DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 55 <-- 55 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423 UDK 630* 188 (001) ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM – As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum (Ht. 1950) Cerovečki ass. nov. NAPLANINAMA ZAPADNE HRVATSKE BEECH FORESTSAND MILAVA–As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum (Ht. 1950) Cerovečki ass. nov.OF THE MOUNTAIN OF WEST CROATIA Zdravko CEROVEČKI* SAŽETAK: Na graničnom području kopnenih i primorskih bukovih šuma, razvijaju se u smislu I. Horvata (1962) šume bukve s travom milavom (Calamagrostis arundinacea) koje smo opisali kao as.Calamagrosti arundinaceae-Fagetum (Ht. 1950) Cerovečki. ass. nov. Asocijacija je razlučena na dvije subasocijacije, termofilniju caricetosum albae i mezofilniju abietetosum albae. Subasocijacija s bijelim šašem obuhvaća čiste bukove šume, koje na Obruču nalazimo u fizionomskom pogledu kao dva različita tipa. Jednom pripadaju normalno razvijene visoko vrijedne gospodarske šume, koje obrašćuju znatne površine istraživanog područja, te šume bukve kržljavog izgleda, ograničene na produženu zaravan podno litice sjeveroistočno od najvišeg vrha Obruča. Potonji tip razvio se prema našem mišljenju utjecajem osebujnih klimatskih pri lika i karakterističnom orografijom masiva. Općenito uzevši područje Obru ča, Paklena, Crnog vrha i Sljemena osebujno je s obzirom na klimatskepo jave i fitogeografsku pripadnost. Šume bukve i trstolike milave nastanjuju na spomenutom području umjereno nagnute padine i zaravni povrh rendzina na vapnencu ili srednje dubokih i dubokih tala između blokova stijena. Šume as.Calamagrosti arundinaceae-Fagetumpodredili smo svezi Aremonio- Fagion, redu Fagetalia sylvaticaei razredu Querco-Fagetea. Ključne riječi: Vegetacija Hrvatske, bukove šume, as. Calamagrosti arundinaceae- Fagetum. UVOD – Introduction Obična bukva (Fagus sylvatica) na području zapa-Kao što je poznatoI.Horvat(1962) raščlanio je dne Hrvatske zauzima velike šumske komplekse,te je bukove šume dinarskog područja Hrvatske(Fagetum u šumsko-gospodarskom smislu jedna od najvažnijih croaticum australe Ht. 1938) u vertikalnom smislu u vrsta drveća. Ima najveću ekološku amplitudu odsvih četiri skupa: naših šumskih vrsta. Nalazimojuuvertikalnom smislu a. Skup primorske bukove šume –As.Fagetum croatiod granice primorskih termofilnih šuma do gornje gra cum seslerietosum autumnalis(Ht. 1950) nice šumske vegetacije najviših vrhova dinarskih pla b. Skup bukovih i bukovo jelovih šuma s milavom – nina. Na tom prostoru stvara veći broj asocijacija. As. Fagetum croaticum calamagrostetosum (Ht. Zna tan broj zajednica još nije detaljnije proučen, a 1950) neke su poznate samo na razini imena kao npr. šuma c. Skup bukovo-jelovih šuma –As. Fagetum croatibukve i trstolike milave. cum abietetosum(Ht. 1938) Najstarija istraživanja bukovih i bukovo-jelovih d. Skup subalpskih šuma bukve –As.Fagetum croatišuma zapadne Hrvatske potječuodI.Horvata(1950, cum subalpinum(Ht. 1938) 1951, 1962, 1963) teI.Horvatai dr.(1974). Bukove i bukovo jelove šume s travom milavom (As.Fagetum croaticum calamagrostetosumHt. 