 280,00 0,70 25 65 530 64 0,05512 33 0,02842 73 0,06287 260,00 0,65 25 100 380 15 0,01425 22 0,02090 52 0,04940 200,00 0,50 25 70 380 15 0,00998 43 0,02860 66 0,04389 180,00 0,45 25 15 375 80 0,01125 180 0,02531 152 0,02138 170,00 0,43 25 20 230 86 0,00989 357 0,04106 252 0,02898 140,00 0,35 .25 463 0,35488 853 0,47161 851 0,54317 38 35 940 59 0,07376 0 0,00000 0 0,00000 350,00 0,88 38 30 890 49 0,04972 0 0,00000 0 0,00000 230,00 0,58 38 35 500 78 0,05187 0 0,00000 0 0,00000 260,00 0,65 38 55 435 4 0,00364 0 0,00000 0 0,00000 250,00 0,63 .38 190 0,17898 0 0,00000 0 0,00000 50 60 1050 0 0,00000 30 0,09450 27 0,08505 400,00 1,00 50 50 730 0 0,00000 46 0,08395 60 0,10950 380,00 0,95 50 60 490 0 0,00000 20 0,02940 27 0,03969 280,00 0,70 50 45 390 0 0,00000 34 0,03009 50 0,04388 260,00 0,65 50 55 350 0 0,00000 4 0,00385 77 0,07411 230,00 0,58 .50 0 0,00000 134 0,24179 241 0,35223 .25+38+50 653 0,53386 987 0,71340 1092 0,89540 Najbolje volumno iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica postigli su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm s međusobnom razlikom koja nije statistički signifikantna (slika 1. i tablica 8). Dobiveni rezultati očekivani su i približno su istih ili nešto nižih vrijednosti od onih razmatranih u prethodnim istraživanjima. Kvalitativno iskorištenje trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica pokazuje nešto drukčije rezultate od volumnog. Za ovo iskorištenje je odlučujući čimbenik kvaliteta drvnih elemenata i parketnih daščica. Ona pak proizlazi iz kvalitete trupaca, odnosno piljenica. Rezultati pokazuju da su najkvalitetniji elementi ispiljeni iz trupaca razreda promjera 21 do 23 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 24 do 26 te sa statistički signifikantnom razlikom trupci promjera 18 do 20 cm (slika 2.i tablica 9). Ovakvi rezultati mogu se protumačiti ako se pogledaju podaci o zastupljenosti grešaka po pojedinom razmatranom razredu promjera istraživanih trupaca u tablicama 1 do 3. Prema tim podacima, kod svih istraživanih razreda trupaca greškesu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 28 <-- 28 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 Tablica 8.Testiranje signifikantnosti razlike srednjih vrijednosti volumnog iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica Table 8 Results of significant differences in testing log volume yields in form on dimension stock and flooring components Bonferroni test; variableY Volume log› dim.stock Probabilities for Post HocTests Error: Between MS = ,00281, df = 13,000 D mid, cm 18-20 21-23 24-26 18-20 1 0,90346 21-23 1 1 24-26 0,90346 1 Slika3. Usporedba srednjih vrijednosti vrijednosnog iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica Figure 3Comparison of average log value yields Tablica 9.Testiranje signifikantnosti razlike srednjih vrijednosti kvalitativnog iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica Table 9 Results of significant differences in testing dimension stock value yields Bonferroni test; variableY Value d.s. Probabilities for Post HocTests Error: Between MS = ,00080, df = 13,000 Dmid, cm 18-20 21-23 24-26 18-20 0,0032 0,3188 21-23 0,0032 0,1079 24-26 0,3188 0,1079 Slika2. Usporedba srednjih vrijednosti kvalitativnog iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica Figure 2Comparison of average dimension stock value yields |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 27 <-- 27 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 Tablica 5. Volumno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje trupaca promjera 18 do 20 cm Table 5 Volume and value yield of 18 to 20 cm diameter group common beech logs Iskorištenje –Yield Uzorak trupaca promjera 18 do 20 cm –18 to 20 cm diameter group N Min. Median Max. Prosječno -Average Std. dev. Volumno trupac®element - Y Volume log®dim.stock 30 0,201 0,309 0,396 0,312 0,068 Kvalitativno drvni element - Y Value d.s. 30 