DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 55     <-- 55 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423
UDK 630* 188 (001)


ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM – As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum
(Ht. 1950) Cerovečki ass. nov. NAPLANINAMA ZAPADNE HRVATSKE


BEECH FORESTSAND MILAVA–As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum (Ht. 1950)
Cerovečki ass. nov.OF THE MOUNTAIN OF WEST CROATIA


Zdravko CEROVEČKI*


SAŽETAK: Na graničnom području kopnenih i primorskih bukovih šuma,
razvijaju se u smislu I. Horvata (1962) šume bukve s travom milavom (Calamagrostis
arundinacea) koje smo opisali kao as.Calamagrosti arundinaceae-Fagetum
(Ht. 1950) Cerovečki. ass. nov. Asocijacija je razlučena na dvije
subasocijacije, termofilniju caricetosum albae i mezofilniju abietetosum albae.
Subasocijacija s bijelim šašem obuhvaća čiste bukove šume, koje na Obruču
nalazimo u fizionomskom pogledu kao dva različita tipa. Jednom pripadaju
normalno razvijene visoko vrijedne gospodarske šume, koje obrašćuju znatne
površine istraživanog područja, te šume bukve kržljavog izgleda, ograničene
na produženu zaravan podno litice sjeveroistočno od najvišeg vrha Obruča.
Potonji tip razvio se prema našem mišljenju utjecajem osebujnih klimatskih
pri lika i karakterističnom orografijom masiva. Općenito uzevši područje
Obru ča, Paklena, Crnog vrha i Sljemena osebujno je s obzirom na klimatskepo jave i fitogeografsku pripadnost. Šume bukve i trstolike milave nastanjuju
na spomenutom području umjereno nagnute padine i zaravni povrh rendzina
na vapnencu ili srednje dubokih i dubokih tala između blokova stijena.


Šume as.Calamagrosti arundinaceae-Fagetumpodredili smo svezi Aremonio-
Fagion, redu Fagetalia sylvaticaei razredu Querco-Fagetea.


Ključne riječi: Vegetacija Hrvatske, bukove šume, as. Calamagrosti arundinaceae-
Fagetum.


UVOD – Introduction
Obična bukva (Fagus sylvatica) na području zapa-Kao što je poznatoI.Horvat(1962) raščlanio je
dne Hrvatske zauzima velike šumske komplekse,te je bukove šume dinarskog područja Hrvatske(Fagetum
u šumsko-gospodarskom smislu jedna od najvažnijih croaticum australe Ht. 1938) u vertikalnom smislu u
vrsta drveća. Ima najveću ekološku amplitudu odsvih četiri skupa:
naših šumskih vrsta. Nalazimojuuvertikalnom smislu


a. Skup primorske bukove šume –As.Fagetum croatiod
granice primorskih termofilnih šuma do gornje gra


cum seslerietosum autumnalis(Ht. 1950)
nice šumske vegetacije najviših vrhova dinarskih pla


b. Skup bukovih i bukovo jelovih šuma s milavom –


nina. Na tom prostoru stvara veći broj asocijacija.


As. Fagetum croaticum calamagrostetosum (Ht.


Zna tan broj zajednica još nije detaljnije proučen, a


1950)


neke su poznate samo na razini imena kao npr. šuma
c. Skup bukovo-jelovih šuma –As. Fagetum croatibukve
i trstolike milave.


cum abietetosum(Ht. 1938)


Najstarija istraživanja bukovih i bukovo-jelovih
d. Skup subalpskih šuma bukve –As.Fagetum croatišuma
zapadne Hrvatske potječuodI.Horvata(1950,


cum subalpinum(Ht. 1938)


1951, 1962, 1963) teI.Horvatai dr.(1974).


