DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 64 <-- 64 --> PDF |
R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438 pri čemu odluka o promjeni goriva u postojećoj elektrani ovisi o kretanju kratkoročnih graničnih troškova, dok o dugoročnim graničnim troškovima ovisi investicijska odluka prilikom izgradnje novih elektrana. Rezultati primijenjenog modela govore kako je u postojećim elektranama (usporedba KGT) uporaba biomase kao goriva konkurentnija od uporabe plina čak i bez poticajne cijene od prodaje električne energije iz obnovljivih izvora (feed-in tarifom), dok je biomasa konkurentnija od ugljena pri cijeni emisijskih prava višoj od 26 €/tCO2. Prilikom donošenja odluke o investiranju u novu elektranu (usporedba DGT) s postojećom feed-in tarifom, investiranje u izgradnju elektrane na biomasu je isplativija odluka od investiranja u elektranu na ugljen ili plin (pri nižoj cijeni biomase) dok je pri višoj cijeni biomase ona isplativija kod cijene emisijskih prava više od 21 €/tCO2. Ključne riječi:šumska biomasa, EU ETS shema, kratkorični i dugorični granični troškovi (KGT i DGT), Hrvatska UVOD – Introduction Šumska biomasa je organska tvar nastala u šumskom ekosustavu, a čine je drveće i grmlje koje se koristi za mehaničku i kemijsku preradu te za termičko korištenje, kao ogrjevno drvo. Pri klasičnom se iskorištavanju šuma koristi drvo debala, krošanja i grana, čiji je promjer s ko rom na tanjem kraju veći od 7 cm. Na taj se način iskoristi do 70 % drvne mase zrelih sastojina, dok kod mlađih sastojina to može iznositi i do 50 % (Sušnik iBenković 2007). Udio ostataka i otpada ovisi o brojnim čimbenicima, a prosječno se za sve sastojine i vrste drveća pri sječi i izradi te privlačenju, možeprocijeniti na više od 20 %.Tako je sa stajališta šumarske struke biomasa dio koji se može iskoristiti za dobivanje energije, odnosno drvna masa dobivena uzgojnim zahvatima kao što su čišćenja i prorede ili kao ostatak od sječe (granjevina, ogrjevno drvo). Izvršenje sječe u “Hrvatskim šumama” d.o.o. za razdoblje 1996–2005. godine iznosilo je svega 57 % etata, a dugoročnim programom gospodarenja od 2006–2015. godine povećava se proizvodnja pro stornog drva (uglavnom ogrjevnog drva, granjevine i 3 ostataka pri sječi i izradi) na 1,3 milijuna m godišnje, a pro cjena količine ostataka šumske biomase kao energenta samo u državnim šumama iznositi će preko 2,6 3 milijuna m. 3 Realizirajući današnji etat od 6,5 milijuna m od če 3 ga se dobiva: 30 % trupaca (blizu 2 milijuna m), 3 10 % ili 650.000 m celuloznog drva, 20 % ili 1,3 mili 3 juna m ogrjevnog drveta, a ostatak od 40 % ili oko 2,6 3 milijuna m predstavlja drvo tanjih dimenzija, koje kao otpad ostaje neiskorišteno u šumi. Od navedenog dana 3 šnjeg otpada, moglo bi se 62,5 % ili 1,641.000 m kori 3 stiti za proizvodnju energije, a 37 % ili 984.000 m ostajalo bi u šumi kao otpad.Ako toj količini pridru 3 žimo količinu od 1,312.800 m ogrjevnog drveta, dobijemo ukupnu količinu drva za energiju koja bi već danas mogla doći na energetsko tržište u iznosu od 3 2,953.800 m, što je 45 % od ukupnog godišnjeg etata (Tomić i sur. 2008). Također se tome može pridružitii potencijalno sitno energetsko drvo (manjih promjera od 3–7 cm), a koje ne ulazi u bruto masu, a iznosi oko 4 % od bruto mase etata, a zajedno s otpadom (panjevina, kora, gule, otpad od sječe), te uz sitno drvo iz prorjeđiva nja sastojinai šumskouzgojnih radova, može doseći 3 ko ličinu od još oko 580.000 m (Sučić, 2008). Znači da bi ukupna raspoloživa količina šumske biomase za 3 ener giju iznosila oko 3,5 milijuna m godišnje. Na temelju istraživanja, utvrđeno je da bi se i u slje dećem razdoblju moglo dobivati 30 % trupaca, 10 % drva za celulozu, a za bioenergiju bi se moglo koristiti 3 45 % ili oko 3 milijuna m, dok bi u šumi ostao otpad od 3 15 % ili približno oko 1 milijun m. Intenzivnijim gospodarenjem moglo bi se povećati godišnji etat (sječu) 3 na oko 7,3 milijuna m, pa bi se u tom slučaju raspola 3 galo sa 3,3 milijuna m šumske biomase za energiju, što 3 je u odnosu na današnje povećanje za 2 milijuna m. Realno je i da se predviđena količina drvne mase za bioenergiju može povećati primjenjujući naprednije uzgoj ne zahvate, boljim održavanjem i čišćenjem šuma, pa bi biomasa za proizvodnju biogoriva mogla iznositi 3 4,2 milijuna m. Potencijalne količine biomase do 2020. 3 godine iznosile bi prosječno 4,5 milijuna m, od toga 33 3,3 milijuna m iz šumarskog i 1,2 milijuna m iz drv no- prerađivačkog sektora, zaključak je Radne skupine za energetsko iskorištavanje šumske biomase pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gos po darstva. Prosječna cijena drvne sječke danas iznosi oko 251 kuna/tona (35 €/t) s mokrinom od oko 30–35 %, te pred stavlja cijenu s uključenimutovarom za kamionski pri jevoz. Cijena uključuje cijenu sječenice kraj panja obo reno, te radove usluge (iznošenje, iveranje i utovar). Cijena s transportom za korisnika na razdaljinu do 50 km povećava ukupnu cijenu za približno 72 kn,odnosno tada bi ona iznosila oko 45 €/t (Sučić,2008). |