DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 381-390 UDK 630* 453 (001) ISTRAŽIVANJE FAUNE LISNIH MINERA DRVENASTOG BILJA U HRVATSKOJ RESEARCH OF LEAFMINERS ON WOODY PLANTS IN CROATIA 12 Dinka MATOŠEVIĆ, Milan PERNEK, Tomislav DUBRAVAC, Božena BARIĆ SAŽETAK: U radu je navedeno 98 vrsta lisnih minera iz četiri reda (Hymenoptera, Coleoptera, LepidopteraiDiptera) na drvenastom bilju u Hrvatskoj, što je rezultat četverogodišnjeg istraživanja. Od toga se 38 vrsta može sma trati novoutvrđenim, a 5 novounesenim invazivnim vrstama u fauni Hrvatske. Lisni mineri pronađeni su unutar 46 taksona, odnosno 37 rodova drvenas tih biljnih vrsta. Za svaku nađenu vrstu minera navedena je biljka domaćin, da tum i lokalitet pronalaska, broj generacija godišnje i mjesec pojave mina. Ključne riječi:lisni mineri, novoutvrđene vrste, Hymenoptera, Coleoptera, Lepidoptera, Diptera UVOD – Introduction Lisni mineri su kukci,čije ličinke žive i hrane se unutar lista (endofagne), između dvije epiderme i stvaraju minu (hiponomium), vidljivu kao diskolorirano područje na listu. Mina je kanal ili prostor u parenhimu lista lista koji je nastao zbog hranjenja ličinki minera, pri čemu vanjska epiderma ostaje neoštećena (Hering 1951, Matošević 2007a). Ve ćina vrsta u mini provodi cijeli larvarni razvoj, a tek neke miniraju list samo u ranim larvalnim stadijima. Lisni mineri su taksonomski svrstani u oko 50 po rodica iz 4 reda (Hymenoptera,Coleoptera,Le- pi doptera i Diptera) sa oko 10.000 opisanih vrsta (Csoka 2003) pri čemu je red Lepidoptera vrstamanajbogatiji. Unazad 30 godina u Europu je uneseno nekoliko novih vrsta lisnih minera, pa je to potaknulo niz entomoloških istraživanja ove skupine kukaca (Cso ka 2001; Freise i Heitland 2001; Gregor i Patočka 2001;Hering 1957;Nash i sur. 1995; Rott iGodfray 2000;Šefrova 1999;Šefrova 2001; Šefrova 2002; Šefrova 2002a; Šefrova 2002b, Šefrova 2003; Šefrova i Skuhravy 2000). Među tim novounesenim vrstama lisnih mine ra neke su se počele značajno širiti u novom stani štu i činiti zamjetne štete na domaćinima. No 1 Dr. sc. Dinka Matošević, dinkam@sumins.hr, Dr. sc. Milan Pernek, milanp@sumins.hr Dr. sc. Tomislav Dubravac, tomod@sumins.hr Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko 2 Dr. sc. Božena Barić, baric@agr.hr,Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb vounesena, invazivna vrsta se opi suje kao neautohtona vrsta koja je unesena u novo područje, širi se i čini štete na autohtonim vrstama i staništima (Daisie 2009). Za razliku od novounesene, novoutvrđena vrsta nije nužno novounesena u neko područje, ona samo do sada nije bila registrirana u fauni nekog područja iako je autohtona. Slično kao u drugim europskim zemljama, invazivne vrste kukaca unesene su i rasprostranile su se i po Hrvatskoj (Matošević2007b,PernekiMatošević2009). Opsežna i dugogodišnja istraživanja lisnih minera u susjednim zemljama (Csoka2003;Dimić 2003;Maček1999) te nedostatak podataka u Hrvatskoj ukazali su na potrebu takvih istraživanja u nas. Smjernice za faunistička istraživanja daje i strategija biološke raznolikosti Europske zajednice (Fauna EuropaeaWeb Service 2004), prema kojoj svaka europska zemlja treba determinirati i katalogizirati komponente europske bioraznolikosti (vrste i podvrste) na nacionalnoj razini koju svakako čini i fauna određene grupe kukaca. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti vrste lisnih minera na drvenastom bilju u Hrvatskoj koji su bitan dio biološkog i faunističkog bogatstva naših šuma.Od velike je važnosti i otkrivanje novih inva zivnih vrsta kukaca, praćenje njihovog raspro stranjenja i evidentiranje eventualnih šteta na autohtonim domaćinima,kako bi se pravovremeno mogle primijeniti zaštitne mjere. Ranim otkrivanjem novih vrsta u fauni Hrvatske dolazimo do |