0,658 0,699 0,748 0,702 0,035 Kvalitativno €/drvnom elementu - Y Value €/d.s. 30 263,02 279,56 299,20 280,88 14,08 Vrijednosno trupac - Y Value log 30 0,132 0,223 0,278 0,220 0,054 Vrijednosno €/trupcu - YValue €/log 30 52,89 89,24 111,34 88,10 21,67 Tablica 6. Volumno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje trupaca promjera 21 do 23 cm Table 6 Volume and value yield of 21 to 23 cm diameter group common beech logs Iskorištenje –Yield Uzorak trupaca promjera 21 do 23 cm –21 to 23 cm diameter group N Min. Median Max. Prosječno -Average Std. dev. Volumno trupac®element - Y Volume log®dim.stock 30 0,284 0,313 0,366 0,319 0,034 Kvalitativno drvni element - YValue d.s. 30 0,754 0,765 0,811 0,773 0,023 Kvalitativno €/drvnom elementu - YValue €/d.s. 30 301,68 305,95 324,24 309,11 9,20 Vrijednosno trupac - Y Value log 30 0,215 0,240 0,276 0,247 0,028 Vrijednosno €/trupcu - Y Value €/log 30 85,86 95,85 110,31 98,72 11,12 Tablica 7. Volumno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje trupaca promjera 24 do 26 cm Table 7 Volume and value yield of 24 to 26 cm diameter group common beech logs Iskorištenje –Yield Uzorak trupaca promjera 24 do 26 cm –24 to 26 cm diameter group N Min. Median Max. Prosječno -Average Std. dev. Volumno trupac®element - Y Volume log®dim.stock 30 0,300 0,330 0,429 0,345 0,050 Kvalitativno drvni element - Y Value d.s. 30 0,695 0,738 0,762 0,734 0,024 Kvalitativno €/drvnom elementu - Y Value €/d.s. 30 277,89 295,04 304,90 293,41 9,75 Vrijednosno trupac - YValue log 30 0,223 0,243 0,317 0,253 0,038 Vrijednosno €/trupcu - YValue €/log 30 89,21 97,37 126,70 101,16 15,04 Slika1. Usporedba srednjih vrijednosti volumnog iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica Figure 1Comparison of average log volume yields in form on dimension stock and flooring components zakrivljenosti imale podjednake vrijednosti,no s obzi-jednosti od ostalih istraživanih razreda promjera,što je rom na prosječnu zastupljenost kvrga po trupcu, trupci zacijelo utjecalo na ovakav rezultat. promjera 21 do 23 cm imali su gotovu upola manje vri |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 29 <-- 29 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 Najbolje rezultate vrijednosnog iskorištenja pokazali su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm, (slika 3.i tablica 10). Iako između razmatranih razreda promjera nema statistički signifikantne razlike zapravo su i dobiveni očekivani rezultati. Tablica 10. Table 10 Testiranje signifikantnosti razlike srednjih vrijednosti vrijednosnog iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica Results of significant differences in testing log value yields Bonferroni test; variableY Value log Probabilities for Post HocTests Error: Between MS = ,00177, df = 13,000 D mid, cm 18-20 21-23 24-26 18-20 1 0,64099 21-23 1 1 24-26 0,64099 1 DISKUSIJAI ZAKLJUČAK Dobiveni rezultati potvrđuju dosadašnja istraživanja o ovoj tematici,a vezano na utjecaj promjera i kvalitete trupaca na iskorištenje. S obzirom na razmatrane tehnološke kriterije rezultati ukazuju na mogućnost uspješne pilanske obrade ovakve pilanske sirovine. Pri tome je vrlo važan pristup njenom odabiru i kvalitativnom razvrstavanju. Isto tako potrebno je voditi računa i o kriterijima kvalitete i dimenzija drvnih elemenata koji će se izrađivati iz takve sirovine. U ovom radu uspoređivano je iskorištenje tri vrlo uska razreda promjera. Utvrđeno je da među njima postoji razlika,ali ona osim u slučaju kvalitativnog iskorištenja nije statistički signifikantna. Ovo ne znači da treba zanemariti značaj utvrđene razlike iskorištenja,posebice vrijednosnog, no očito treba razmisliti pri daljnjim istraživanjima da li ima smisla uspoređivati tako uske razrede. Eksperimente bi izgleda trebalo postaviti na način da se usporedbe rade između nešto širih razreda promjera. Koliko god se to činilo neracionalno, trenutna situacija na tržištu pilanske