DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 97 <-- 97 --> PDF |
IZ ŠUMARSTVABOSNE I HERCEGOVINE FROM THE FORESTRY OF BOSNIA AND HERZEGOVINA INICIJATIVAZA FORMIRANJE GRANSKOG SINDIKATAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ILI BOSNE I HERCEGOVINE Hrvatsko šumarsko društvo Mostar razmatrajući ukup nu problematiku šumarstva u Federaciji Bosne i Her cegovine, u koju spada položaj i pravo djelatnika, za ključilo je da postoji opravdanje za formiranje granskog sindikata šumarstva. Europski sindikalni pokret, a pokreti u državama našeg najbližeg susjedstva u svojoj samoorganiziranosti već su odavno formirali granske sindikate po gospodarskim granama. Granski sindikati se zatim udružuju u veći stupanj organiziranja u jednu ili više centrala. Sve grane gospodarstva imaju svoje specifičnosti i različitosti u odnosu na druge i logično je da se one na granskim sindikatima razmatraju, analiziraju i povjeravaju sindikalnoj centrali grane, koja će ih zastupati na ukupnom prostoru i pred višim organima vlasti (F BiH ili BiH). Kao što i znamo, šumarstvo je jedna specifična grana gospodarstva kojanije ni industrija ni poljoprivreda s bezbroj različitosti u odnosu na druge grane, a sličnosti glede temeljnih radničkih prava. Upravo zbog nepostojanja granskih sindikata položaj djelatnika šumarstva je potpuno različit u pojedinim šumsko-gospodarskim društvima u mnogo čemu, počevši od plaće, prva na otpremninu, bolovanje, a da ne govorimo o ujednačenosti uvjeta rada na terenu. Djelatnici su prepušteni vodstvu lokalnih sindikata koji počesto iz egzistencijalnih razloga ne smiju podignuti svoj glas protiv menadžmenta i vlada županija/kantona gdje žive i rade. Posebno je zabrinjavajuće da uopće ne postoje ujednačene norme i normativi rada osim općih normi predviđenih zakonom, što izaziva neviđenu šarolikost uopće u ovoj grani gospodarstva. Naravno, zbog ovakve razdrobljenosti sindikata, zaštita prava radnika uopće ne postoje, a posebice nema profesionalnih osoba koje će se baviti specifičnom problematikom djelatnika u šumarstvu koju uopće nepoznaju ostale institucije, koje su po zakonu zadužene za zaštitu prava radnika. Granski sindikat mogao bi i trebao osim vodstva koje se bira na mandatno razdoblje,imati i profesionalne djelatnike iz oblasti prava, zaštite na radu, normi, normativa pa čak i radne medicine. Ovakav sindikat trebao bi se formirati udruživanjem već postojećih sindikalnih organizacija, koji će u svom statutu predvidjeti upravljanje, način izbora, stručnu zastupljenost, nacionalnu izbalansiranost i način financiranja. Zbog razdrobljenosti sindikalnih organizacija, pa čak i prostorne udaljenosti, logično bi bilo da UŠITi Hrvatsko šumarsko društvo iz Mostara budu nositelji inicijative, a nakon formiranja granski sindikat razvijati će svoj posao u duhu vlastitih akata i po mandatu izbornih organa. Za Upravni odbor Hrvatskog šumarskog društva Mostar predsjednik: Ljubo Rezo dipl. ing. ZAŠTO NIJE FORMIRANO ŠUMSKO-GOSPODARSKO DRUŠTVO (ŠGD) U HERCEGOVAČKO-NERETVENSKOJ ŽUPANIJI Upravni odbor Hrvatskog šumarskog društva Mostar, raspravljajući o problemima šumarstva u Federaciji BiH i županijama, između ostalog analizirao je i pitanje potpunog nefunkcioniranja šumarstva u Hercegovačko- neretvanskoj županiji. Podsjećamo šumarije: Mostar, Čapljina,Jablanica i Rama su u sustavu Javnog poduzeća “Šume Herceg- Bos ne” d.o.o. Mostar, dok Šumarstvo “Srednje-neretvansko” Mostar, te Šumarstvo “Prenj” Konjic i Šu marstvo “Ljuta” Konjic funkcioniraju kao samostalna