DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 101     <-- 101 -->        PDF

no prethodno priopćenje, tri pregledna i tri stručna
član ka. Kako je “Šumarski list” od zadnjega dvobroja
2008. godine uključen u bazu podataka SCI, povećano
je zanimanje za tiskanje znanstvenih članaka i to
gotovo za sva područja šumarskih znanosti. Posebno
je za nimanje za objavljivanje izvornih znan stvenih
članaka. Po znanstvenim granama zastupljeni su Uzgajanje
šuma sa 4 članka, Iskorištavanje šuma s 2, Organizacija
rada u šumarstvu s 1, Šumske zajednice s
3, Zaštita šuma s 1, Ekologija šuma s 2, Daljinska
istraživanja s 1, Šumarska entomologija s 2, OKFŠ s
1,Tehnologija drva s 1, Propadanje šuma s 2, Lovstvo
s 2, Sjemenarstvo i rasadničarstvo s 1, Šumski požari
s 1, Revitalizacija kamenoloma s 1, Dendrometrija s
2, Biomasa s 1 i Hortikultura s 1. Od dvobroja
9–10/2008. godine rubrika riječ glavnoga urednika je
nešto izmijenjena. Kraća je i sažetija, a na istome
mjestu, na drugoj stranici korica daje se njezin prijevod
na engleskom. U toj rubrici nastojimo biti aktualni
u vezi s promjenama koje čekaju našu struku
(ekološka mreža i dr.). Članke i sve ostale rubrike zadržali
smo u izvornome obliku, nismo išli na potpuni
engleski prijevod s hrvatskim sažetkom, nego upravo
obratno, hrvatski tekst s nešto širim sažetkom, budući
da je “Šumarski list” hrvatski znanstveni, stručni i
staleški časopis koji informira, o šumarstvu i preradi
drva u Hrvatskoj i u svijetu. Kako smo u uputi auto-
rima u “Šumarskom listu” napisali da ćemo tiskati i
engleski tekst članka, ako to autor želi, učinit ćemo
iznimku, što neće značajnije narušiti strukturu časopi sa.
Cijeli “Šumarski list” je digitaliziran, a svi članci i
riječ glavnoga urednika mogu se čitati na internetu.
Uobičajene rubrike časopisa smo zadržali, što će zasigurno
zadovoljiti čitatelje. Rad na monografiji “Šume
hrvatskoga Sredozemlja” bliži se kraju, a promocija
se očekuje krajem godine.


Ad. 6.Nakon svih izvješća i rasprave jednoglasno


je zaključeno:


a) usvaja se financijsko izvješće za prvo polugodište
2008. godine,
b) usvaja se izvješće za Šumarski list i ostale publikacije,
c) usvajaju se prijedlozi iz rasprave


Ad. 7.Po toj točki Dnevnoga reda nitko se nije javio
za riječ


Ad. 8.Predsjednik mr. sc. Petar Jurjević otvorio je ovu
točku dnevnoga reda, kojom se HŠD uključuje u aktualan
proces restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. Od Uprave
Hrvatskih šuma d.o.o. zamoljeni smo da iskažemo stavove
HŠD-a o restrukturiranju poduzeća i da mo kritički
osvrt na Studiju Ekonomskog fakulteta “Poslovno upravljanje
i organizacijsko strukturiranje H.Š. d.o.o.” Kako bi
to trebalo učiniti do početka listopada, nažalost nije bilo
vremena za širu raspravu po ograncima. Međutim, skraćena
verzija Studije objavljena je naWEB stranicama Hrvatskih
šuma, a predstavljena je i kao stručna tema 113.
Skupštine HŠD-a. Svjestan činjenice da smo ovdje nazočni
većinom djelatnici poduzeća Hrvatske šume d.o.o.,
gdje svatko obavlja određene radne zadatke, pozivam da
ovdje raspravljamo ponajprije kao članovi strukovne
udruge, HŠD-a. Pokušajmo, ne ulazeći u organizacijske
detalje, iskristalizirati stavove o organizaciji poduzeća,
kojima bi uz mjere zaštite i potrajnosti u gospodarenju
šuma, zaposlenicima omogućili poslovno i materijalno
zadovoljstvo, a vlasniku tj. društvenoj zajednici sačuvane
prirodne šume s maksimalnim ispunjenjem općekorisnih
funkcija. Kao pomoć pri raspravi, od središnjice je sačinjen
prijedlog s općenitim stavovima, koji bi trebali biti
uvaženi pri budućem ustrojstvu poduzeća, kao i neki temeljni
postulati organizacije šumarstva u Hrvatskoj.


Mr. sc Josip Dundović predložio je da poduzeće Hrvatske
šuma d.o.o., osim što na tržište plasira sortimente
za pilansku i kemijsku preradu, to bude i
energetsko drvo i iz njega proizvedena toplinska i
električna energiju. Kao primjer dao je Austrijske
državne šume koje u posjedu imaju oko tridesetak
toplana i bioenergana.


Akademik Matić kao pozitivnu stvar u Studiji ekonomskog
fakulteta istaknuo je nezadiranje u temeljne
postulate gospodarenja šumom i cjelovitost
gospodarskog područja. Valorizacija općekorisnih
funkcija šume, da li u današnjem obliku kroz fiksno
izdvajanje za OKFŠ ili nekom drugom obliku, svakako
mora ostati. Na poduzeću je da učinkovitijim
obavljanjem sadašnjih djelatnosti, kao i korištenjem
energetskoga drveta i iz njega proizvedene energije,
u perspektivi unaprijedi poslovanje.


Dragica Žaja, predstavnica Splitskog ogranka HŠD-a,
naglasila je kako treba insistirati na izdvajanju za
OKFŠ kao preduvjetu opstanka krških Uprava šuma.
Mr. sc. Jurjević naglasio je da je pretpostavka provođenja
ove Studije valorizacija općekorisnih funkcija
šuma, što je u studiji naglašeno.Akademik Matić nadovezao
se na raspravu kolegice Žaje i ustvrdio je
kako je smisao naknade za OKFŠ, ne samo u financiranju
kraških područja, već u sanaciji posljedica sušenja
šuma, uzrokovanim utjecajem čovjeka (industrije)
i nastalim klimatskim promjenama.


Ilija Gregurović, dipl. ing. zapitao se, ukoliko se os tva
ri prema Studiji zamišljen plan da sve osim osnovnih
šumarskih djelatnosti bude privatizirano, što će
biti s nekim djelatnostima kao uređivanje šuma, koje
u Studiji postoji na razini direkcije ali ne i na razini
profitnog centra.


Tibor Balint, dipl. ing. rekao je da se u Europskim državama
biološka reprodukcija šuma financira iz proje
kata.


Stjepan Blažičević, dipl. ing., prisjetio se ranijih ne-
us pjelih pokušaja restrukturiranja poduzeća HŠ
d.o.o., koje je kao jedinstveno poduzeće za gospodarenje
šumama i šumskim zemljištem u RH nastalo u
ratnom razdoblju. Jedna od pozitivnih stvari koje su
se u tom razdoblju dogodilo, svakako je usvajanje fi