Bukove i bukovo jelove šume s travom milavom


(As.Fagetum croaticum calamagrostetosumHt. 1950),


* Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum., Zrinskog i Frankopana 18,


I.Horvatprvi puta spominje god. 1962,te navodi,da


49000 Krapina, E-mail: unadrvo@yahoo.com




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM –As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423


se razvijaju kao poseban pojas između primorske šume
bukve i šume bukve i jele kopnenog područja (usp.I.
Horvat 1962:122). Na istome mjestu ističe da u sloju
prizemnog rašća dominiraju vrsteCalamagrostis arundinacea,
Carex alba, Platanthera bifolia i dr. Šume
bukve i trstolike milave spominje ponovno I.Horvat
(1963:575), međutim bez opisa asocijacije i prikaza
florističkog sastava.


Asocijaciju Calamagrosti arundinaceae-Fagetum
razlučili smo u dvije subasocijacije, termofilnijucaricetosum
albaesubass. nova i mezofilnijuabietetosum
subass. nova, koje se osim u florističkom sastavu razlikuju
u sindinamskom povezivanju primorskih bukovih
šuma s kopnenim.


MATERIJAL I METODE – Material and methods


Floristički sastav as. Calamagrosti arundinaceae-
Fagetumprikazan u tablici 1 sastavljen je na temelju 10
fitocenoloških snimaka koje potječu iz sljedećih lokaliteta:


1.Obruč, ispod okomite stijene najvišeg vrha na
zaravni iznad vrtače (kržljava bukva).
2.Obruč, sjeveroistočno od snimke broj 1
(kržljava bukva).
3.Obruč, sjeveroistočna padina najvišeg vrha
(kržljava bukva).
4.Obruč,istočna padina najvišeg vrha
(kržljava bukva).


5. Obruč, istočno od najvišeg vrha, iznad šume
subalpske smreke.
6.Obruč, jugoistočna padina vrtače smještene
istočno od najvišeg vrha.


7.Obruč, južna padina pri dnu iste vrtače kao pod
6 okružena subalpskom smrekom.


Tablica 1 – Table 1As.Calamagrosti arundinaceae-Fagetum


8.Crni vrh, blaga uvala ispod vrha okružena jelom
na blokovima.
9.Pakleno,između Obruča i Fratra
10.Sljeme –južna padina vrha Sljeme.


Fitocenološkesnimke napravljenesu sukladno pravi
lima florističke fitocenološke škole Zürich-Montpelier,
a procjena pokrovnosti i socijabilnosti taksona
pre ma kombiniranoj skaliJ.Braun-Blaqueta1964.
Za pojedine vrste biljaka zatim smo izračunali pokrovne
vrijednosti i frekvenciju koju smo prikazali u postocima.


Vrste u tablici 1 raspoređene su na svojstvenu vrstu
asocijacije, diferencijalne vrste subasocijacija, a prema
sintaksonomskoj pripadnosti na svojstvene vrste sveze
Aremonio-Fagion, svojstvene vrste reda Fagetalia i
razreda Querco-Fagetea, te pratilice u koje smo raspore
dilielemente razredaErico-Pinetea iVaccinio-Piceeteateostale
pratilice.