po duzeća. Prema sada važećem Federalnom Zakonu o šumama u članku 3. stavak 1 točka 9. (“Sl. Novine F BiH”, br. 20/02 , 29/03 i 37/04) definiran je i pojam “Županijskog/ kantonalnog šumsko-gospodarskogdruštva”. U članku 49. stavak 3. propisano je da”Skupština županije/kantona osnovat će jedno kantonalno šumsko- gospodarsko društvo za područje kantona”. Sve županije/kantoni (njih devet) u Federaciji BiH su to učinile osim Hercegovačko- neretvanske. Potpuna je informativna blokada o razlozima, iako se po tisku i elektronskim medijima stalno spominje nemogućnost usuglašavanja naVladi i Parlamentu Županije temeljnih pitanja organizacijske forme, sjedištu i menadžmentu budućeg ŠGD-a, a donešena je odluka o njegovom formiranju i imenovan je v. d. direktora. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Hrvatski zastupnici u Parlamentu Županije optužuju bošnjačke, bošnjački hrvatske da opstruiraju ukupnu provedbu Zakona o šumama. Istina, formirana je samo Uprava za šumarstvo u sklopu županijskog Ministarsvapoljoprivede, vodopivrede i šumarstva koja funkcionira da bi zadovoljila najminimalnije zakonske obveze bez udubljivanja u bit koja im je zakonom nametnuta. Podsjetimo se na člank 59 Zakona koji regulira nadležnost županijske uprave za šume: “Kantonalna uprava obavlja sljedeće poslove: a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na području kantona; b) priprema kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu; c) prati dinamiku poslova na izradi šumskogospodarskih osnova i njihovo realiziranje; d) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradušumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja; e) obavlja poslove izvještajno-dojavne službe i prati stanje i i stupanj oštećenosti šuma i o tome izvještava Federalnu upravu; f) osigurava neposrednu zaštitu šuma putem čuvarske službe; g) ustupa poslove kantonalnom šumsko-gospodarskom društvu glede gospodarenja šumama i šums kimzemljištima u državnom vlasništvu i prati izvršenjeugovorenih obveza; h) prati realizaciju programa integralne zaštite šuma; i) usuglašava šumsko-gospodarske osnove s prostornimplanovima, vodoprivrednim osnovama, lovnoprivrednimosnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu zazaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa i fede-ralnim programom upravljanja mineralnim sirovinama iplanovima upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinam; j) daje mišljenje za šumsko-gospodarske osnove; k) prati ekonomsko stanje šumarstva na području kantona ipodatke dostavlja Federalnoj upravi; l) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se financiraju ili sufinaciraju iz namjenskog fonda kantona; m)sudjeluju u izradi stručnog mišljenja za formiranje ilirevizju šumsko-gospodarskih područja; n) priprema i daje mišljenje za progalašenje zaštitnih i šuma s posebnom namjenom na način propisan ovim zakonom; o) provodi programe i potiče naučno-istraživačku djelatnost, organizira savjetovanja i pruža stručnu po moć kantonalnomšumsko-gospodarskom društvu; p) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih prometnica i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šumskih resursa, uz suglasnost nadležnog organa za poslovevodoprivrede; q) prati provođenje primjene jedinstvenih cijena šumskihproizvoda; r) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje prigodne stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju; s) izrađuje godišnji plan rada, financijski plan i godišnje izvješće i iste dostavlja kantonalnom