1950), * Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum., Zrinskog i Frankopana 18, I.Horvatprvi puta spominje god. 1962,te navodi,da 49000 Krapina, E-mail: unadrvo@yahoo.com |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM –As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423 se razvijaju kao poseban pojas između primorske šume bukve i šume bukve i jele kopnenog područja (usp.I. Horvat 1962:122). Na istome mjestu ističe da u sloju prizemnog rašća dominiraju vrsteCalamagrostis arundinacea, Carex alba, Platanthera bifolia i dr. Šume bukve i trstolike milave spominje ponovno I.Horvat (1963:575), međutim bez opisa asocijacije i prikaza florističkog sastava. Asocijaciju Calamagrosti arundinaceae-Fagetum razlučili smo u dvije subasocijacije, termofilnijucaricetosum albaesubass. nova i mezofilnijuabietetosum subass. nova, koje se osim u florističkom sastavu razlikuju u sindinamskom povezivanju primorskih bukovih šuma s kopnenim. MATERIJAL I METODE – Material and methods Floristički sastav as. Calamagrosti arundinaceae- Fagetumprikazan u tablici 1 sastavljen je na temelju 10 fitocenoloških snimaka koje potječu iz sljedećih lokaliteta: 1.Obruč, ispod okomite stijene najvišeg vrha na zaravni iznad vrtače (kržljava bukva). 2.Obruč, sjeveroistočno od snimke broj 1 (kržljava bukva). 3.Obruč, sjeveroistočna padina najvišeg vrha (kržljava bukva). 4.Obruč,istočna padina najvišeg vrha (kržljava bukva). 5. Obruč, istočno od najvišeg vrha, iznad šume subalpske smreke. 6.Obruč, jugoistočna padina vrtače smještene istočno od najvišeg vrha. 7.Obruč, južna padina pri dnu iste vrtače kao pod 6 okružena subalpskom smrekom. Tablica 1 – Table 1As.Calamagrosti arundinaceae-Fagetum 8.Crni vrh, blaga uvala ispod vrha okružena jelom na blokovima. 9.Pakleno,između Obruča i Fratra 10.Sljeme –južna padina vrha Sljeme. Fitocenološkesnimke napravljenesu sukladno pravi lima florističke fitocenološke škole Zürich-Montpelier, a procjena pokrovnosti i socijabilnosti taksona pre ma kombiniranoj skaliJ.Braun-Blaqueta1964. Za pojedine vrste biljaka zatim smo izračunali pokrovne vrijednosti i frekvenciju koju smo prikazali u postocima. Vrste u tablici 1 raspoređene su na svojstvenu vrstu asocijacije, diferencijalne vrste subasocijacija, a prema sintaksonomskoj pripadnosti na svojstvene vrste sveze Aremonio-Fagion, svojstvene vrste reda Fagetalia i razreda Querco-Fagetea, te pratilice u koje smo raspore dilielemente razredaErico-Pinetea iVaccinio-Piceeteateostale pratilice. ( Ht. 1950) Cerovečki ass. nova Broj snimke(Record numer) Nadmorska visina (Height above sea level) Ekspozicija (Exposition) Inklinacija (Inclination) Sklop (Canopy) Veličina snimke(Record size) Subasocijacija(Subassociation) 1 2 3 4 5 6 7 1300 1230 1250 1310 1230 1180 1170 E W NE E E SE S 32 35 25 25 30 40 35 0,75 0.8 0,70 0,80 0,8 0,70 0,80 900 900 900 1200 1200 600 900 caricetosum albae 8 9 10 1280 990 1230 N SE S 25 35 40 0,8 0,8 0,9 900 1200 900 a b i e t e t o s u m Prezentnost u % (Presence degee) Pokrovne vrijednosti(Coverage value) Svojstvenavrsta asocijacije: (Association character species): * Calamagrostis arundinacea Diferencijalne vrste subasocijacija: (Subassociation differential species): +.3 + 2.4 +.3 2.4 2.4 2.4 + 1.3 2.4 100 929 C Carex alba 1.3 +.2 1.3 2.4 1.3 2.4 1.3 . . . 70 551 Clematis alpina +.3 2.4 1.3 +.3 1.3 + + . . . 70 279 Majanthemum bifolium + + 1.3 +.3 1.3 +.3 +.3 . . . 70 102 A Abies alba . . . . . . . 1.1 2.1 1.1 30 275 C Abies alba . . . . . . . . + . 10 1 B Lonicera alpigena . + . . . . + +.3 1.3 +.3 50 54 C Dryopteris filix mas Svojstvene vrste sveze (Alliance character species) Aremonio-Fagion: . . . . . . . + + + 30 3 C Cyclamen purpurascens +.3 +.3 +.3 +.3 1.3 +.3 +.3 +.3 +.3 + 100 59 Cardamine enneaphyllos 2.3 + +.3 . +.3 . + + 2.4 2.4 80 352 Homogyne sylvestris + +.3 +.3 +.3 +.3 . + . . . 