sirovine i proizvoda dovela je do toga da se ovakva pilanska sirovina vrlo često koristi za energetske potrebe,bilo kao ogrjevno drvo u svom tradicionalnom obliku ili usitnjeno u sječku,odnosno u obliku briketa i peleta. Zapravo,u pilanskoj obradi trenutno najracionalniji način korištenja ovakve sirovine je izrada elemenata za drvene palete.S obzirom na takvo stanje tržišta bukovih pilanskih proizvoda,u istraživanjima koje LITERATURABrežnjak, M.,1977: Suvremene tendencije u pilanskoj preradi bukovine, Pilanska preradba niskokvalitetne bukovine i ostalih liščara prvenstveno sa aspekta industrije namještaja, Šipad – Istraživačko razvojni centar, Živinice Brežnjak,M., J.Butković,V.Herak,1978: Racionalna pilanska prerada niskokvalitetne oblovine – prerada tanke oblovine bukve, Bilten ZIDI, 6(4): 20–38. Ištvanić, J.2003: Pilanska obradba bukve (Fagus sylvaticaL.) u Hrvatskoj, Šumarski list, 127 (7–8): 373–378. – Discussion and conclusion slijede, trebalo bi se više pozabaviti uz ove istraživane tehnološke i ekonomskim pokazateljima i kriterijima uspješnosti pilanske obrade ovakve pilanske sirovine. Ono što je još vrlo značajno pri razmatranju pilanske obrade ovakve sirovine je i tehnološka osnova kojom se izvodi. Za ovakvu sirovinu potrebna je specifična visoko mehanizirana tehnologija temeljena na strojevima s tankim listovima pila,bilo da se radi o tračnim ili kružnim pilama,odnosno jarmačama,što pozitivno utječe na volumno iskorištenje.Tehnologija mora biti usmjerena ka kompleksnom iskorištenju sirovine, dakle uz glavne pilanske proizvode mora biti riješeno i pitanje nusproizvoda, pilanskog ostatka. Kod obrade oblog drva malih dimenzija,kao osnovni problem nameće nam se i produktivnost. Naime,u istom razdoblju treba ispiliti puno više trupaca nego kod standardne oblovine. Zbog toga za takav slučaj treba izabrati optimalnu tehnologiju koja jamči visoku produktivnost obrade. Najveća produktivnost postiže se u slučaju kontinuirane dopreme oblovine na primarni stroj. Zato je pristup projektiranju i izgradnji pilana za takvu oblovinu vrlo složen i traži više predradnji i analiza nego kada se radi o standardnoj oblovini. Iako je i o toj tematici za naše uvjete provedeno niz istraživanja (Ištvanić i dr.2009), a i predloženo rješenja, u novoj konstelaciji tržišnih odnosa i razvoja tehnolo gije zasigurno bi to bila zanimljiva nadogradnja ovoga istraživanja. – References Ištvanić, J., R. B. Lučić, M. Jug, R. Karan, 2009:Analysis of factors affecting log band saw capacity, Croatian Journal of Forestry Engine ering, 30(1): 27–35. Milinović, I.,1983: Prerada tanke oblovine bukve, Bilten ZIDI, 11(4): 84–96. Milinović, I., A. Gross, M. Vučinić, M. Božić, 1984: Iskorišćenje tanke oblovine bukve namjenskom preradom u elemente za sjedišta stolica, Bilten ZIDI, 12(5): 90–107. Nikolić,M., 1977: Istraživanje procenta iskorištenja pri preradbi bukovih cjepanica i oblica u rezane |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 30 <-- 30 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 sortimente, Pilanska preradba niskokvalitetne neprave srži, Magistarski rad, Mašinski fakultet bu kovine i ostalih liščara prvenstveno sa aspekta Univerziteta u Sarajevu. industrije namještaja, Šipad – Istraživačko raz Zubčević, R.,1973: Utjecajni faktori pri izradi grubih vojni centar, Živinice. obradaka iz niskokvalitetne bukove pilanske obloPalovič, J.,1973:The influence of the quality of Be -vine, Disertacija, Mašinski fakultet u Sarajevu. ech roundwood on the yield of sawn timber and Zubčević, R.,1983: Utjecaj kvalitete i dimenzija bufurniture stock, Holzindustrie., 26(7): 211–215; kovih trupaca na iskorištenje, Drvna industrija, NLL; 8 ref. 34(5–6): 131–136. Prka, M., Ž. Zečić,A. P. B. Krpan, D. Vusić, HRN D. B4. 028 – 1979.Trupci za piljenje, Listopadno 2009: Characteristics and share of European drvo, Hrvatski zavod za norme, Zagreb. beech false heartwood in felling sites of Central HRN D. C1. 