DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 34     <-- 34 -->        PDF

T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURAI DINAMIKA SJEČE SUHIH I ODUMIRUĆIH STABALA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 391-405


jedinice. Prilikom izrade osnova gospodarenja nije ne


uobičajenoda dođe do promjena naziva ili površine od


sjeka. Na primjer, nekoliko se odsjeka može spojiti u
jedan, ili se jedan odsjek može razdijeliti u više novih.
Kako bi osigurali da se preuzete informacije o strukturi
sastojine i o izvršenim sječama uvijek odnose na isti odsjek,
odnosno na istu površinu, izdvojeni su odsjecikoji
zadovoljavaju sljedeće kriterije: (1) uređajni razred hrasta
lužnjaka; (2) površina odsjeka neizmijenjena u dvije
osnove u nizu; (3) starost sastojineveća od 20 godina u
godini izrade osnove i manja od 120 godina u 1996. godini;
(4) površina odsjeka veća od 5 ha; (5) u odsjeku
unutar promatranoga razdoblja nisu evidentirane oplodne
sječe.Za istraživanje je ukupno odabrano 962 odsjeka
koji su zadovoljili sve kriterije. Ukupna površina
odabranih odsjeka iznosi 20 671 ha.


Za izračun kretanja drvne zalihe hrasta lužnjaka u
odabranim odsjecima tijekom promatranoga razdoblja
razvijen je algoritam kojim je za svaku godinu drvna
zaliha određena pomoću drvne zalihe lužnjaka u godini
izrade osnove, postotka prirasta drvne zalihe i evidentiranih
sječa po godinama. Postupak je detaljnije prikazan
u radu Dekanića i dr. (2009), a na primjeru


Slika3. Izračunata dinamika drvne zalihe lužnjaka na primjeru
jednog odsjeka


Figure 3Calculated dynamics of oak growing stock on the example
of one subcompartment


jed nog odsjeka (slika 3) prikazat ćemo osnovne indikatore
koje smo koristili za ocjenu intenziteta sječe sušaca
i 3B stabala u ovome radu. U prikazanome je
od sjeku drvna zaliha hrasta lužnjaka računata od go-
dine izrade osnove (2005) prema nazad (do 1996.) i
prema naprijed (do 2006), a sječa sušaca i 3B stabala
obavljena je u četiri navrata (1998, 2000, 2003. i 2004.
godine). Najveći je intenzitet sječe sušaca i 3B stabala
zabilježen u 1998. godini kada je posječeno 90 m/ha,
odnosno 40 % od trenutačne drvne zalihe lužnjaka u
odsjeku. Ukupni je intenzitet sječe sušaca i 3B stabala


3


u promatranome razdoblju iznosio 109 m/ha. Za uvid
u intenzitet s obzirom na starost sastojine koristit će se
ukupno posječeni obujam u promatranome razdoblju


3


(m/ha), dok će se za uvid u dinamiku i analizu razlika
između šumskih zajednica koristiti još i prosječni go


3


dišnji iznosi u m/ha i prosječni godišnji postotni iznosi
posječene drvne zalihe lužnjaka.Razlika u ukupnome
intenzitetu sječe sušaca i 3B stabala u promatranome
razdoblju među promatranim biljnim zajednicama ispitana
je i neparametarskim Kruskal-Wallisovim testom
(Sokal iRolf2006).


Slika4. Distribucija udjela odabranih odsjeka prema zastupljenosti
običnoga graba u ukupnoj temeljnici sastojine


Slika 4 Distribution of selected subcompartments by the share of
common hornbeam in the stand basal area


Tablica 2. Šumske zajednice prema kojima je izvršeno grupiranje odabranih odsjeka


Table 2 Fores communitiesfor the grouping of the selected subcompartments


Oznaka
Label
Šumska zajednica
Forest community
Vlažnost staništa
Site moisture
G-G Tipična šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom
Carpino betuli-Qurcetum roboristypicum Rauš 1973
svježe
moist
N-Z Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem
Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971
srednje vlažno
medium wet
N-Rs Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem
Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotaeHt. 1938
vlažno
wet