60 6 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM–As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423 Cardamine trifolia . . . . . . +.3 +.3 +.3 +.3 40 4 Calamintha grandiflora . . . . . . +.3 . + . 20 2 Hacquetia epipactis . . . + . 2.4 . . . . 20 176 Aremonia agrimonoides . . . . . . . + + . 20 2 Salvia glutinosa Svojstvene vrste reda (Order character species) Fagetalia sylvaticaei razreda and class) Querco-Fagetea: . . . . . . . + . . 10 1 A Fagus sylvatica 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 4.5 4.5 4.5 100 8000 B Fagus sylvatica + + . +.3 . + +.3 +.3 +.3 +.3 80 8 C Fagus sylvatica . . . . + +.3 +.3 . . . 30 3 A Acer psedoplatanus . . . . . . . 1.1 1.1 1.1 30 150 B Acer pseudoplatanus . . . . . . . . 1.3 . 10 50 C Acer pseudoplatanus . . . . . +.3 . + +.3 +.3 40 4 B Sorbus aria +.3 . + . . . . . . . 20 2 C Sorbus aria . . . . . . + . . . 10 1 B Fraxinus excelsior . . . . . . . . + . 10 1 C Fraxinus excelsior . . . . . . . . + . 10 1 B Daphne mezereum +.3 +.3 +.3 +.3 +.3 +.3 +.3 . +.3 + 90 9 Laburnum alpinum +.3 +.3 + . . . . . . . 30 3 Lonicera xylosteum . . . . . . . . +.2 +.3 20 2 Sambucus nigra . . . . . . . . + . 10 1 C Anemone nemorosa 1.3 1.3 1.3 1.3 +.3 + +.3 1.3 + +.3 100 255 Prenanthes purpurea +.3 + + + + + + + + +.3 100 10 Melica nutans 1.3 1.3 1.3 2.4 1.3 1.3 1.3 1.3 2.4 . 90 700 Phyteuma spicatum +.3 +.3 + + +.3 +.3 . + + +.3 90 9 Mycelis muralis + +.3 . + + + + +.3 + . 80 8 Valeriana tripteris + 1.3 +.3 +.3 . +.3 +.3 +.3 + . 80 57 Euphorbia amygdaloides + + . +.3 +.3 + + + +.3 . 80 8 Mercurialis perennis 2.4 2.4 1.3 1.3 . +.3 2.4 . 1.3 2.4 80 851 Gentiana asclepiadea + + . + . . +.3 + + . 60 6 Hepatica nobilis . 1.3 . +.3 +.3 + +.3 . . . 50 54 Lathyrus vernus . +.3 . + + . . + . + 50 5 Senecio nemorensis . . . . . + + +.3 2.4 40 178 Adenostyles glabra . . . . . +.3 +.3 +.3 . 1.3 40 53 Galium sylvaticum . . +.3 . + +.3 + . . . 40 4 Lamiastrum luteum . . . + . . +.3 . + . 30 3 Ranunculus platanifolius + + . . . . . + . . 30 3 Geranium robertianum . + . . . . . . . + 20 2 Actaea spicata . . . . . . . + . + 20 2 Aquilegia vulgaris +.3 . . . . . . . . . 10 1 Laserpitium latifolium . . . . . +.3 . . . . 10 1 Paris quadrifolia . . . . . . + . . . 10 1 Festuca sylvatica . +.2 . . . . . . . . 10 1 Hypericum hirsutum . . . . . . . . . + 10 1 Dentaria bulbifera . . . . . . . . +.3 . 10 1 Doronicum austriacum . . . . . . . . . + 10 1 Saxifraga rotundifolia Pratilice(Companion species): IElementi razreda(Class elements) Erico-Pinetea: . . . . . . . + . . 10 1 B Rubus saxatilis . . +.3 . . . . . . . 10 1 C Cirsium erisythales 1.3 + 1.3 +.3 +.3 1.3 +.3 + 1.3 . 90 205 Thalictrum aquilegifolium . +.3 . . + +.3 +.3 . . . 40 4 Polygonatum verticillatum + . +.3 . . + . . . . 30 3 Phyteuma orbiculare + . . . . . . . + . 20 2 Peucedanum oreoselinum . . . . . + . . . . 10 1 Buphthalmum salicifolium . . . . . + . . . . 10 1 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM –As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423 Anthericum ramosum . . . . . + . . . . 10 1 Galium lucidum . . . . . + . . . . 10 1 IIElementi razreda(Class elements) Vaccinio-Piceetea: B Rosa pimpinellifolia . . 1.3 +.3 1.3 . . 2.4 2.4 +.3 60 457 Rosa pendulina +.3 +.3 . . . + +.3 . . . 40 4 Picea abis . . . . . . + . . . 10 1 Sorbus aucuparia . + . . . . . . + . 20 2 C Veronica urticifolia + . + . . +.3 + +.3 . . 50 5 Oxalis acetosella . + . . . . . +.3 + + 40 4 Festuca heterophylla . . . . +.2 . . . . . 10 1 Solidago virga aurea . . . . . . + . . . 