DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 91 <-- 91 --> PDF |
đana ima o lovcima negativnu predodžbu. Današnji lov ci, naprotiv, imaju nezahvalnu ulogu, a svoj posao odrađuju nakon strogih teoretskih i praktičkih ispita. Još nedavno, lov je, posebice u planinskim predjelima, imao važnu ulogu u prehrani, dok danas porastom blago stanjapoprima druge vrijednosti. Lovci su opera- tori gospodarenja zoocenozom u okviru važećih zakonskih odredaba. Nedostatak saznanja građanstva o ulozi lovaca u suvremenom društvu ima duboke korijene. Zbog pomanjkanja kontakata i promjene načina života u ruralnim sre dinama, mladi nemaju potrebna saznanja o fauni, koja obogaćuje prostore brda i ravnica, te o procesima koji reguliraju život u prirodnim ekosustavima. Poplava globalne kulture i pretjeranog trošenja u posljednje vrijeme zahvatila je i najzabačenija područja, unoseći navike koje ne pripadaju ruralnoj sredini. Ta nova “kultura”ne poznaje odnose koje su stanovnici planinskih područja imali prema okolišu i njegovim bio loškimosobinama. U tim okolnostima potrebno je obnoviti korektnu predodžbu o lovcima, pogotovo zbog nove uloge koju oni imaju u uzgoju i očuvanju faunističke baštine, kako bi upoznali javnost s realnošću života u planinskom okruženju. Lovci trebaju pobuditi emocije iz prošlosti svojim korektnim odnosom, proširenjem znanstvenih dostignuća te promoviranjem dijaloga s nelovcima. Na tom putu Trentinska udruga lovaca, zajedno s područnom Upravom za lovstvo poduzima specifične akcije. Već deset godina inicijativa pod naslovom “Nauči mo poznavati trentinske divlje životinje”djeluje u područnim osnovnim školama, popunjavajući praznine u programu obrazovanja.Program se održava u učionicama, a predavanja drže lovočuvari “Udruge”,uz primje nu prikladnih didaktičkih sredstava. Svaki učenik dobije na poklon malu ilustriranu knjižicu i majicu s figurom psića “Rudy”, koji je maskota ove inicijative. Za odrasle je namijenjena knjiga “Životinje, čovjek i priroda”te film “Više od lova”. Također su organizirani susreti s predstavnicima sredstava informiranja, kako bi se što prije uspostavio organizirani dijalog između lovaca i nelovaca. PiermariaCorona,RobertoCibella, Tommaso La Mantia, Maria Vincenza Chiraco: Tarife za kubaturu borovih visokih šuma Sicilije Primjena tarifnih sustava za kubaturu drvne mase sve je više u primjeni u uređivačkoj praksi Italije.To se posebno primjenjuje za izračun masa manjih površina visokih šuma: alepskog bora, pinije i kalabrijskog bora. Prednost je što se za pojedine površine raznih struktura dobiju dobri rezultati bez skupog mjerenja visina. Radi se o jednoulaznim tablicama izrađenim na os novi dvoulaznih, a zasnivaju se na temelju prsnog promjera i visine za pojedine sastojine. Izbor tarife za pojedina staništa određuje se na temelju procjene srednje isine određenog broja stabala ili snimanjem nekoliko visina da bi se mogla odrediti tarifa koja najbolje odgovara određenom staništu. Jednom ustanovljena tarifa primjenjuje se i u sljedećim mjerenjima. Četinjače su najčešće upotrebljavane u intervencijama pošumljavanja Sicilije. Kalabrijski bor upotrebljavan je za pošumljavanje planinskih zona, često na stjenovitom i eroziji izloženom terenu. Korištene su provenijencije s područja Etne, Kalabrije i središnje Italije. Površine pod kalabrijskim borom iznose oko 3000 ha, ili zajedno s crnim borom ukupno 7170 ha. Pinija je upotrebljavana za pošumljavanje mnogih područja otoka, što ima velik utjecaj na izgled krajolika. Pretpostavka da su pojedine formacije autohtone nije sigurna, jer je antropološki utjecaj prisutan stoljećima. Pinija zauzima površinu od 7580 ha. Najviše površina zauzima alepski bor, 27430 ha, dijelom zbog pošumljavanja na površinama raznih karakteristika te lake obnove pionirske vrste. Za konstrukciju tarifa mjerene su visine i promjeri: za alepski bor 336 sta bala (na 17 ploha), za piniju 551 stablo (20 ploha), za ka labrijski bor 517 stabala (12 ploha). Podaci su statistički obrađeni, te za svaki promjer uz primjenu izjednačenih visina (na osnovi visinske krivulje) i izračuna na temelju dvoulaznih tablica, sačinjene su jednoulazne tablice za sve tri vrste, s određenim “visinskim nizom”od minimuma do maksimuma. Na primjer za kalabrijski bor prsnog promjera 40 cm određene su visina (h) i volumena (v) za šest različitih karakteristika staništa. d cm h m v m 3 40 30 1,750 27 1,579 24 21 1,407 1,235 18 1,062 15 0,890 Ova aktivnost je obavljena u okviru Regionalnog šumskog plana, pod vodstvom Akademije šumarskih znanosti i Univerziteta Palermo. Frane Grospić |