( Ht. 1950) Cerovečki ass. nova


Broj snimke(Record numer)
Nadmorska visina
(Height above sea level)
Ekspozicija (Exposition)
Inklinacija (Inclination)
Sklop (Canopy)
Veličina snimke(Record size)
Subasocijacija(Subassociation)
1 2 3 4 5 6 7
1300 1230 1250 1310 1230 1180 1170
E W NE E E SE S
32 35 25 25 30 40 35
0,75 0.8 0,70 0,80 0,8 0,70 0,80
900 900 900 1200 1200 600 900
caricetosum albae
8 9 10
1280 990 1230
N SE S
25 35 40
0,8 0,8 0,9
900 1200 900
a b i e t e t o s u m
Prezentnost u %
(Presence degee)
Pokrovne vrijednosti(Coverage value)
Svojstvenavrsta asocijacije:
(Association character species):
*
Calamagrostis arundinacea
Diferencijalne vrste subasocijacija:
(Subassociation differential species):
+.3 + 2.4 +.3 2.4 2.4 2.4 + 1.3 2.4 100 929
C Carex alba 1.3 +.2 1.3 2.4 1.3 2.4 1.3 . . . 70 551
Clematis alpina +.3 2.4 1.3 +.3 1.3 + + . . . 70 279
Majanthemum bifolium + + 1.3 +.3 1.3 +.3 +.3 . . . 70 102
A Abies alba . . . . . . . 1.1 2.1 1.1 30 275
C Abies alba . . . . . . . . + . 10 1
B Lonicera alpigena . + . . . . + +.3 1.3 +.3 50 54
C Dryopteris filix mas
Svojstvene vrste sveze
(Alliance character species)
Aremonio-Fagion:
. . . . . . . + + + 30 3
C Cyclamen purpurascens +.3 +.3 +.3 +.3 1.3 +.3 +.3 +.3 +.3 + 100 59
Cardamine enneaphyllos 2.3 + +.3 . +.3 . + + 2.4 2.4 80 352
Homogyne sylvestris + +.3 +.3 +.3 +.3 . + . . . 60 6




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM–As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423


Cardamine trifolia . . . . . . +.3 +.3 +.3 +.3 40 4
Calamintha grandiflora . . . . . . +.3 . + . 20 2
Hacquetia epipactis . . . + . 2.4 . . . . 20 176
Aremonia agrimonoides . . . . . . . + + . 20 2
Salvia glutinosa
Svojstvene vrste reda (Order
character species) Fagetalia
sylvaticaei razreda and class)
Querco-Fagetea:
. . . . . . . + . . 10 1
A Fagus sylvatica 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 4.5 4.5 4.5 100 8000
B Fagus sylvatica + + . +.3 . + +.3 +.3 +.3 +.3 80 8
C Fagus sylvatica . . . . + +.3 +.3 . . . 30 3
A Acer psedoplatanus . . . . . . . 1.1 1.1 1.1 30 150
B Acer pseudoplatanus . . . . . . . . 1.3 . 10 50
C Acer pseudoplatanus . . . . . +.3 . + +.3 +.3 40 4
B Sorbus aria +.3 . + . . . . . . . 20 2
C Sorbus aria . . . . . . + . . . 10 1
B Fraxinus excelsior . . . . . . . . + . 10 1
C Fraxinus excelsior . . . . . . . . + . 10 1
B Daphne mezereum +.3 +.3 +.3 +.3 +.3 +.3 +.3 . +.3 + 90 9
Laburnum alpinum +.3 +.3 + . . . . . . . 30 3
Lonicera xylosteum . . . . . . . . +.2 +.3 20 2
Sambucus nigra . . . . . . . . + . 10 1
C Anemone nemorosa 1.3 1.3 1.3 1.3 +.3 + +.3 1.3 + +.3 100 255
Prenanthes purpurea +.3 + + + + + + + + +.3 100 10
Melica nutans 1.3 1.3 1.3 2.4 1.3 1.3 1.3 1.3 2.4 . 90 700
Phyteuma spicatum +.3 +.3 + + +.3 +.3 . + + +.3 90 9
Mycelis muralis + +.3 . + + + + +.3 + . 80 8
Valeriana tripteris + 1.3 +.3 +.3 . +.3 +.3 +.3 + . 80 57
Euphorbia amygdaloides + + . +.3 +.3 + + + +.3 . 80 8
Mercurialis perennis 2.4 2.4 1.3 1.3 . +.3 2.4 . 1.3 2.4 80 851
Gentiana asclepiadea + + . + . . +.3 + + . 60 6
Hepatica nobilis . 1.3 . +.3 +.3 + +.3 . . . 50 54
Lathyrus vernus . +.3 . + + . . + . + 50 5
Senecio nemorensis . . . . . + + +.3 2.4 40 178
Adenostyles glabra . . . . . +.3 +.3 +.3 . 1.3 40 53
Galium sylvaticum . . +.3 . + +.3 + . . . 40 4
Lamiastrum luteum . . . + . . +.3 . + . 30 3
Ranunculus platanifolius + + . . . . . + . . 30 3
Geranium robertianum . + . . . . . . . + 20 2
Actaea spicata . . . . . . . + . + 20 2
Aquilegia vulgaris +.3 . . . . . . . . . 10 1
Laserpitium latifolium . . . . . +.3 . . . . 10 1
Paris quadrifolia . . . . . . + . . . 10 1
Festuca sylvatica . +.2 . . . . . . . . 10 1
Hypericum hirsutum . . . . . . . . . + 10 1
Dentaria bulbifera . . . . . . . . +.3 . 10 1
Doronicum austriacum . . . . . . . . . + 10 1
Saxifraga rotundifolia
Pratilice(Companion species):
IElementi razreda(Class elements)
Erico-Pinetea:
. . . . . . . + . . 10 1
B Rubus saxatilis . . +.3 . . . . . . . 10 1
C Cirsium erisythales 1.3 + 1.3 +.3 +.3 1.3 +.3 + 1.3 . 90 205
Thalictrum aquilegifolium . +.3 . . + +.3 +.3 . . . 40 4
Polygonatum verticillatum + . +.3 . . + . . . . 30 3
Phyteuma orbiculare + . . . . . . . + . 20 2
Peucedanum oreoselinum . . . . . + . . . . 10 1
Buphthalmum salicifolium . . . . . + . . . . 10 1