10 1 Vaccinium myrthillus . . 1.3 . . . . . . . 10 50 Luzula sylvatica . . . . . . . + . . 10 1 Ostale(Others): B Ribes petraeum . . . + . . + . . . 20 2 Rubus idaeus . . . . . . . . +.3 . 10 1 C Veratrum album . + 1.3 + +.3 . 1.3 . . . 50 103 Aconitum ranunculifolium . + +.3 . . 1.3 +.3 . . . 40 53 Aconitum vulparia + . . . . . . . . 10 1 Cimbalaria muralis + . . . . . . . . . 10 1 Allium ochroleucum . . . . . + . . . . 10 1 Campanula inconcensa . . . + . . . . . . 10 1 Thesium bavarum + . . . . . . . . . 10 1 Fragaria vesca . . . . . . + . . . 10 1 Moehringia muscosa . . . . . . . . + . 10 1 *Holosyntypus A/ drveće(tres);B / grmlje(shrubs);C / zeljaste biljke(herbs) ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA U prikazanim fitocenološkim snimkama u tablici 1, na temelju kojih je opisana as.Calamagrostiarundinaceae- Fagetum, zabilježena je ukupno 81 vrsta. Najmanje vrsta zabilježili smo u snimci br. 10, ukupno 23, a najviše u snimci br. 7, ukupno 37 vrsta. Prosječno po jednojfitocenološkojsnimci imamo29,2 vrste, od čega se 24 vrste nalaze u više od 50 % snimaka. Svojstvena vrsta asocijacijeCalamagrastis arundinacea, nešto slabije je nazočna samo u snimkama br. 3 i 8,dok je u ostalima dobro zastupljena. Osim što je značajna u diagnostičkom smislu, trava milava je s pokrovnom vrijednošću 929 i značajan edifikator u sloju niskog rašća. Diferencijalne vrste subas. s bijelim šašom dijelom su elementi bazofilnih borovih šuma kaoCarex alba, a dijelom acidofilnih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma kaoMajanthemum bifolium. Spomenute vrste u subasocijaciju ulaze iz okolnih borovih i smrekovih šuma s kojima graniči naša subasocijacija. Diferencijalne vrste subas. abietetosum svojstvene su vrste bukovih šuma reda Fagetalia sylvaticae. Jela u na šoj subasocijaciji postiže zapadnu granicu areala pre ma mediteransko-montanom pojasu jadranske provincije, a u sociološkom smislu nazočna je pojedinačno. Muška paprat (Dryopteris filix-mas) je vrsta polu-sjene i pokazatelj svežijih tala. –Analysis of the floristic composition Svojstvene vrste svezeAremonio-Fagionnazoč noš ću su uglavnom jednoliko zastupljene u obje subasocijacije, abolje od ostalih ističu seCyclamen purpurascens, Cardamine enneaphyllosiHomogyne sylvestris. Opaža se da je Cardamine trifolia sklonija subasocijaciji s jelom. Svojstvene vrste reda Fagetalia sylvaticae i razreda Querco-Fagetea glavnisu edifikatori ove asocijacije u sva tri sloja. Dominantna vrsta u sloju drveća je obična bukva, a uz njuu subasocijacijiabietetosumuz jelu nalazimo još gorski javor. U sloju grmlja se uz običnu bukvu u subass.caricetosum albaedobro ističuDaphne mezereum, a znatno slabije u subas.abietetosum albezastupljena je Lonicera xylosteum. Nisko rašće je dobro razvijeno, a većom nazočnošću ističu seMercurialis perennis, Melica nutans,Anemone nemorosa,Valeriana tripteris,Euphorbia amygdaloides,Phyteuma spicatum, dok su nešto slabije zastupljeneHepaticanobilis,Lathyrus vernus,Gentiana asclepiadeaiGalium sylvaticum. Neke vrste kaoMelica nutansiMercurialisperennissu na mjestima toliko brojne da tvore facijese. Od elemenata borovih šuma razreda Erico-Pinetea značajnije je zastupljenCirsium erysithales,koji je nazočan u obje subasocijacije, dok seThalictrum aquilegifolium i Polygonatum verticillatum nalaze samo u subas.caricetosum albae. