DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Šuma jelei smreke(s malo bukve i graba)Vigolana (Valdastico), površine manje od 500 ha, smještene na strmim padinama, od 1980.g. postala je stanište za 80 do 100 divokoza,što je također jako utjecalo na brojno stanje srneće divljači i ugrozilo obnovu šume. Naseljavanje divokoza na nove i niže površine te utjecaj na okoliš nije do sada dovoljno istražen, ali se mogu navesti tri osnovna problema: štete na šumskoj vegetaciji i otežana obnova šume, otežano gospodarenje s divljači i planiranje odstrela, te interakcija s ostalim dvopapkarima, srnećom divljači i jelenima. Potrebno je koristiti iskustva iz Bavarske iAustrije za divokoze koje žive u šumi, gdje se često provodi radikalni odstrel, bez obzira na spol i starosnu strukturu. Giorgio Carnignola:Utjecaj divljači na šumu Na cionalnog parka Stelio Brojno stanje divljih dvopapkara, posebice jelena, unutar Nacionalnog parka Stelio posljednjih se desetljeća znatno povećalo. Tome je pridonijela zabrana lova iz 1983.g., pa je došlo do obogaćenja zaštićenog područja, ali istovremeno prouzročilo probleme oko obno ve šume, kao i štete na poljoprivrednim usjevima. Problem je postao predmet rasprava na znanstvenoj, političkoj i lokalnoj razini. Konzorcij parka je 1997.g. pokrenuo projekt trogodišnjeg istraživanja, s ciljem poboljšanja saznanja o utjecaju jelenske divljači na ostale komponente ekosustava. Komisiju eksperata činili su: koordinator dr. Fran coPerco (faunista), dr. Luca Pedrotti (predstav nik Instituta za šumsku faunu), dr. Giorgio Carmignola (šumarski stručnjak) i dr. Claudio Pasolli (veterinarski stručnjak). Konzorcij je pozvao na suradnju i Ured za lov i ribolovAutonomne pokrajine Bolzano. Na šumskim površinama registrirana su tri osnovna tipa oštećenja: 1. struganje kore mladih stabala prilikom čišćenja rogova od runje (lika – basta), srnjaka u proljeće i jele na ljeti (srnjaci na taj način i obilježavaju svoj teritorij).Većina tako oštećenih stabalaca se osuši. Štete su osobito velike na stablima ariša i limbe. 2. guljenje kore očituje se u glodanju mladih stabala promjera 10 do 20 cm.To čine jeleni, posebice zimi, zbog pomanjkanja vlaknaste hrane koja nedostaje u prehrani i prihrani.Takvo oštećenje omogućuje infiltraciju patogenih organizama, degradaciju kvalitete drveta te smanjuje životnu dob stabala. 3. brštenje se očituje u prehrani divljači izbojcima mla dih stabala. Odgrizanje uzrokuje zastoj u razvo ju visinskog prirasta, a ako se radi o tek proklijalim biljkama, potencijal obnove je jako umanjen. Brštenje mladih stabalaca sastavni je dio prehrane dvopapkara, posebice zimi i predstavlja njima važnu komponentu.Ako je intenzitet brštenja velik, dolazi do poremećenosti u ekosustavu. U normalnoj obnovi razne vrste drveća nalaze se u raz ličitim stadijima razvoja, što jamči maksimalnu eko lošku raznolikost, osigurava zaštitnu funkciju (lavine, odroni sl.) i kontinuirani izvor prihoda. Za procjenu tolerantnosti brštenja na šumsku obnovu treba istaći: – intenzitet brštenja koji određuje usporenje rasta, posebice ako se radi o vršnim izbojcima. – distribuciju odgrizanja unutar vrsta, to jest da li su oštećene samo pojedine vrste, što osiromašuje bilj nu raznolikost, ili su oštećene sve vrste, što uzrokuje kompletan zastoj obnove. – trajanje brštenja, jer ako se odgrizanje događa više godina zaredom, štete glede obnova šume su izuzet no velike. Vršena su istraživanja intenziteta brštenja i utjecaja na obnovu u visokoj šumi unutar Nacionalnog parka. Površina je podijeljena na 989 pravokutnih ploha povr 2 šine 50m, te je na 86% (847 ploha) izvršena analiza obnove i šteta. Na ukupno analiziranih 55 535 stabalaca usta novljeno je učešće vrsta u obnovi i stupanj oštećenja. Glavne vrste u Parku su smreka (46%), ariš i limba. Učešće jele i listača je malo. Neovisno o učešću vrsta, ustanovljeno je da polovica biljaka, manjih od 25 cm, uspije preći u višu klasu. To poboljšava rast jelovog pomladka. Što se tiče odgrizanja, uzeta su u obzir stabalca visine 25–100 cm. U mnogim zonama stabalca niža od 25 cm zimi su zaštićena snježnim pokrivačem. U prosjeku, bez vršnog izbojka ostalo je 31 % smrekovih stabalaca, 38% ariševih, 19% običnog bora, 19% lim be i 78% raznih listača. Problem je što veliki postotak biljaka trpi ponovljeno brštenje, tako da je obnova ugrožena. Štete od guljenja kore očituju se na stablima promjera 10 do 20 cm i to posebice na nižim položajima gdje divljač više boravi zimi. Oštećenja prouzročena čišćenjem rogovlja sr njaka i jelena odnose se na oko3 % stabalaca, najčešće ariša i limbe, koja se osuše tijekom sezone. Sandro Flain: Projekt komunikacije – poznavati lovstvo, poznavati lovce Ovim projektom lovci “trentinske udruge lovaca” otvorili su dijalog s “udrugom građanaTrenta”,promovirajući niz inicijativa za bolje razumijevanje udruge modernog lovca planinskog područja. Cilj je postići da Trentini bolje upoznaju faunu, njeno gospodarenje i lovno korištenje. Kao i građani urbanih sredina, stanovnici planinskog područja ne poznaju lovce i često o njima imaju krivo mišljenje koje plasiraju mediji.Velik dio talijanskih gra |