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM –As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423


Anthericum ramosum . . . . . + . . . . 10 1
Galium lucidum . . . . . + . . . . 10 1
IIElementi razreda(Class elements)
Vaccinio-Piceetea:
B Rosa pimpinellifolia . . 1.3 +.3 1.3 . . 2.4 2.4 +.3 60 457
Rosa pendulina +.3 +.3 . . . + +.3 . . . 40 4
Picea abis . . . . . . + . . . 10 1
Sorbus aucuparia . + . . . . . . + . 20 2
C Veronica urticifolia + . + . . +.3 + +.3 . . 50 5
Oxalis acetosella . + . . . . . +.3 + + 40 4
Festuca heterophylla . . . . +.2 . . . . . 10 1
Solidago virga aurea . . . . . . + . . . 10 1
Vaccinium myrthillus . . 1.3 . . . . . . . 10 50
Luzula sylvatica . . . . . . . + . . 10 1
Ostale(Others):
B Ribes petraeum . . . + . . + . . . 20 2
Rubus idaeus . . . . . . . . +.3 . 10 1
C Veratrum album . + 1.3 + +.3 . 1.3 . . . 50 103
Aconitum ranunculifolium . + +.3 . . 1.3 +.3 . . . 40 53
Aconitum vulparia + . . . . . . . . 10 1
Cimbalaria muralis + . . . . . . . . . 10 1
Allium ochroleucum . . . . . + . . . . 10 1
Campanula inconcensa . . . + . . . . . . 10 1
Thesium bavarum + . . . . . . . . . 10 1
Fragaria vesca . . . . . . + . . . 10 1
Moehringia muscosa . . . . . . . . + . 10 1


*Holosyntypus
A/ drveće(tres);B / grmlje(shrubs);C / zeljaste biljke(herbs)


ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA


U prikazanim fitocenološkim snimkama u tablici 1,
na temelju kojih je opisana as.Calamagrostiarundinaceae-
Fagetum, zabilježena je ukupno 81 vrsta. Najmanje
vrsta zabilježili smo u snimci br. 10, ukupno 23, a
najviše u snimci br. 7, ukupno 37 vrsta. Prosječno po
jednojfitocenološkojsnimci imamo29,2 vrste, od čega
se 24 vrste nalaze u više od 50 % snimaka.