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM–As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423 Elementi razreda Vaccinio-Piceetea relativno su dobro zastupljeni u sloju grmlja,posebiceRosa pimpinellifolia, a znatno slabije Rosa pendulina, teu sloju niskog rašćaVeronica urticifolia. Od ostalih pratilica ističu se samoVeratrum albumi Aconitumranunculifolium. Ostale vrste su slabo zastupljene te ih nalazimo uglavnom u samo jednoj fitocenološkoj snimci. RAZLUČENOSTASOCIJACIJE – Distinguished the association Asocijaciju Calamagrosti arundinaceae-Fagetum razlučili smo na dvije subasocijacije: a. subass.caricetosum albaesubass. nova b. subass. abietetosumalbaesubass. nova Subasocijacija s bijelim šašem (subas. caricetosum albae), u vertikalnom smislunastavlja se na primorske šume bukve.Ta veza se uočava nazočnošću termofilnih vrsta kao što su:Sorbus aria,Carex alba,Peucedanum oreoselinum,Anthericum ramosumi dr. Unutar te subasocijacije možemo fizionomski razlučiti dva tipa, koja su inače florističkim sastavom vrlo homogena. Prvi tip predstavlja kržljavu šumu bukve, koja izgledom nalikuje na klekovinu,a u fitocenološkoj tablici 1 prikazana je snimcima 1–4. Stabla su nepravilnog rasta, često puta grmolikog izgleda, savijena u svim smjerovima te vi soka 5–6 metara. Drugi tip obuhvaćenje snimkama 5–7, a predstavlja normalno razvijene visokovrijedne gospodarske šume, koje zauzimaju znatne površine tog područja. Markantnim izgledom alpske pavitine (Clematis alpina) i busenima bijeloga šaša (Carex alba) ta subasocijacija se na terenu vrlo lako prepoznaje. Subasocijacija s jelom (subas.abietetosum albae) je mezofilnija u odnosu na prethodnu. Osim što je diferencijalnim vrstama, floristički dobro odijeljena od subas. caricetosum albae, nazočnošću jele i gorskim javorom razlikuje se i fizionomski. Također se opaža da je nazočnost elemenata borovih šuma znatno manja nego u subasocijaciji s bijelim šašem.Ta subasocijacija u vertikalnom smislu graniči sa šumama jele na blokovima (Calamagrosti-Abietetum Ht. 1950) s kojom je florističkim sastavom najsrodnija. Toj subasocijaciji pripadaju veliki kompleksi izuzetno vrijednih gospodarskih šuma. SINEKOLOŠKI ODNOSI – Synecologyc relations Šume bukve s trstolikom milavom na području Obruča, Paklena te padina Crnog vrha i Sljemena,nastavljaju umjereno nagnute padine i zaravni od 25o do 40o, odnosno u prosjeku 32,2o.Tla su na mjestima vrlo plitka (rendzina), posebice tamo gdje je razvijena subasocijacija s bijelim šašem i šumom kržljave bukve. Na ostalim mjestima su srednje duboka ili duboka između blokova stijena vapnenca s mnogo površinskog kamenja i gromada matične stijene, koje namjestimapokrivaju RASPRAVAPodručje Obruča, Paklena, padina Crnog vrha te Sljemena,gdje su vršena fitocenološka istraživanja bukovih i bukovo-jelovih šuma s travom milavom (As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum) osebujno je u fitogeografskom i klimatskom pogledu.To je granično područje između mediteranske i eurosibirsko-sjevernoameričke regije te mediteransko-montanog pojasa listopadne vegetacije jadranske provincije i pojasa gorskih i pretplaninskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma ilirske provincije (usp.Horvatić 1967:23), a u fitogeografskom smislu pripada prijelaznom istočno alpsko-zapadno dinarskom području. Od klimatskih pojava značajno je istaći, da tu prosječno godišnje padne 3600 mm oborina, što je ujedno i najveći godišnji prosjek u Hrvatskoj (usp. I. Horvat 1962:26). Uz klimatske i fitogeografske osebujnosti na razvoj vegetacije tog područja velik utjecaj imaju orografske do 40 % površine. Šume as. Calamagrosti