DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 33 <-- 33 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURAI DINAMIKA SJEČE SUHIH I ODUMIRUĆIH STABALA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 391-405 Današnji su Spačvanski hrastici nasljednici starih hras tika prašumske strukture koji su najvećim dijelom posječeni u razdoblju između 1880. i 1914. godine, ka da je šumovitost Slavonije smanjena sa 60 % na 35 % (Vukelić i Rauš 1998). Šume uređajnoga razreda hrasta lužnjaka zauzimaju 96 % površine, pri čemu na sastojine starije od 80 godina otpada 74 % površine (GrgljanićiGregorović2003). Srednja godišnja temperatura u razdoblju od 1983. do 1992. godine za meteorološku postajuVinkovci iznosi 11,5 °C, a prosječna godišnja količina oborina 580 mm (Prpić 2003). Budući se količina oborina u sjevernoj Hrvatskoj smanjuje idući od zapada prema istoku (Rauš i Še gulja 1983), postoje naznake da hrastove šume u Spač vi ne mogu zadovoljiti transpiracijske potrebe iz MATERIJALI I METODE U nedostatku precizno definirane terminologije vezane za problematiku sušenja i/ili propadanja lužnjaka u Hrvatskoj, mi u ovome radu koristimo opće prihvaćene termine “sušac”i “3B stablo”. “Sušac”označava do zna čeno i posječeno mrtvo, suho ili odumrlo stablo, odnosno ono stablo kod kojega su bespovratno prekinute sve fiziološke funkcije.Termin “3B stablo” odnosi se na doznačenoi posječeno stablohrasta lužnjaka izrazito lošega zdravstvenog stanja, to jestodumiruće stablo za koje se može pretpostaviti da će uskoro odumrijeti. Svi izračuni u ovome radu i zaključci koji iz dobivenih rezultata proizlaze,temelje se na podacima koji se u okvi ru redovitoga gopodarenja prikupljaju u “Hrvatskim šumama”d.o.o. Zagreb i pohranjuju u jedinstvenu bazu podataka HS Fond. U HS Fond podaci o posječenim suoborina, već su prisiljene nedostatak oborinske vode na doknaditi podzemnom vodom(Prpić 2003). Najveće površine bazena zauzimaju šuma hrasta luž njaka s velikom žutilovkom, i šuma hrasta lužnjaka i obič noga graba (Prpić 2003).U razdoblju od 1970. do 1990. godine evidentirana je promjena u zastupljenosti pojedinih šumskih zajednica, odnosno za 21 % po većan je udio zajednica koje indiciraju suše stanište, posebice sastojina u nizi sa žestiljem (Rauš 1990). Na istome je području metodama fotointerpretacije oštećenosti krošanja ustanovljen najveći postotak oštećenosti stabala hrasta lužnjaka u slučajevima kada dolazi do izrazite promjene iz vlažnijih u suše zajednice (Kalafadžići dr.1993). – Materials and methods šcima i 3B stablima unose se zbirno i nije moguće iz preuzetih podataka jasno odijeliti sušce i 3B stabla. Zbog toga se u daljnjem tekstu koristi zbir ni termin “sušci i 3B stabla”. Za potrebe ovoga rada preuzeti su sljedeći podaci: informacije o strukturi sastojine (obrazac O-2) za odsjeke 11 odabranih gospodarskih jedinica iz Osnova gospodarenja izrađenih unutar promatranoga razdoblja (1996. do 2006. godine), te podaci o izvršenim radovi ma (sječi) od 1996. do 2006. godine razvrstani prema tipu sječe i vrsti prihoda. Prije obrade podataka bilo je potrebno riješiti problem prostorno-vremenske neujednačenosti preuzetih podataka (slika 2) koja proizlazi iz vremenske dinamike izrade osnova gospodarenja za odabrane gospodarske Slika 2. Vremenska (A) i prostorna (B) heterogenost preuzetih podataka; gospodarske jedinice su na karti označene različitim bojama Figure 2Time (A) and space (B) heterogeneity of acquired data; management units are marked with different colours on the map |