DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 47 <-- 47 --> PDF |
K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416 Tablica 1. Pregled odabranih odsjeka za istraživanje Table 1 Review of chosen subcompartments for research Šumarija Forest Office Gospodarska jedinica Management Unit Odjel, odsjek Compartment Starost (g.) Age (yr) Broj ploha Number of plots Bjelovar Česma 24 f 13 2 Bjelovar Česma 24 a 15 3 GrubišnoPolje Zdenački Gaj - Prespinjača 19 b 13 2 Čazma Čazmanske nizinske šume 26 a 20 3 Garešnica Trupinski - Pašijanski gaj 25 b 20 3 Grđevac Trupinski - Pašijanski gaj 18 b 27 4 Grđevac Trupinski - Pašijanski gaj 1a 30 3 Bjelovar Česma 25 d 15 4 Bjelovar Bolčansko - Žabljački lug 13 a 15 2 Bjelovar Česma 56 d 20 4 Ivanska Dugački gaj - Jasenova - Drljež 69 b 20 3 Čazma Čazmanske nizinske šume 40 g 30 4 Bjelovar Česma 41 c 30 2 Bjelovar Česma 57 e 15 4 Čazma Česma 16 a 14 2 Bjelovar Česma 32 a 19 4 Vrbovec Česma 63 a 20 2 Bjelovar Česma 60 d 27 3 Čazma Česma 18 b 28 2 ntnih stabala izmjerene su pomoću visinomjera Sunto, dok su visine nižih stabala naplohi procijenjene. Kao taksacijska granica uzet jeopseg od 10 cm. Paralelno s izmjerom provodila se klasifikacija stabala prema vital nosti i simulacija sječe. Promjene u sastojini pro- ma trane su s obzirom na izmjereno početno stanje,prirodne procese koji uključuju samoprorjeđivanje i izlučivanje stabala, vanjske zahvate, odnosno simuliranu sječu prilikom izmjere, projekciju razvoja na osnovi modela rasta, te računski predviđenu sječu na kraju razdoblja. Na temelju prethodno navedenog za petogodišnje razdoblje istraživana je sastojina izmjere, glavna i proicirana sastojina. Za potrebe izračuna volumena sastojine izmjere prema kategorijama vitalnosti i ukupno dobivene su sastojinske visinske krivulje za sve vrste drveća izjednačenjem uzoraka visina i opsega stabala po funkciji Mi hajlova u aplikativnom programu Statistica6.0. Na taj način dobivena je ukupno 21 visinska krivulja. Za svaki od uzoraka opsega i visina stabala određeni su - statistički podaci (x,S.D.,S.E.).Volumen srednjih stabala unutar pojedine kategorije vitalnosti određen je na temelju temeljnice i visine srednjeg stabla, te obličnog broja koji je uzet kao konstantna vrijednost od 0,5 (formula 1). V= g x h x f (1) S SS Glavna sastojina dobivena je na način da su iz strukture sastojine nakon simulirane sječe na plohama izuzeti sušci, te sva ona previše potisnuta stabla koja su ocijenjena da više ne mogu povratiti vitalnost, što zajed no predstavlja ukupnu simuliranu sječu. Zatim je za glavnu sastojinu određena projekcija razvoja strukturnih elemenata korištenjem modela rasta. Modeli rasta visine, protekom vremena za svaku od tri istraživane subasocijacije dobiveni su izjednačenjem uzoraka visina stabala po modificiranoj funkciji Mihajlova (formula 2) u programu Statstica 6.0. h = bx e (2) o Na isti način su dobiveni modeli rasta opsega. 5. REZULTATI RADAS RASPRAVOM – Research results with discusion U rezultatima je prikazano kako se promjene osno-interesantno povećanje, smanjenje ili stagnacija struk vnih strukturnih elemenata odnose na temeljnicu, volu-turnih elemenata glavne i proicirane sastojine u odnosu men sastojine i tečajni volumni prirast. Pritom je na izmjerenu. 5.1. Sastojina izmjere – Mensuration stand Sastojina izmjere zapravo je negospodarena sasto-snuta od jačih u području svoje mikrookoline približajina, gdje mali stupanj osvjetljenja krošnje može biti vaju ekološkom minimumu. Sastojina izmjere bit će raz ograničavajući čimbenik razvoja. Mnoga se stabla poti-motrena prema kategorijama vitalnosti s obzirom na broj |