arundinaceae- Fagetum, zabilježili smo na nadmorskim visinama od 990 m. do 1310 m., najčešće na istočnoj i jugoistočnoj ekspoziciji, rjeđe na ostalima. Sklop drveća u subas. caricetosum albaenešto je rjeđi (0.7 –0,8) dok je u subasocijaciji abietetosumalbae gušći(0,8 –0,9) što se odražava u mezofilnijem sastavu prizemne flore potonje subasocijacije. – Discussion prilike. Kržljava šuma bukve,koju smo prikazali u tablici 1 fitocenološkim snimcima 1–4, razvila se utjecajem orografskih i klimatskih čimbenika na umjereno nagnutoj zaravni izloženoj sjeveroistoku, a sa sjeverozapada zaštićenoj produženom liticom, koja ujedno predstavlja i glavno bilo masiva. U toj zavjetrini mikroklimatski uvjeti omogućuju razvoj samo kržljave šume bukve koja istočnim rubom graniči s elipsoidnom vrtačom obraslom subalpskom smrekom,a zapadnim liticom na čijem se hrptu i zaravni izmjenjuju veće ili manje skupine klekovine i livadna vegetacija asocijacijeCarici- Centauretum rupestris(Ht. 1931).Edafski i osebujni klimatski uvjeti uz djelovanje vjetraonemogućuju razvoj gospodarske šume bukve,već se razvijakržljavi tipsa stablima visine 5–6 m, a debljine 10–15 cm. Stabla su svinuta u svim smjerovima,što je vjerojatno posljedica turbulencije vjetra koja nastaje neposredno ispod litice.Fizionomski te šume višenalikuju klekovini, međutim floristički sastav upućuje da se radi o |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM –As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423 istoj subasocijaciji jednolikog florističkog sastava. Samo stotinu metara dalje, nasuprot te zaravnirazvijaju se lijepe gospodarske bukove šume iste subasocijacije visine do 30 m. Subasocijacija s jelom je u florističkom sastavu najsrodnija s asocijacijom jele i trstolike milave(as.Calamagrosti- Abietetum). Bitna razlika između tih šuma je samo u edifikatorimasloja drveća. U tom područjupotonjuasocijacijunalazimoilikaočiste šumejele ili kao mješovite šume jele i smrekekoje nastanjujustrmije padine te izloženije hrptove između ogromnih gromada kamenja i škrapa. Možemo pretpostaviti da ćemo tu asocijaciju nalaziti na cjekopnoj dužini dinarskih planina, ali uvijek na prijelazu termofilnih primorskih šuma prema kopnenim. ZAKLJUČAK – Conclusion Na planinama zapadne Hrvatske razvijaju se naročite šume bukve i trave trstolike milave koje smo opisali kao as. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum. Asocijaciju smo razlučili u dvije subasocijacije i to termofilniju s bijelim šašem (caricetosum albae) i mezofilniju s jelom (abietetosum albae). Unutar subasocijacije s bijelim šašem ističu se kržljave šume bukve koje su fizionomski osobitog izgleda, a razvile su se djelovanjem osebujnih orografsko klimatskih prilika tog područja. Te šume nastanjuju blaže ili strmijepadine i zaravni povrh rendzine na vapnencu ili srednje duboka do duboka tla između blokova stijena,koja su u pravilu po- LITERATURABarkman,J. J., J. Moravec,S. Rauscherts1986: Code of phytosociological Nomenklature 2nd. Ed.Vegetatio 67: 145–195. Bertović, S. 1975: Ekološko-vegetacijskeznačajke okoliša Zavižana u sjevernomVelebitu.Annales proexperimentisforesticis.Šumarskifakultetu Zagrebu, VolXVIII:(5–75). Braun-Blanquet,J.1964: Pflanzensoziologie.Grun gzüge derVegetationskunde. 3.Auflage, 1–865. Wien-New York. Fukarek, P.1970: BeitragzurKenntnisder oberen Waldgrenze in einigen Gebirgzügen der südlichen Dinariden. Mittl. Ostalp.- din. Ges. f. Vegetkde. 11 (45–54). Innsbruck. Horvat,I.1937: Pregled šumskevegetacijeuHrvatskoj. Šum.list61 (337–344). Zagreb. Horvat,I.1938: Glasnik za šumske pokuse. 