DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Split (31,2 %). Najniže vrijednosti su evidentirane u bje-greb zabilježeno je značajno povećanje oštećenosti (ukup lovarskoj (5,1 %) i koprivničkoj podružnici (7,3 %). U no s 18,2 % na 44,1%) po promatranim vrstama, kod lužUŠPDelnice visoki su postotci posljedica intenzivnog njaka s 21,4 % na 64,5 %, kitnjaka s 28,8 na 62,3 %, sušenja jele, odnosno hrasta lužnjaka, a na buzetskom bukve s 13,4 na 18,1 %. Na vinkovačkom području manje području gotovo svih promatranih vrsta drveća. Na del je oštećenost hrasta lužnjaka (s 35,7 na 40,8 %), a osobito ničkom području stanje obične jele i dalje je vrlo loše veliko kod poljskog jasena (s 11,3 na 26,2 %). (86,2 %), aoštećenost bukve (15,6 %) neznatno je ma nja u odnosu na 2007. godinu (9,7.%). Na području UŠPZa-Dr. sc. Joso Gračan MEĐUNARODNASURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION UGOVOR O KOOPERACIJI IZMEĐU GRADOVANAŠICAI GÜSSINGA Dana 19. lipnja 2009. godine u maloj gradskoj vi- jećnici Grada Našica, mr. sc. Krešimir Žagar,gradonačelnik grada Našica, upriličio je susret s gospodinom Peterom Vadaszom, gradonačelnikom grada Güssinga i predsjednikom Europskog centra za obnovljive energije Güssing d.o.o. (EEE), te prof. DI Franz Jandrisitsom, direktorom Poljoprivredne i stručne ško le Güssing. Slika 1. Slijeva: PeterVadasz, Krešimir Žagar i Hrvoje Žiha Tom prigodom se gradonačelnik grada Našica nakon pozdravnih riječi gostima izAustrije i svim nazočnima iz tvrtki Nexe Grupa d.d., Hana d.d., UŠP Našice i drv ne industrije i lokalne samouprave Našičkog kraja zahvalio na dolasku u Našice, a posebice JanuKic kertu,VeleposlanikuAustrijskog veleposlanstva u Zagrebu, Mag. Tho masu Glücku, zamjeniku direktora Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu, Srećku Selancu,državnom tajniku Ministarstva, poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, mr.sc. JosipuDundoviću,predsjed nikuHrvatske udruge za biomasu, ZlatkuBenkovi ću,načelniku Ministarstva regionalnog razvoja, šu marstva i vodnog gospodarstva i mr. sc. Darku Beu ku, članu Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, te IviciČemeu, dipl. oec., članu NO-aHŠ d.o.o.. Slika2. Prvi red slijeva: Franz Jandrisits, Jan Kickert, Srećko Selanac, Zlatko Benković iThomas Glück Zatim je dao riječ PeteruVadaszu, koji je u 25 minutnoj prezentaciji upoznao sve prisutne o “Modelu Güssing – primjeru potrajne opskrbe energijom”. Grad Güssing sa 4200 stanovnika nalazi se u južnom dijelu Gradišća, kao jedan od sedam kotara Gradišća. Kotar Güssing bio je preko 50 godina granična regija prema Mađarskoj, bez razvijenog obrta i industrije, s jako malo radnih mjesta, gotovo 70 % radnika putovalo je svaki tjedan na posao u Graz i Beč, visoke promjene mjesta boravka (fluktuacija) te male strukturirane poljoprivredne površine. Sve je to rezultiralo i ve likim odljevom novca iz grada Güssinga za nabavu fo silnih goriva iz uvoza, gotovo 6,2 mil. EUR-a 1991. go dine za 126.500 MWh utrošene energije. Prelaskom na domaće i obnovljive izvore energije (sunčeva ener gi ja, poljoprivredna i šumarska biomasa) grad Güssing je 2005. godine uštedio 13,0 mil. EUR-a (samo 0,6 mil. EUR-a za nabavu fosilnih goriva) za 185.500 MWh utrošene energije. Što se tiče zaštite okoliša godišnja emisija CO bila je do 1996. godine 37.000 tona, a od 2 |