DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 13 <-- 13 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 stički značajna razlika između tretiranja F0 i L0, te F0 i B0, a nema značajne razlike između L0 i B0, što je posljedica znatno veće opskrbljenosti Stender supstrata kalijem zbog u proizvodnji dodanog kompleksnog gnojiva. Ove više koncentracije u našem slučaju ne predstavljaju problem u smislu eventualnih antagonizama s kalcijem ili magnezijem, jer Osmocote gnojiva sadrže magnezij, a kalcij je obilno prisutan u vodi za zalijevanje. Statistički značajne razlike utvrđene su između kontrolnih i gnojidbenih tretiranja u svim supstratima (pozitivan utjecaj gnojidbe), dok između gnojiva Os mocote 5–6 M i 12–14 M nije utvrđena signifikantna razlika. Kod istih vrsta gnojiva, a različitih supstrata utvrđeno je sljedeće: L1 –B1 i B2 –F1 nema signifikantne razlike, L2 –F1 i L2 – B2 signifikantna razlika postoji. Kao što je iz Slike 4. vidljivo, odziv koncentracija kalcija prema tretiranjima razlikuje se bitno od dušika, fosfora i kalija. Koncentracije Ca u biljnom materijalu povezane su s kemijskim karakteristikama korištenih supstrata (osobito pH), kao i sa činjenicom da je kalcij u značajnim količinama prisutan u vodi za zalijevanje u rasadniku Šumarskog instituta Jastrebarsko (Komlenović, 1997).Tako se čak i najniže utvrđene vrijednosti (biljke uzgajane u Litvanskom tresetu) nalaze u granicama normalnih vrijednosti. Velike i statistički značajne razlike u koncentracijama kalcija između tretiranja B1 i B2 povezane su s velikim razlikama u visinskom rastu, gdje su između tih tretiranja zabilježene najveće razlike (Slika 10.). Usvajanje kalcija, uz do stupnost kalcija u otopini, određeno je i negativnim utjecajem ostalih kationa, ponajprije amonijevog iona (Bergmann1992, premaGeraldson1971). Otpuštanje hraniva iz sporotopivih gnojiva ponajprije se veže uz otpuštanje dušika (Broschat i Moore 2007), u našem slučaju u tretiranju B1(Osmocote 5-6 mjeseci) dušik se otpuštao brže nego u tretiranju B2 (Osmocote 12–14 mjeseci), što se vidi kako po koncentracijama dušika u lišću (Slika 1.), tako i po povećanom rastu biljaka u tretiranju B1 (Slike 9. i 10.). Magnezij ima svoju najpoznatiju ulogu u molekuli klorofila. Osim uloge u fotosintezi, magnezij aktivira ili sudjeluje u aktivaciji oko tri stotine enzimatskih reak cija, stabilizira membrane te regulira odnose katio na unutar i izvan stanice, a osobito je važna njegova uloga u procesima prijenosa energije u stanicama. Iz kon centracija magnezija i kalcija u lišću uočava se anta gonističko djelovanje kalcija, posebiceo u supstrati ma višeg pH, međutim, utvrđene koncentracije magnezija nalaze se u okviru normalnih vrijednosti. Pojava smanjenog unosa magnezija u biljke zbog povećane koncentracije kalcijevih iona u otopini dobro je poznata (Bergmann1992). Koncentracija pigmenata Pigment concentration U tretiranju L1 utvrđene su ne samo najveće koncentra cije ukupnog klorofila (Slika 6.) već i najveće kon- Chl a + b (mg/g) Tretiranje – Treatment Slika6. Koncentracije ukupnog klorofila (mg/g svježe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 6Concentrations of total chlorophyll (mg/g fresh weight) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. |