DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 66 <-- 66 --> PDF |
R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438 JI I CDM MEHANIZMI – JI and CDM Mechanisms Osim sudjelovanja u EU ETS shemi, Hrvatska svo ju emisijsku kvotu može ispunjavati i sudjelovanjem u JIi CDM projektima, te vlastitim mjerama smanjenja emisija.Vlastite mjere smanjenja emisija odnose se na sve projekte unutar same države, čijom se realizacijom smanjuju emisije (kao što su mjere energetske učinkovitosti, povećanje udjela obnovljivih izvora energije ili povećanjem upijanja CO osnivanjem novih šumskih 2 nasada ili boljim održavanjem postojećih). JI i CDM mehanizmi zajedno sa sustavom trgovanja emisijama omogućuju da se smanjenja emisija provode tamo gdje je to najjeftinije. Kod CDM projekata zemlja domaćin (zemlja u razvoju) ne podliježe ograničenju emisija (takve zemlje u susjedstvu su primjerice Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Makedonija), a realizacijom projekta ostvaru ju se emisijske uštede u zemlji domaćinu, tzv. CER bo nusi (engl. Certified Emission Reductions). Ostvare ni CER bonusi prebacuju se na račun zemlje ulagača te time ukupan broj emisijskih prava u sustavu raste. Ratifikacijom Kyotskog protokola Hrvatskoj se otvara mogućnost ulaganja u CDM projekte. Ukoliko primjerice Hrvatska razvije projekte korištenja biomase u nekoj od zemalja koje ne podliježu ograničenju emisija, tada iskorištavanje biomase može i neizravno utjecati na smanjenje hrvatskih emisija i zadovoljenje emisijske kvote. Kod JI projekata obje stranke (i zemlja domaćin i zemlja ulagač) podliježu ograničenju emisija, pa radi zadovoljenja ukupne kvote zbroj emisijskih prava mora ostati nepromijenjen. Zato se ušteda u emisijama, ERU bonusi (engl. Emission Reduction Units) prebacuje s računa zemlje domaćina na račun zemlje ulagača. Broj emisijskih prava zemlje domaćina time se smanjuje, a broj emisijskih prava zemlje ulagača povećava za količinu ostvarenih bonusa. Udomljavanje JI projekata u Hrvatskoj znači mogućnost dodatnih poticaja za povećanje udjela biomase. U 2007. godini ukupno tržište smanjenjem emisija iz CDM projekata iznosilo je 12 milijardi €, a ukupno je smanjeno za 947 MtCO (Point Carbon, 2008).Trgo 2 vanje u sklopu JI projekata iznosilo je 38 MtCO u 2007. godini, s vrijednošću tržišta od 326 milijuna €. Jedan od najvažnijih razloga zašto je vrijednost JI tržišta toliko niža od CDM tržišta je to, što je puno teže verificirati JI emisije (odnosno potrebno je dokazati da bez dotičnog JI projekta do smanjenja emisija ostvarenog projektom ne bi nikada došlo). Veza EU ETS sheme s JI i CDM mehanizmima definirana je EU Direktivom o povezivanju (EC, 2004) (engl. Linking Directive). Direktiva o povezivanju omogućava zemljama sudionicama da svoju obvezu podmire pomoću JI i CDM projekata koji se nalaze izvan zemalja pod EU ETS shemom. Postoji nekoliko mogućnosti za stimulaciju JI i CDM projekata vezanih uz energiju biomase, koji mogu povećati konkurentnost biomase u odnosu na druge potencijalne JI/CDM projekte. Neke od tih mogućnosti su: . Objedinjavanje (engl. bundling) Prema pravilima o CDM projektima, postoji mogućnost objedinjavanja više manjih projekata s ciljem smanjenja troškova. . Programski projekti (engl. programmatic projects) Ovaj poticaj omogućuje da se specifične projektne aktivnosti, koje uključuju malo smanjenje emisija stakleničkih plinova, na puno mjesta registriraju kao jedinstvena projektna aktivnost. Programski projekti otvaraju nove mogućnosti za realizaciju cijelog raspona projekata koji inače ne bi rezultirali količinom emisijskih prava koja bi projekt učinila isplativim. . Davanje prioriteta projektima koji doprinose očuvanju održivog razvoja. PRORAČUN KRATKOROČNIH GRANIČNIH TROŠKOVA(KGT) Short run marginal costs (SRMC) Da bi se mogao analizirati porast konkurentnosti bio mase u odnosu na rast cijena CO emisija, razvijen 2 je teoretski matematički model baziran na prethodnim studijama(IEA,2003;Pašičko i sur.,2008).Model is tražuje utjecaj CO na kratkoročne (u daljnjem tekstu 2 KGT) i dugoročne granične troškove (u daljnjem tekstu DGT) proizvodnje električne energije. O kretanju KGT-a ovisi odluka o promjeni goriva u postojećoj elektrani i promjeni voznog reda u radu sustava(tj. rasporeda ulaska elektrana u pogon), dok o dugoročnim graničnim troškovima ovisi investicijska odluka za građenje novih elektrana (odluka o tome koja elektrana će biti građena). Dok KGTuključuju cijenu goriva i varijabilne troškove proizvodnje, DGT elektrane dodatno tim troškovima pri družuju fiksne troškove i investicijski trošak. Prilože ni model pretpostavlja aukcijski način raspodijele emisijskih prava (pri kojemu bi svih 100% emisijskih prava elektrana trebala kupiti na aukciji), koji je najavljen za tre ću fazu EU ETS-a od 2013. godine. Kao što je već navedeno, na temelju KGT proizvod nje određuje se tržišna cijena električne energije i vozni red elektrana. Ukoliko varijabilni troškovi porastu (zbog rasta troškova CO), porasti će i tržišna cijena električne 2 energije. Za graničnu elektranu je porast tržišne cijene jednak dodatnom trošku ugljika. Za sve elektrane ispod gra nične u voznom redu, porast tržišne cijene je veći od |