DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 41     <-- 41 -->        PDF

T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURAI DINAMIKA SJEČE SUHIH I ODUMIRUĆIH STABALA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 391-405


Razlike su ipak potvrđene, ali ne u ukupnome inten


zitetu, već u dinamici tijekom promatranoga razdoblja.


U tom je smislu potvrđena pretpostavka da su sastojine
u nizi sa rastavljenim šašem nestabilnije od ostale dvije
zajednice, jer je u njima zabilježen i najveći (7,1 %
1998. godine), ali također i najmanji (1,8 % 2000. go-
dine) prosječni godišnji intenzitet iskazan kao postotak
od posječene drvne zalihe hrasta u odsjeku. Osim toga,
potrebno je detaljnije istražiti posljedice koje sušenje
stabala hrasta lužnjaka ostavlja u strukturi sastojine,
posebice s obzirom na zastrtost tla krošnjama. Naime,


3


sječa sušaca i 3B stabala istoga intenziteta (m/ha) u sastojinama
u nizi može ostaviti puno veće posljedice s
obzirom na izostanak podstojne etaže. U sastojinama
na gredi grab i nakon uklanjanja stabala lužnjaka nastavlja
štititi tlo. Na stres uzrokovan izrazitim sušnim
razdobljem 2003. godine, sve su tri zajednice reagirale
vrlo slično – povećanjem intenzitetasječe sušaca i 3B
stabala u idućim godinama, no, dok se u 2005. godini
intenzitet u zajednicama s grabom i žestiljem smanjuje,
u zajednici s rastavljenim šašem i dalje je u porastu.


Prostorno definirana baza podataka za lužnjakove
sastojine Spačvanskoga bazena koja je nastala kao rezultat
ovoga rada, nastavit će se nadopunjavati podacima
i u idućim godinama. Povezivanje s drugim bazama
podataka, primjerice s rezultatima motrenja
razina podzemne vode s mreže piezometarskih postaja,
omogućit će daljnje složenije i detaljnije prostorno-vremenske
analize trendova sušenja hrasta lužnjaka.


Zaključci temeljeni na rezultatima ovoga istraživanja
odnose se na značajke sušenja u lužnjakovim sastojinama
Spačvanskoga bazena. Daljnjom primijenom
metodologije prikazane u ovome članku provjerit će se
vrijede li donešeni zaključci i u ostalim većim lužnjakovim
kompleksima u Hrvatskoj. Za očekivati je da bi
moglo doći do nekih odstupanja zbog razlika između
Spačvanskoga bazena i drugih lužnjakovih staništa u
Hrvatskoj koje se ponajprije očituju u: (1) različitim hidrotehničkim
zahvatima učinjenima tijekom 19. i 20.
stoljeća i njihovim utjecajem na lokalni režim plavljenja
i razina podzemne vode, (2) prevladavajućim tipovima
tala i (3) različitim količinama i režimima
oborinskih voda tijekom vegetacijskoga razdoblja.


ZAHVALA – Acknowledgement


Ovaj rad ne bi bilo moguće napraviti bez pomoći
“Hrvatskih šuma”d.o.o. Zagreb, koji su nam naraspo-


LITERATURA
Anon. 2006: Šumskogospodarska osnova područja
RH, 2006.–2015. “Hrvatske šume”d.o.o. Zagreb.
Anon.2007: Hrvatske šume d.o.o. – Business report.
“Hrvatske šume”, d.o.o. Zagreb, str. 1–60.
Baričević, D., 1999: Ekološko-vegetacijske promjene
u šumama hrasta lužnjaka na području


G.J.“Žutica”. Šum. list CXXIII(1–2):17–28.
Breda,N., R.Huc,A.Granier, E.Dreyer,2006:
Temperate forest tree and stands under severe
drought: a review of ecophysiological responses,
adaptation processes and long-term consequences.
Ann. For. Sci. 63:625–644.
Dekanić,I., 1962: Utjecaj podzemne vode na pridolazak
i uspijevanje šumskoga drveća u posavs kim
šumama kod Lipovljana. Glas. Šum. pokuse
15:5–118.


Dekanić,I., 1974: Utjecaj visine i oscilacije nivoa podzemnih
voda na sušenje hrasta lužnjaka (Quercus
roburL.). Šum. list 99(7–10): 267–280.


Dekanić, S., T. Dubravac, I. Pilaš, K. Indir,
2009: Dinamika sušenja hrasta lužnjaka u Spačvanskom
bazenu od 1996. do 2006. godine s obzirom
na starost sastojine i fitocenološku
pripadnost. U: Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim
stanišnim i gospodarskim uvjetima, 24.
rujna 2009., Zagreb, Zbornik radova (u tisku).


laganje stavili veliku količinu podataka prikupljenih tijekom
njihovog svakodnevnog rada.


– References
Dickson, R.E., P.T. Tomlinson,1996: Oak gro wth,
development and carbon metabolism in response
to water stress.Ann. Sci. For. 53:181–196.
Donaubauer,E., 1998: Die Bedeutung von Krankheitserregern
beim gegenwärtigen Eichensterben
in Europa – eine Literaturübersicht. Eur. J.
For. Path 28:91–98.
Führer,E., 1998: Oak decline in Central Europe:A
synopsis of hypotheses. USDA Forest Service
GeneralTechnical Report NE-247:7–24.
Gaertig,T., H.Schack-Kirchner,E.E.Hildebrand,
K. v. Wilpert, 2002: The impact of
soil aeration on oak decline in southwestern Germany.
For. Ecol. Manage. 159:15–25.
Glenz, C., R. Schlaepfer, I. Iorgulescu, F.
Kienast,2006: Flooding tolerance of Central
European tree and shrub species. For. Ecol. Manage.
235:1–13.
Grgljanić,J., I.Gregorović,2003: Dobna struktura
hrasta lužnjaka u Spačvi. U: Klepac, D., K.
Čorkalo Jemrić (ur.), Retrospektiva i perspektiva
gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvat


skoj, HAZU Centar za znanstveni rad uVinkovcima,
95–108.