DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM–As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423


Elementi razreda Vaccinio-Piceetea relativno su
dobro zastupljeni u sloju grmlja,posebiceRosa pimpinellifolia,
a znatno slabije Rosa pendulina, teu sloju
niskog rašćaVeronica urticifolia.


Od ostalih pratilica ističu se samoVeratrum albumi
Aconitumranunculifolium. Ostale vrste su slabo zastupljene
te ih nalazimo uglavnom u samo jednoj fitocenološkoj
snimci.


RAZLUČENOSTASOCIJACIJE – Distinguished the association


Asocijaciju Calamagrosti arundinaceae-Fagetum
razlučili smo na dvije subasocijacije:


a. subass.caricetosum albaesubass. nova


b. subass. abietetosumalbaesubass. nova
Subasocijacija s bijelim šašem (subas. caricetosum
albae), u vertikalnom smislunastavlja se na primorske
šume bukve.Ta veza se uočava nazočnošću termofilnih
vrsta kao što su:Sorbus aria,Carex alba,Peucedanum
oreoselinum,Anthericum ramosumi dr. Unutar te subasocijacije
možemo fizionomski razlučiti dva tipa, koja
su inače florističkim sastavom vrlo homogena. Prvi tip
predstavlja kržljavu šumu bukve, koja izgledom nalikuje
na klekovinu,a u fitocenološkoj tablici 1 prikazana
je snimcima 1–4. Stabla su nepravilnog rasta, često puta
grmolikog izgleda, savijena u svim smjerovima te vi


soka 5–6 metara. Drugi tip obuhvaćenje snimkama 5–7,
a predstavlja normalno razvijene visokovrijedne gospodarske
šume, koje zauzimaju znatne površine tog područja.
Markantnim izgledom alpske pavitine (Clematis alpina)
i busenima bijeloga šaša (Carex alba) ta
subasocijacija se na terenu vrlo lako prepoznaje.


Subasocijacija s jelom (subas.abietetosum albae) je
mezofilnija u odnosu na prethodnu. Osim što je diferencijalnim
vrstama, floristički dobro odijeljena od
subas. caricetosum albae, nazočnošću jele i gorskim
javorom razlikuje se i fizionomski. Također se opaža
da je nazočnost elemenata borovih šuma znatno manja
nego u subasocijaciji s bijelim šašem.Ta subasocijacija
u vertikalnom smislu graniči sa šumama jele na blokovima
(Calamagrosti-Abietetum Ht. 1950) s kojom je
florističkim sastavom najsrodnija. Toj subasocijaciji
pripadaju veliki kompleksi izuzetno vrijednih gospodarskih
šuma.


SINEKOLOŠKI ODNOSI – Synecologyc relations


Šume bukve s trstolikom milavom na području
Obruča, Paklena te padina Crnog vrha i Sljemena,nastavljaju
umjereno nagnute padine i zaravni od 25o do
40o, odnosno u prosjeku 32,2o.Tla su na mjestima vrlo
plitka (rendzina), posebice tamo gdje je razvijena subasocijacija
s bijelim šašem i šumom kržljave bukve. Na
ostalim mjestima su srednje duboka ili duboka između
blokova stijena vapnenca s mnogo površinskog kamenja
i gromada matične stijene, koje namjestimapokrivaju


RASPRAVAPodručje Obruča, Paklena, padina Crnog vrha te
Sljemena,gdje su vršena fitocenološka istraživanja bukovih
i bukovo-jelovih šuma s travom milavom (As.
Calamagrosti arundinaceae-Fagetum) osebujno je u
fitogeografskom i klimatskom pogledu.To je granično
područje između mediteranske i eurosibirsko-sjevernoameričke
regije te mediteransko-montanog pojasa listopadne
vegetacije jadranske provincije i pojasa
gorskih i pretplaninskih bjelogoričnih i crnogoričnih
šuma ilirske provincije (usp.Horvatić 1967:23), a u
fitogeografskom smislu pripada prijelaznom istočno
alpsko-zapadno dinarskom području.
Od klimatskih pojava značajno je istaći, da tu prosječno
godišnje padne 3600 mm oborina, što je ujedno i
najveći godišnji prosjek u Hrvatskoj (usp. I. Horvat
1962:26).
Uz klimatske i fitogeografske osebujnosti na razvoj
vegetacije tog područja velik utjecaj imaju orografske


do 40 % površine. Šume as. Calamagrosti arundinaceae-
Fagetum, zabilježili smo na nadmorskim visinama
od 990 m. do 1310 m., najčešće na istočnoj i jugoistočnoj
ekspoziciji, rjeđe na ostalima. Sklop drveća u subas.
caricetosum albaenešto je rjeđi (0.7 –0,8) dok je u subasocijaciji
abietetosumalbae gušći(0,8 –0,9) što se
odražava u mezofilnijem sastavu prizemne flore potonje
subasocijacije.


– Discussion
prilike. Kržljava šuma bukve,koju smo prikazali u tablici
1 fitocenološkim snimcima 1–4, razvila se utjecajem
orografskih i klimatskih čimbenika na umjereno
nagnutoj zaravni izloženoj sjeveroistoku, a sa sjeverozapada
zaštićenoj produženom liticom, koja ujedno
predstavlja i glavno bilo masiva. U toj zavjetrini mikroklimatski
uvjeti omogućuju razvoj samo kržljave šume
bukve koja istočnim rubom graniči s elipsoidnom vrtačom
obraslom subalpskom smrekom,a zapadnim liticom
na čijem se hrptu i zaravni izmjenjuju veće ili
manje skupine klekovine i livadna vegetacija asocijacijeCarici-
Centauretum rupestris(Ht. 1931).Edafski i
osebujni klimatski uvjeti uz djelovanje vjetraonemogućuju
razvoj gospodarske šume bukve,već se razvijakržljavi
tipsa stablima visine 5–6 m, a debljine 10–15 cm.
Stabla su svinuta u svim smjerovima,što je vjerojatno
posljedica turbulencije vjetra koja nastaje neposredno


ispod litice.Fizionomski te šume višenalikuju klekovini,
međutim floristički sastav upućuje da se radi o