Svojstvena vrsta asocijacijeCalamagrastis arundinacea,
nešto slabije je nazočna samo u snimkama br. 3 i
8,dok je u ostalima dobro zastupljena. Osim što je značajna
u diagnostičkom smislu, trava milava je s pokrovnom
vrijednošću 929 i značajan edifikator u sloju
niskog rašća.


Diferencijalne vrste subas. s bijelim šašom dijelom
su elementi bazofilnih borovih šuma kaoCarex alba, a
dijelom acidofilnih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma
kaoMajanthemum bifolium. Spomenute vrste u subasocijaciju
ulaze iz okolnih borovih i smrekovih šuma s
kojima graniči naša subasocijacija.


Diferencijalne vrste subas. abietetosum svojstvene
su vrste bukovih šuma reda Fagetalia sylvaticae. Jela u
na šoj subasocijaciji postiže zapadnu granicu areala pre ma
mediteransko-montanom pojasu jadranske provincije,
a u sociološkom smislu nazočna je pojedinačno.
Muška paprat (Dryopteris filix-mas) je vrsta polu-sjene i
pokazatelj svežijih tala.


–Analysis of the floristic composition


Svojstvene vrste svezeAremonio-Fagionnazoč noš ću
su uglavnom jednoliko zastupljene u obje subasocijacije,
abolje od ostalih ističu seCyclamen purpurascens,
Cardamine enneaphyllosiHomogyne sylvestris. Opaža
se da je Cardamine trifolia sklonija subasocijaciji s


jelom.
Svojstvene vrste reda Fagetalia sylvaticae i razreda
Querco-Fagetea glavnisu edifikatori ove asocijacije u
sva tri sloja. Dominantna vrsta u sloju drveća je obična
bukva, a uz njuu subasocijacijiabietetosumuz jelu nalazimo
još gorski javor. U sloju grmlja se uz običnu
bukvu u subass.caricetosum albaedobro ističuDaphne
mezereum, a znatno slabije u subas.abietetosum albezastupljena
je Lonicera xylosteum. Nisko rašće je dobro
razvijeno, a većom nazočnošću ističu seMercurialis perennis,
Melica nutans,Anemone nemorosa,Valeriana
tripteris,Euphorbia amygdaloides,Phyteuma spicatum,
dok su nešto slabije zastupljeneHepaticanobilis,Lathyrus
vernus,Gentiana asclepiadeaiGalium sylvaticum.
Neke vrste kaoMelica nutansiMercurialisperennissu
na mjestima toliko brojne da tvore facijese.
Od elemenata borovih šuma razreda Erico-Pinetea
značajnije je zastupljenCirsium erysithales,koji je nazočan
u obje subasocijacije, dok seThalictrum aquilegifolium
i Polygonatum verticillatum nalaze samo u
subas.caricetosum albae.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM–As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423


Elementi razreda Vaccinio-Piceetea relativno su
dobro zastupljeni u sloju grmlja,posebiceRosa pimpinellifolia,
a znatno slabije Rosa pendulina, teu sloju
niskog rašćaVeronica urticifolia.


Od ostalih pratilica ističu se samoVeratrum albumi
Aconitumranunculifolium. Ostale vrste su slabo zastupljene
te ih nalazimo uglavnom u samo jednoj fitocenološkoj
snimci.


RAZLUČENOSTASOCIJACIJE – Distinguished the association


Asocijaciju Calamagrosti arundinaceae-Fagetum
razlučili smo na dvije subasocijacije:


a. subass.caricetosum albaesubass. nova


b. subass. abietetosumalbaesubass. nova
Subasocijacija s bijelim šašem (subas. caricetosum
albae), u vertikalnom smislunastavlja se na primorske
šume bukve.Ta veza se uočava nazočnošću termofilnih
vrsta kao što su:Sorbus aria,Carex alba,Peucedanum
oreoselinum,Anthericum ramosumi dr. Unutar te subasocijacije
možemo fizionomski razlučiti dva tipa, koja
su inače florističkim sastavom vrlo homogena. Prvi tip
predstavlja kržljavu šumu bukve, koja izgledom nalikuje
na klekovinu,a u fitocenološkoj tablici 1 prikazana
je snimcima 1–4. Stabla su nepravilnog rasta, često puta
grmolikog izgleda, savijena u svim smjerovima te vi