ministarstvu t) obavlja i druge poslove proizilaze iz ovogzakona ili po zahtjevu kantonalnog ministarstva. Kantoni će donijeti propise o upravljanju i korištenju sredstava namjenskih fondova kantona. Sredstva namjenskih fondova kantona, mogu biti korištena samo za izvršenje zadataka koji su sukladni s ovim zakonom dati kantonima i za mjere koje su slične namjeni korištenja sredstava namjenskog fonda Federacije. Kantonalna uprava dostavlja Federalnoj upravi sve potrebne podatke u cilju sagledavanja stanja šumarstva uFederaciji”. Ova uprava ubire sredstva od OKFŠ-a (općekorisne funkcije šume). Zakon o šumama precizirao je u članku 60., 61. i 62. financiranje poslova u nadležnosti Federalne i kantonalne šumske uprave. Ustanovio je dva odvojena fonda u Federaciji i kantonu s obvezom svih pravnih osoba u Federaciji BiH na plaćanje iznosaod 0,1% na ukupan prihod po polugodišnjem i godišnjem obračunu u omjeru od 20% u korist Federalne šumske uprave i 80 %kantonalne šumske uprave.Ova sredstva OKFŠ-asu vrlo značajna i mogla bi pomoći razvoju šumarstva kao cjeline u ovoj Županiji. Ne zna se ni koji je iznos prikupljen, ni kako se troši taj relativno velik iznos. Kako je uŽupaniji, istina bez zakonske podloge, pet gospodarskih subjekata umjesto samo jednog, možemo zamisliti kako se uopće primjenjuju zakonske odredbe u svezi s gospodarenjem, programima, planovima, izradbi ŠGO (šum sko-gospodarskih osnova), a da ne govorimo o suvremenim tendecijama u postupku certifikacije šuma, strategije razvoja šumarstva, šumarskih programa Federacije, dugoročnih i kratkoročnih, te uopće kontrole i procedura koje proizilaze iz Zakona. Sve ove probleme zastupnici vjerojatno ne znaju, ili im je teško shvatiti ih, zašto ponajprije snosi odgovornost |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 99 <-- 99 --> PDF |
nadležno županijsko ministarstvo, a potomuprava za šumarstvo koja mora servisiratiVladu i Parlament o svim stručnim pitanjima i biti nositelj kvalitetnih prijedloga, koji će ponajprije zaštiti i unapređivati šume, a potom osigurati djelatnicima neophodnu sigurnost na radu uključujući i redovito osiguranje sredstava zaplaće. Posebno pitanje predstavljaju djelatnici Javnog poduzeća “Šume Herceg-Bosne”d.o.o. Mostar, koje nije brisano iz registra Županijskog suda, a novo ŠGD uopće nije profunkcioniralo. Djelatnici ovog poduzeća već 10(deset) mjeseci ne primaju plaću, već godinu dana im se ne uplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje i preko dvije godine nemaju zdravstvenog osiguranja. Njima se nitko ne obraća za izvršenje redovitih poslova i žive u neizvjesnosti, kako neki kažu “pravnom vakumu”,gdje na istom području umjesto jednog djeluje 5 (pet) pravnih subjekata šumarstva. Jasno svih pet subjekata postoje nezakonito, jer treba biti samo jedno šumso-gospodarsko društvo (ŠGD). Ono postoji, ali je i ono nezakonito registrirano. Naime, kod registracije ovog ŠGD-a županijski sud u Mostaru je po službenoj dužnosti ili po zahtjevu osnivačamoraobrisatiiz sudskog registra sva ranija poduzeća koja su gospodarila državnim šumama na području Hercegovačko-neretvanske županije, a to su: J.P. “Šume Herceg-Bosne” d.o.o. Mostar, Šumarstvo “Srednje-neretvansko” Mostar, Šumarstvo “PRENJ” Konjic i Šumarstvo “LJUTA”Konjic. Nažalost,to nije napravljeno, svjesno ili nesvjesno nije poznato. Pitamo se je li sazrjelo vrijeme da se konačno kaže da li svih pet subjekata pravno postoje ili ne? Ako je svih pet subjekata pravno utemeljeno, onda J.P.”