6: Horvat, I. 1950: Istraživanje vegetacije planinskog skupa Risnjaka i Snježnika. Šumarski list 74 (97–118). Zagreb. Horvat, I. 1951: Istraživanje ikartiranjevegetacije primorskih obronaka zapadne Hrvatske iPodručja izvora Kupe. Šum. list. 6 (1–15). Zagreb. Horvat, I. 1962:Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Acta Biol. II. Prir.Istraž.30 (1–179). Horvat, I.1963: Šumske zajednice Jugoslavije. ŠumarskaenciklopedijaII.( 560–590). Jug. Leks. Zavod. Zagreb. krivena sitnijim ili krupnijim površinskim kamenjem te gromadama matične stijene. U vertikalnom smislu nastanjuju se na primorske bukove šume i povezuje ih s kopnenim bukovim i bukovo-jelovim šumama, a ta sindinamska veza opaža se nazočnošću termofilnih flornih elemenata kod subasocijacijecaricetosum albaete mezofilnih kod subasocijacijeabietetosum albae. Asocijaciju Calamagrosti arundinaceae-Fagetum podredili smo svezi ilirskih bukovih šuma Aremonio- Fagion, redu Fagetalia sylvaticae i razredu Querco-Fagetea. – References Horvat, I.,V.,Glavač,H.,Ellenberg,1974: VegetationSüdosteuropas, GustavFischer Verlag. Stuttgart. Horvatić, S.1967: FitogegrafskeznačajkeiraščlanjenjeJugoslavije. Analitičkaflora Jugoslavije. Zagreb. Marinček,L., L. Mucina, L. Poldini, M. Zupančić, I. Dakskobler & M. Acceto, 1992: Nomenklatorische Revision der Illyrischen Buchenwälder (Verband Aremonio-Fagion). Stud. Geobot. 12: 121–135. Marinček, L.&P.Košir,1998: Dinaric Fir-beech Forests (Omphalodo-Fagetum Tregubov 1957) Marinček et al. 1993) on Blegoš. Hladnikia 10 (29–40). Trinajstić, I.1972: Fitocenološkaistraživanjašuma GorskogKotara.ActaBot. Croat. 31: 173–180. Trinajstić, I. 1993: Pretplaninske bukove šume (Doronico-Fagetum ass.nov.) planine Biokova u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 4 (35–44). Weber, H.E.,J.Moravec,J.P.Theurillat2000: InternatinalCodeof Phytosociological Nomenc th lature, 3 Ed. J.Veg. Sci. 11: 739–768. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM–As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423 SUMMARY: In the border area between the continental and littoral beech forests, according to I. Horvat (1962) the beech forests with the reed grass described as.Calamagrosti arundinaceae-Fagetum(Ht. 1950)Cerovečki ass. novaare developed. The association is divided into two subassociations, the more thermophilous one (caricetosum albae) and the more mesophilous one (abietetosum albae). The subassociation with the white reed comprises the pure beech forests, which on Obruč from the physiognomic point of view are found as two different types. One type includes the normally developed high- value economic forests coverig considerable areas of that region, and the forests of the stunted looking beech, limited to the extended plateau under the cliff to the northeast from the highest peak of Obruč. The latter type has developed under the influence of the specific climatic conditins and the characteristic massif orography. Generally, the area of Obruč, Pakleno, Crni vrh and Sljeme is specific with respect to the climatic phenomena and phytogeographical belonging. The beech and reed grass forests grow in the said area on the moderately inclined slopes and plateaus above rendzinas or moderately deep and soils between the blocks of rock. The forests of the as. Calamagrosti arundinaceae-Fagetumhave been classified into the allianceAremonio-Fagion, the order Fagetalia sylvaticae and the classQuerco-Fagetea. |