DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 92     <-- 92 -->        PDF

HRVATSKE ŠUME, časopis za popularizaciju šumarstva


Broj 151/2, vol. XIII, srpanj – kolovoz 2009., iz pera I. Tomića


Dobar znak – oštećenost šuma se ne pogoršava, objavljeno
je na seminaru koji je održan na području Šumarije
Jasenak (UPŠ Ogulin) u raznodobnoj bukovoj
šumi, jer je procjena oštećenosti pokazala ujednačene
kriterije, s prosječnim rasponom od 5–10 % odstupanja.
Izvješće o prošlogodišnjoj (2008) procjeni podnijeli
su dr. sc. Ivan Seletković i dr. sc. Nenad
Potočić izŠumarskog instituta Jastrebarsko s predstavnicima
Hrvatskih šuma ( sl. 1).


Dr. sc. Ivan Seletković, dr. sc. Nenad Potočić i mr. sc. Petar Jujević
s predstavnicima UŠPOgulin (dipl. ing. NenadVukadinović i dipl.
ing. Dubravko Hodak


Tijekom 2008. godine po dvadeseti je put provede na
godišnja procjena oštećenih šumskih sastojina na 85
bioindikacijskih ploha (mreža 16x16 km) i 422 osnovne
plohe (4x4 km). Motrenjem je obuhvaćeno 12.167 stabala
različitih vrsta šumskog drveća, od čega 9.734 stabala
listača i 2.433 stabla četinjača. Obrađeni rezultati
pohranjeni su u Šumarskom institutu, u jedinstvenoj
bazi Međunarodnog programa za procjenu i motrenje
utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP-Fo rests).
Motrenja su obavljena na plohama jednake međusobne
udaljenosti, a na svakoj plohi ocjenjena su 24 stabla. Za
svako stablo u uzorku se procjenjuje osutost (defolijacija)
krošnje, gubitak boje (diskolorizacija) asismilacijskih
organa te lako procjenjivi biotički i abiotički uzroci
šteta.Važno je istaći, kako se značajno oštećenim stablima
smatraju ona čija je osutost iznad 25 %. U Hrvatskoj
se oštećenost šuma prati od 1987. godine (6 %).
Trend rasta oštećenosti listača od 1987. povećao se do
1995. na 27,7 %, da bi se 1998. smanjio na 16,8 % i
dugo se zadržao na istoj razini. Od 2003. evidentiran je
ponovni rast, koji se nastavio do 2008. Kod četinjača
osutost krošanja 1987. bila je 17,1 %. Daljnjim praćenjem
ustanovljen je stalni rast do maksimalnih 56,7 %
(1996), niža je vrijednost od 38,6 %utvrđena 1977. go-
di ne, da bi 2002. bila 40,7 % i nakon toga neprekidno
raste do 2007. godine.


Jela je najugroženija na delničkom području.Analizirajući
značajnu oštećenost (iznad 25 %) po podružnicama
Hrvatskih šuma d.o.o. uočljive su velike razlike.Vrlo vi soke
vrijednosti zabilježene su na delničkoj (47,7 %),
zagrebačkoj (44,1 %), buzetskoj (42,8 %) i vinkovačkoj
podružnici (40,8 %), dok su neznatno iznad donje granice
značajne oštećenosti u UŠPOgulin (28,1 %), UŠP