Šume Herceg-Bosne”d.o.o. Mostar treba imenovati privremeni Upravni odbor i v.d.direktora, odobriti radove na temelju godišnjeg plana gospodarenja, tako da i ovo poduzeće može normalno funkcionirati i na taj način izmirivati obaveze prema svojim djelatnicima i društvu. Ako pravno nismo utemeljeni (svih pet subjekat), onda treba početi sve iz početka, sva četiri poduzeća treba brisati iz sudskog registra, pa tek onda formirati jedno ŠGD na razini Županije, kako je to i Zakonom propisano. Sindikat djelatnika Javnog poduzeća “Šume HercegBosne” d.o.o.Mostar poduzima neviđene napore da nadležne izVlade, Ministarstava i Županijeprisile da formiraju novo poduzeće u duhu važećeg Zakona o šumama u punom kapacitetu, gdje će se riješiti i njihov status. U očaju su čak i zatvorili zgradu direkcije u Mostaru i zabranili ulaz svima pa i v.d. direktoru ŠGD-a dok se situacija ne riješi. Obraćajući se Federalnom nadležnom ministarstvu i Županijskoj ministrici, tražili su rješenje za budućnost ne samo njihovih radnih mjesta, već i bu dućnoststručnog gospodarenjašumama ove Županije. I gle čuda, u prepisci nadležna ministrica se oglasila nenadležnom, a u isto vrijeme i federalni ministar je to učinio, tako da ispada da ukupno upravljanje šumama Hercegovačko-neretvanske županije nije ničija nadležnost i da svi pravni subjekti posluju izvan Zakona, a u isto vrijeme i u jednom i u drugom ministarstvu postoje uprave za šume, primaju plaće za posao koji uopće pravno ne postoji. Ovakav odnos prema šumi i šumskim resursima nije nikada zapamćen od 1878. godine,kada jeAustro- Ugarska položila neviđene temelje u izgradnji pravnog i operativnogšumarskog sustava do danas. Dakle, šumarstvo na ovom području se vratilo 130 godina unazad i pobrisalo sve pozitivne tekovine rada 4 državna pravna sustava prije ovoga. Čini se da su zastupnici u županijskom parlamentužrtve vješto plasiranih poluinformacija nekih osoba ranijeg menadžmenta, koji iz osobnog interesa ne žele formiranje jedinstvenog ŠGD-a i preispitivanje njihovih postupaka radi eventualne privatizacije imovine svih poduzeća kojase trebaju objediniti u novo ŠGD. Ta imovina sastoji se od nepokretne i pokretne imovine od Neuma do Tarčina. Ova imovina nalazi se u Ravnom, Neumu, Stocu, Čapljini, Čitluku, Mostaru, Jablanici, Prozor-Ramii Konjicu. Kako nadići ovakvo stanje? Kada se god kompanije spajaju, izrađuje se stručni elaborat, koji podrazumijeva popis imovine, dugova, potraživanja, popis proizvodnih resursa, popis prirodnih resursa, opreme i konačno vrlo osjetljiv popis kadrovske strukture zatečenog djelatnog osoblja, njihov status, njihova potraživanja od kompanija na temelju plaće i drugih prava iz radnog zakonodavstva i kolektivnog ugovora. Ovaj elaborat treba sadržavati prijedlog mjera za sanaciju stanja i prijedlog buduće organizacijske strukture poduzeća s izvorima prihoda. Stoga bi bilo logično da Vlada formira stručnu skupinu sastavljenu od predstavnika svih firmi, predstavnika ministarstava,predstavnika sindikata, jednog neovisnog šumarskog eksperta, jednog neovisnog financijskog eksperta i pravnog stručnjaka koji bi sastavili elaborat sa zaključcima koje bi trebao usvojiti Parlament Županije, a kojima će se postići donošenje odluka i ukupni operativni postupci. U protivnom, razvoj šumarstva u ovoj Županiji će stagnirati, djelatnici će morati svoja pravaštititi putem suda, a imovinakoju su stvorile generacije šumara će propadati, ili mutnim poslovima prelaziti u ruke onih koji najmanje imaju pravo na nju. Upravni odbor Hrvatskog šumarskog društva Mostar |