soka 5–6 metara. Drugi tip obuhvaćenje snimkama 5–7,
a predstavlja normalno razvijene visokovrijedne gospodarske
šume, koje zauzimaju znatne površine tog područja.
Markantnim izgledom alpske pavitine (Clematis alpina)
i busenima bijeloga šaša (Carex alba) ta
subasocijacija se na terenu vrlo lako prepoznaje.


Subasocijacija s jelom (subas.abietetosum albae) je
mezofilnija u odnosu na prethodnu. Osim što je diferencijalnim
vrstama, floristički dobro odijeljena od
subas. caricetosum albae, nazočnošću jele i gorskim
javorom razlikuje se i fizionomski. Također se opaža
da je nazočnost elemenata borovih šuma znatno manja
nego u subasocijaciji s bijelim šašem.Ta subasocijacija
u vertikalnom smislu graniči sa šumama jele na blokovima
(Calamagrosti-Abietetum Ht. 1950) s kojom je
florističkim sastavom najsrodnija. Toj subasocijaciji
pripadaju veliki kompleksi izuzetno vrijednih gospodarskih
šuma.


SINEKOLOŠKI ODNOSI – Synecologyc relations


Šume bukve s trstolikom milavom na području
Obruča, Paklena te padina Crnog vrha i Sljemena,nastavljaju
umjereno nagnute padine i zaravni od 25o do
40o, odnosno u prosjeku 32,2o.Tla su na mjestima vrlo
plitka (rendzina), posebice tamo gdje je razvijena subasocijacija
s bijelim šašem i šumom kržljave bukve. Na
ostalim mjestima su srednje duboka ili duboka između
blokova stijena vapnenca s mnogo površinskog kamenja
i gromada matične stijene, koje namjestimapokrivaju


RASPRAVAPodručje Obruča, Paklena, padina Crnog vrha te
Sljemena,gdje su vršena fitocenološka istraživanja bukovih
i bukovo-jelovih šuma s travom milavom (As.
Calamagrosti arundinaceae-Fagetum) osebujno je u
fitogeografskom i klimatskom pogledu.To je granično
područje između mediteranske i eurosibirsko-sjevernoameričke
regije te mediteransko-montanog pojasa listopadne
vegetacije jadranske provincije i pojasa
gorskih i pretplaninskih bjelogoričnih i crnogoričnih
šuma ilirske provincije (usp.Horvatić 1967:23), a u
fitogeografskom smislu pripada prijelaznom istočno
alpsko-zapadno dinarskom području.
Od klimatskih pojava značajno je istaći, da tu prosječno
godišnje padne 3600 mm oborina, što je ujedno i
najveći godišnji prosjek u Hrvatskoj (usp. I. Horvat
1962:26).
Uz klimatske i fitogeografske osebujnosti na razvoj
vegetacije tog područja velik utjecaj imaju orografske


do 40 % površine. Šume as. Calamagrosti arundinaceae-
Fagetum, zabilježili smo na nadmorskim visinama
od 990 m. do 1310 m., najčešće na istočnoj i jugoistočnoj
ekspoziciji, rjeđe na ostalima. Sklop drveća u subas.
caricetosum albaenešto je rjeđi (0.7 –0,8) dok je u subasocijaciji
abietetosumalbae gušći(0,8 –0,9) što se
odražava u mezofilnijem sastavu prizemne flore potonje
subasocijacije.


