DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 14 <-- 14 --> PDF |
M. Vedriš,A. Jazbec, M. Frntić, M. Božić, E. Goršić: PRECIZNOST PROCJENE STRUKTURNIH ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 369-379 nje, pa je najzanimljivija usporedba metoda upravo po preciznosti procjene volumena. Osim toga volumen je veličina čija je preciznost pro cjene bila zakonski propisana za uređajni razred (Pravilnik o uređivanju šuma, NN 111/06), pa smo stoga i pokušali ispitati razlike u procjeni volumena sastojine na temelju različitih veličina ploha. Međutim rezultati procjene volumena u sebi osim pogreške uzorka uključuju niz drugih pogrešaka (pogreške odabira tablica i obračuna volumena). Prema Pranjić (1987) temeljnica je bolji pokazatelj preciznosti inventure, jer u sebi ne sadrži pogrešku obračuna volumena. Na temelju ovih rezultata preciznost procjene temeljnice je nešto bolja od preciznosti volumena (prosječno oko 2 %), ali pokazuje jednaki trend promjene po metodama (slika 5). Nešto veća pogreška procjene volumena je posljedica povećane varijabilnosti zbog različitog volumena za iste promjere stabala ovisno o vrsti drveća. Preciznost procjene temeljnice i volumena na koncentričnim krugovimanije toliko pod utjecajem manjeg broja mjerenih stabala. Zbog povećanog udjela debljih stabala na plohi kod koncentričnih krugova ne dolazi do znatnog povećanja varijabilnosti temeljnice i volumena sma njenjem broja stabala na plohi, pa se pogreška uzor ka neznatno povećava. Upravo je ta činjenica, uz razvoj mjernih instrumenata, i potaknula primjenu koncentričnih krugova u izmjeri šuma. Za usporedbu navodimo da su Čavlović i dr. (2001) u sličnim sastojinskim uvjetima iste gospodarske jedinice dobili koeficijent varijacije volumena 27,75% i relativnu pogrešku uzorka (preciznost) 10,87 %. U tom slu čaju uzorak je bio veći (25 ploha površine po 2 900 m), a oblik ploha je bio kvadratičan. Za usporedbu mogu se uzeti rezultati iz naših mjerenih triju koncentričnih krugova (K13-19-26). Izmjeren je podjednak prosječan broj stabala na plohi: 31 u našem slučaju i 33 kod Čavlovića i dr. (2001). Postignuta preciznost procjene volumena je podjednaka za obje sastojine (relativna pogreška uzorka 10,87 % i 10,96 %) s time da je u našem slučaju dobiven manji koeficijent varijacije (21,33%). Uzrok tomu je u samoj varijabilnosti volumena u sastojini, a djelomično se vjerojatno radi i o utjecaju vrste i oblika odabranih ploha za izmjeru. Pravilnikom propisani intenzitet izmjere od najmanje 5% za preborne sastojine u pravilnom rasporedu ploha s razmacima 100x100 m upućuje na korištenje ploha radijusa 12,62 m. Na takvim plohamapostignuta jepodjednaka preciznost (18,5 %) kao i koncentričnim krugovima radijusa 5 i 12 metara(19,3 %).Ako usporedimo te dvije veličine ploha, možemo reći da bi trebalo detaljno ispitati troškove vremena izmjere za postizanje jednake preciznosti. Utrošak vremena za izmjeruploha pojedine veličine aproksimirali smo brojem mjerenihstabala na ploha ma, što je prikazano na slici 5.Točna usporedba učinkovitosti – štedljivosti izmjere moguća je samo stvarnim mjerenjem vremena na plohama pojedine veličine, jer vrijeme izmjere ovisi još o veličini i vrsti plohe (jednostruki ili koncentrični krug) te rasporedu stabala. Plohe radijusa 5 i 12 prema omjeru broja mjerenihstabala i preciznosti procjene volumena predstavljaju najbolji odabir (slika 5). Kod koncentričnih krugova mjeri se manje stabala, ali je s druge strane zbog više rubnih stabala koja se moraju provjeravati, veća mogućnost pogreške i produljeno vrijeme izmjere. Upravo zato uporaba laserskih ili ultrazvučnih daljinomjera znatno ubrzava izmjeru na koncentričnim krugovima. Gubitak preciznosti na manjim plohama (K11,28) je zanemariv u odnosu na K12,62 (oko 1%)uz prosječno tri mjerena stabla manje po plohi.To upućuje na mogućnost smanjenja ploha bez znatnog gubitka preciznosti. No, budući da je promjenama Pravilnika o uređivanju šuma (NN 141/08) zadan isključivo intenzitet uzorka bez obzira na kakvoću procjene (preciznost), uz manje plohe bilo bi potrebno povećati broj ploha, što bi povećalo vrijeme izmjere. Ako promatramo ukupne vrijednosti broja stabala, temeljnice i volumena, plohe radijusa 7 i 13 m nisu pre- poručljive jer povećavaju trošak izmjere (prosječno 9 stabala na plohi), a preciznost nije poboljšana u odnosu na K5-12.Ako bi promatrali distribucije po debljinskim razredima, vjerojatno bi postigli bolje rezultate nego K5-12 zbog većeg broja mjerenih stabala. Plohe K7-13-20 ostvaruju veliko poboljšanje preciznosti (skoro 10 % u odnosu K7-13), ali uz bitno veći broj mjerenih stabala (14). Koncentrični krugovi s tri radijusa zasigurno povećavaju broj rubnih stabala, što pak produljuje izmjeru.Takvo poboljšanje preciznosti na razini sastojine nije opravdano s obzirom na utrošak vremena, tim više što preciznost na razini sastojine nije pro pisana. Naprotivto poboljšanje preciznosti svakako do lazi do izražaja u inventuri malog intenziteta uzorka na velikome prostorukao što je Nacionalna inventura šuma (Čavlović iBožić2008). Zanimljivo je primijetiti da plohe K7-13-20 prosječno sadrže podjednak broj stabala kao jednostruki krugovi K12,62 uz znatno precizniju procjenu temeljnice i volumena. Mjerene plohe (K13-19-26) nisu poboljšale preciznost procjene volumena u odnosu na metodu K7-13-20, nego čak dale neznatno lošiju preciznost. Na temelju “dovoljne” (ili propisane) preciznosti može se odabrati optimalnu veličinu ploha na kojoj su troškovi najmanji.Računanje preciznosti procjene sastojinskih elemenata daje mogućnost uštede u planu in- venture, što je zanemareno promjenama Pravilnika o uređivanju šuma (NN 141/08). S druge strane propisani intenzitet uzorka(5 % površine sastojine) ne ograni |