DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 15 <-- 15 --> PDF |
M. Vedriš, A. Jazbec, M. Frntić, M. Božić, E. Goršić: PRECIZNOST PROCJENE STRUKTURNIH ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 369-379 čava primjenu ploha različite veličine, ali bi zahtijevao prilagodbu rasporeda (razmaka) ploha. Dobiveni rezultati procjene strukturnih elemenata vrijede za ovu sastojinu i sastojine slične strukture,te su jedan prilog širem istraživanju optimalnog uzorka za raznodobne sastojine. Za podrobniju usporedbu potrebno je uključiti i vrijeme izmjere. Kao dodatni čimbenici pri odabiru veličine ploha mogli bi se koristiti omjer smjese i razdioba broja stabala po debljinskim stupnjevima/razredima. ZAKLJUČCI – Conclusions Poznata činjenica poboljšanja preciznosti procjene povećanjem primjernih ploha, potvrđena ovim istraživanjem, daje mogućnost prilagodbe veličine ploha za konkretne sastojinske uvjete ovisno o željenoj kakvoći rezultata (preciznosti) procjene. Za procjenu broja stabala koncentrični krugovi nisu preporučljivi jer se njihovom primjenom pogreška uzor kapovećava. Za temeljnicu i volumen rezultati su upravo suprot ni. Primjenjivane plohe radijusa 12,62 m u ovoj sastojini daju sličan rezultat kao koncentrični krugovi ra dijusa 5 i 12 m. Stoga koncentrične kružne plohe radijusa 5 i 12 metara koje su korištene u hrvatskoj uređajnoj inventuri, predstavljaju dobar odabir, jer manji prosječni broj mjerenih stabala na plohi skraćuje vrijeme izmjere. S druge strane dvostruki krug zahtijeva više provjera rubnih stabala, a time se povećava mogućnost pogrešnog bilježenja stabala. Zato je potrebno stručno i dobro uvježbano osoblje za izmjeru, jer u suprotnom pri provjeri rubnih stabala osim gubitka vremena može doći do velikih pogrešaka. S obzirom na podjednak broj mjerenih stabala na plohi te na bolju preciznost procjene temeljnice i volumena u odnosu na plohe K12,62, čak bi i trostruki koncentrični krugovi K7-13-20 bili prihvatljivi odabir, ako je ukupni volumen ciljana varijabla. Primjena koncentričnih ploha radijusa 13-19-26 m u praksi bi bila ekonomski neopravdana, jer povećanje vremena izmjere (veći broj stabala) na plohi ne rezultira boljom procjenom, a pritom je veća vjerojatnost pogrešaka pri izmjeri (Indir 2004). Njihova svrha je bila ponajprije mogućnost simulacije manjih ploha te njihovo izmicanje u prostoru (što nije tema ovog rada). Potvrđeni općeniti trend poboljšanja preciznosti povećanjem ploha valja matematički izraziti konkretnim podacima za određene sastojinske prilike. Konkretni broj čani odnosi povećanja troška izmjere na većim plohama i pritom postignuto poboljšanje preciznosti mogu poslužiti u razboritom odabiru veličina ploha. U slučaju približno jednake postignute preciznosti uz jednak broj ploha ekonomičnije su manje plohe (zbog manje mjerenih stabala). Uzevši u obzir da će u manjim sastojinama s manjim brojem ploha pogreška uzorka biti i veća, za takve slučajeve treba ispitati druge mogućnosti za poboljšanje preciznosti (gušća mreža, specifični radijusi, metode daljinskih istraživanja). Cjeloviti plan uzorka treba uskladiti prema postojećim propisima koji uvjetuju intenzitet površine uzorka (Pravilnik o uređivanju šuma NN 141/08). Dakleu planiranju uzorka veličinu ploha treba uskladiti rasporedom, razmakom i brojem ploha u sastojini, što nije obuhvaćeno ovim istraživanjem. Odabir veličine ploha koji ovisi o svrsi inventure morao bi se temeljiti na ocjeni troškova (vremena) izmjere i željene preciznosti procjene. Ovakvo istraživanje pruža uporište za takav odabir veličine ploha, a uključivanjem vremena izmjere moglo bi se izračunati konkretan omjer troškova i učinkovitost izmjere ploha različite veličine. ZAHVALA–Acknowledgements Ovo istraživanje potpomogle su “Hrvatske šume” d.o.o.preko projekta “Utjecajrazličitihmetodauzorkovanja na izmjeru i procjenu elemenata strukture LITERATURAČavlović,J., M.Božić,1999:Program gospodarenja za G.J. šume posebne namjene “Belevine” (2000.–2009.). Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Čavlović, J., M. Božić,2008: Nacionalna inventura šuma u Hrvatskoj – metode terenskog prikupljanja podataka, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 146 str., Zagreb. Čavlović,J., M.Božić, Ž.Galić,2001:Varijabilnost i prostorna raspodjela elemenata strukture i pre bornihsastojina” te Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske u sklopu projekta 068-0681966-1969. – References etata na razini sastojine pri gospodarenju prebornim šumama uz pomoć GIS-a. U: Matić, S., Krpan,A., P. B., Gračan, J. (Ur.), Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, str.413–422, Zagreb. Galić,Ž., 2002:Pouzdanost procjene strukturnih elemenata izmjere šuma primjenom kombiniranih metoda. Magisterij. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. |