– Discussion
prilike. Kržljava šuma bukve,koju smo prikazali u tablici
1 fitocenološkim snimcima 1–4, razvila se utjecajem
orografskih i klimatskih čimbenika na umjereno
nagnutoj zaravni izloženoj sjeveroistoku, a sa sjeverozapada
zaštićenoj produženom liticom, koja ujedno
predstavlja i glavno bilo masiva. U toj zavjetrini mikroklimatski
uvjeti omogućuju razvoj samo kržljave šume
bukve koja istočnim rubom graniči s elipsoidnom vrtačom
obraslom subalpskom smrekom,a zapadnim liticom
na čijem se hrptu i zaravni izmjenjuju veće ili
manje skupine klekovine i livadna vegetacija asocijacijeCarici-
Centauretum rupestris(Ht. 1931).Edafski i
osebujni klimatski uvjeti uz djelovanje vjetraonemogućuju
razvoj gospodarske šume bukve,već se razvijakržljavi
tipsa stablima visine 5–6 m, a debljine 10–15 cm.
Stabla su svinuta u svim smjerovima,što je vjerojatno
posljedica turbulencije vjetra koja nastaje neposredno


ispod litice.Fizionomski te šume višenalikuju klekovini,
međutim floristički sastav upućuje da se radi o




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM –As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423


istoj subasocijaciji jednolikog florističkog sastava.
Samo stotinu metara dalje, nasuprot te zaravnirazvijaju
se lijepe gospodarske bukove šume iste subasocijacije
visine do 30 m.


Subasocijacija s jelom je u florističkom sastavu najsrodnija
s asocijacijom jele i trstolike milave(as.Calamagrosti-
Abietetum). Bitna razlika između tih šuma je
samo u edifikatorimasloja drveća. U tom područjupotonjuasocijacijunalazimoilikaočiste
šumejele ili kao
mješovite šume jele i smrekekoje nastanjujustrmije
padine te izloženije hrptove između ogromnih gromada
kamenja i škrapa.


Možemo pretpostaviti da ćemo tu asocijaciju nalaziti
na cjekopnoj dužini dinarskih planina, ali uvijek na prijelazu
termofilnih primorskih šuma prema kopnenim.


ZAKLJUČAK – Conclusion


Na planinama zapadne Hrvatske razvijaju se naročite
šume bukve i trave trstolike milave koje smo opisali kao
as. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum. Asocijaciju
smo razlučili u dvije subasocijacije i to termofilniju s bijelim
šašem (caricetosum albae) i mezofilniju s jelom
(abietetosum albae). Unutar subasocijacije s bijelim
šašem ističu se kržljave šume bukve koje su fizionomski
osobitog izgleda, a razvile su se djelovanjem osebujnih
orografsko klimatskih prilika tog područja.


Te šume nastanjuju blaže ili strmijepadine i zaravni
povrh rendzine na vapnencu ili srednje duboka do duboka
tla između blokova stijena,koja su u pravilu po-


LITERATURABarkman,J. J., J. Moravec,S. Rauscherts1986:
Code of phytosociological Nomenklature 2nd.
Ed.Vegetatio 67: 145–195.
Bertović, S. 1975: Ekološko-vegetacijskeznačajke
okoliša Zavižana u sjevernomVelebitu.Annales
proexperimentisforesticis.Šumarskifakultetu
Zagrebu, VolXVIII:(5–75).
Braun-Blanquet,J.1964: Pflanzensoziologie.Grun gzüge
derVegetationskunde. 3.Auflage, 1–865.
Wien-New York.
Fukarek, P.1970: BeitragzurKenntnisder oberen
Waldgrenze in einigen Gebirgzügen der südlichen
Dinariden. Mittl. Ostalp.- din. Ges. f. Vegetkde.
11 (45–54). Innsbruck.
Horvat,I.1937: Pregled šumskevegetacijeuHrvatskoj.
Šum.list61 (337–344). Zagreb.
Horvat,I.1938: Glasnik za šumske pokuse. 6:
Horvat, I. 1950: Istraživanje vegetacije planinskog
skupa Risnjaka i Snježnika. Šumarski list 74
(97–118). Zagreb.
Horvat, I. 1951: Istraživanje ikartiranjevegetacije
primorskih obronaka zapadne Hrvatske iPodručja
izvora Kupe. Šum. list. 6 (1–15). Zagreb.
Horvat, I. 1962:Vegetacija planina zapadne Hrvatske.
Acta Biol. II. Prir.Istraž.30 (1–179).
Horvat, I.1963: Šumske zajednice Jugoslavije. ŠumarskaenciklopedijaII.(
560–590). Jug. Leks.
Zavod. Zagreb.


