DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 92 <-- 92 --> PDF |
HRVATSKE ŠUME, časopis za popularizaciju šumarstva Broj 151/2, vol. XIII, srpanj – kolovoz 2009., iz pera I. Tomića Dobar znak – oštećenost šuma se ne pogoršava, objavljeno je na seminaru koji je održan na području Šumarije Jasenak (UPŠ Ogulin) u raznodobnoj bukovoj šumi, jer je procjena oštećenosti pokazala ujednačene kriterije, s prosječnim rasponom od 5–10 % odstupanja. Izvješće o prošlogodišnjoj (2008) procjeni podnijeli su dr. sc. Ivan Seletković i dr. sc. Nenad Potočić izŠumarskog instituta Jastrebarsko s predstavnicima Hrvatskih šuma ( sl. 1). Dr. sc. Ivan Seletković, dr. sc. Nenad Potočić i mr. sc. Petar Jujević s predstavnicima UŠPOgulin (dipl. ing. NenadVukadinović i dipl. ing. Dubravko Hodak Tijekom 2008. godine po dvadeseti je put provede na godišnja procjena oštećenih šumskih sastojina na 85 bioindikacijskih ploha (mreža 16x16 km) i 422 osnovne plohe (4x4 km). Motrenjem je obuhvaćeno 12.167 stabala različitih vrsta šumskog drveća, od čega 9.734 stabala listača i 2.433 stabla četinjača. Obrađeni rezultati pohranjeni su u Šumarskom institutu, u jedinstvenoj bazi Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP-Fo rests). Motrenja su obavljena na plohama jednake međusobne udaljenosti, a na svakoj plohi ocjenjena su 24 stabla. Za svako stablo u uzorku se procjenjuje osutost (defolijacija) krošnje, gubitak boje (diskolorizacija) asismilacijskih organa te lako procjenjivi biotički i abiotički uzroci šteta.Važno je istaći, kako se značajno oštećenim stablima smatraju ona čija je osutost iznad 25 %. U Hrvatskoj se oštećenost šuma prati od 1987. godine (6 %). Trend rasta oštećenosti listača od 1987. povećao se do 1995. na 27,7 %, da bi se 1998. smanjio na 16,8 % i dugo se zadržao na istoj razini. Od 2003. evidentiran je ponovni rast, koji se nastavio do 2008. Kod četinjača osutost krošanja 1987. bila je 17,1 %. Daljnjim praćenjem ustanovljen je stalni rast do maksimalnih 56,7 % (1996), niža je vrijednost od 38,6 %utvrđena 1977. go- di ne, da bi 2002. bila 40,7 % i nakon toga neprekidno raste do 2007. godine. Jela je najugroženija na delničkom području.Analizirajući značajnu oštećenost (iznad 25 %) po podružnicama Hrvatskih šuma d.o.o. uočljive su velike razlike.Vrlo vi soke vrijednosti zabilježene su na delničkoj (47,7 %), zagrebačkoj (44,1 %), buzetskoj (42,8 %) i vinkovačkoj podružnici (40,8 %), dok su neznatno iznad donje granice značajne oštećenosti u UŠPOgulin (28,1 %), UŠP |