022– 1982.Piljena bukova građa,Hrvat- Croatia, Croatian Journal of Frestry Engine- ski zavod za norme, Zagreb. ering, 30 (1): 37–49. Škaljić, N.,2002: Simulirano piljenje kvalitetnih bukovih trupaca u zavisnosti od položaja i veličine SUMMARY: By agreement, and in practice sometimes without that agreement, to sawmills sometimes are delivered logs which do not fit regulations for standard saw logs. Often those logs are below standard quality or dimensions. Namely, sawmills compensate the lack of standard saw logs, in aspiration to fully use own capacities, by processing round wood with smaller dimensions; so called thin round wood. In this form of sawmill raw material, diameter dimensions and more often quality are below regulations for sawmill raw materials (sawmill logs). Diameter of thin round wood can range from 15 to 24 cm, and length can range from 2 m and above. Apart from thin round wood, high quality stacked wood in form of split or round wood (pulpwood, firewood, chemical conversion wood and others) can be used as input raw material. Nevertheless, that sort of raw material is infrequently used in large industrial sawmills, due to the problematic profitability of sawmill processing and unique sawmill technological basis. Considering the yield at sawing of these logs it is apparent that it is different from yield at processing of standard sawmill raw material. Research aim of this paper was to determine volume yield, lumber value yield and log value yield of common beech (Fagus sylvatica L.) logs with smaller diameter and quality during their processing dimension stock and flooring components. The study is based on common beech trees harvested in Bosnia and Hercegovina. The object of research were beech logs divided into three groups with mid diameter ranging from 18 to 20, 21 to 23 and 24 to 26 cm (Table 1 to 3). Primary sawing of logs was performed by using live sawing technique on long band saw. All obtained sawn boards were sawn up into dimension stock and flooring components by cross – rip sawing method. The best log volume yield in the form of dimension stock and flooring components showed logs with mid diameter ranging from 24 to 26 cm, followed by logs with diameter from 21 to 23 cm, and logs with diameter from 18 to 20 cm, with mutual insignificant difference (Figure 1 and Table 8). Results show that the best quality dimension stock and flooring components were sawn from logs with mid diameter ranging from 21 to 23 cm, followed by logs with diameter from 24 to 26 cm, and logs with diameter from 18 to 20 cm (Figure 2 and Table 9) . The best log value yield results showed logs with mid diameter ranging from 24 to 26 cm, followed by logs with diameter from 21 to 23 cm, and logs with diameter from 18 to 20 cm (Figure 3 and Table 10). The results confirmed some previous research. They indicate the possibility of successful processing of this kind of raw material regarding the research of technological criteria. In doing so, raw material selection and its qualitative classification is very important. Quality criteria and dimensions of dimension stock and flooring components which will be produced from that raw material are also important. In this paper the usage of three very confined diameter groups was compared. It was determined that there is slight but insignificant mutual difference. With further research it should be considered if there is any sense comparing such confined diameter groups, namely experiments should be set so that wider diameter groups are compared. Considering the market status of beech sawmill products, more attention should be given to economic indicators and success criteria of sawmill processing of this form of sawmill raw material. Key words:Common beech (Fagus sylvaticaL.), low quality and small-sized diameter logs, sawmilling production, dimension stock, log volume yield, lumber value yield, log value yield. |