krivena sitnijim ili krupnijim površinskim kamenjem te
gromadama matične stijene. U vertikalnom smislu nastanjuju
se na primorske bukove šume i povezuje ih s
kopnenim bukovim i bukovo-jelovim šumama, a ta sindinamska
veza opaža se nazočnošću termofilnih flornih
elemenata kod subasocijacijecaricetosum albaete
mezofilnih kod subasocijacijeabietetosum albae.


Asocijaciju Calamagrosti arundinaceae-Fagetum
podredili smo svezi ilirskih bukovih šuma Aremonio-
Fagion, redu Fagetalia sylvaticae i razredu Querco-Fagetea.


– References
Horvat, I.,V.,Glavač,H.,Ellenberg,1974: VegetationSüdosteuropas,
GustavFischer Verlag.
Stuttgart.
Horvatić, S.1967: FitogegrafskeznačajkeiraščlanjenjeJugoslavije.
Analitičkaflora Jugoslavije.
Zagreb.
Marinček,L., L. Mucina, L. Poldini, M. Zupančić,
I. Dakskobler & M. Acceto,
1992: Nomenklatorische Revision der Illyrischen
Buchenwälder (Verband Aremonio-Fagion).
Stud. Geobot. 12: 121–135.
Marinček, L.&P.Košir,1998: Dinaric Fir-beech
Forests (Omphalodo-Fagetum Tregubov 1957)
Marinček et al. 1993) on Blegoš. Hladnikia 10
(29–40).
Trinajstić, I.1972: Fitocenološkaistraživanjašuma
GorskogKotara.ActaBot. Croat. 31: 173–180.
Trinajstić, I. 1993: Pretplaninske bukove šume
(Doronico-Fagetum ass.nov.) planine Biokova
u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 4 (35–44).


Weber, H.E.,J.Moravec,J.P.Theurillat2000:
InternatinalCodeof Phytosociological Nomenc


th


lature, 3 Ed. J.Veg. Sci. 11: 739–768.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM–As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423


SUMMARY: In the border area between the continental and littoral beech
forests, according to I. Horvat (1962) the beech forests with the reed grass
described as.Calamagrosti arundinaceae-Fagetum(Ht. 1950)Cerovečki ass.
novaare developed. The association is divided into two subassociations, the
more thermophilous one (caricetosum albae) and the more mesophilous one
(abietetosum albae). The subassociation with the white reed comprises the
pure beech forests, which on Obruč from the physiognomic point of view are
found as two different types. One type includes the normally developed high-
value economic forests coverig considerable areas of that region, and the forests
of the stunted looking beech, limited to the extended plateau under the
cliff to the northeast from the highest peak of Obruč. The latter type has developed
under the influence of the specific climatic conditins and the characteristic
massif orography. Generally, the area of Obruč, Pakleno, Crni vrh and
Sljeme is specific with respect to the climatic phenomena and phytogeographical
belonging. The beech and reed grass forests grow in the said area on the
moderately inclined slopes and plateaus above rendzinas or moderately deep
and soils between the blocks of rock.


The forests of the as. Calamagrosti arundinaceae-Fagetumhave been classified
into the allianceAremonio-Fagion, the order Fagetalia sylvaticae and
the classQuerco-Fagetea.