DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Upravi šuma Podružnica Split u Šumariji
Hvar do kraja 1996., kada
prelazi u Šumariju Split na poslove
revirnika za područje GJ “Borovača”
u Muću. U njoj mu se povjeravaju
pored revirničkih poslova srcu
prirasli mu poslovi gospodarenja
Lovištem “Bo rovača”, uz njegovu
životnu vodilju i geslo “da je lovstvo
uzgoj divljači, a lov selekcija i
ispomoć razvoju divljači u prirodi”.
Sudjeluje u ispomoći trasiranja šumskih
prosjeka s elementima šumske
ceste područja južnih padina planine
Mosor. Ne miruje umirovljenjem
1998., već sudjeluje u izradi Pro-
grama gospodarenja za Gj “Kozica”
Šumarije Vrgorac. Taj zdravi duh,
entuzijazam i stručnost, izraženi
ljudskom dobrotom, kolegijalnošću,
prijateljstvom, urođenih manira gospodina
s nezaboravnom siluetom
čovjeka s hubertusom, lovačkim
šeširom i upaljenom cigaretom u
podužem cigaršpicu, s izričajem zagrebačkog
žargona, proizašla je njegova
posebnost svesrdno prihvaćena
od kolega, nadređenih mu upravitelja
ili voditelja odjela i svih u njegovom
okruženju.


U veljači 2007. god. naš Duško
ponešto narušenog zdravlja povlači
se sa suprugom u Mirovni dom
“Zenta” od kud mu s prozora dopire
pogled nazirući svoje korjene u orisima
obala otoka Hvara, a u zaleđu
kontinenta sve što je ponajviše
radom i marom ostavio u svom
životnom trajanju. Svojom osobnošću,
znanjem i spoznajama o lovstvu,
prihvaćen je i u krugovima
lovaca koji su ga dostojno i častno
ispratili na počinak, s počasnom
stražom u svečanim odorama uz
kovčeg, s dirljivim riječima oproštaja
predsjednika Lovačke udruge
“Split” gosp. Mladana Vidovića
dipl.iur, toplim izričajima Duškovog
trpnog i trnovitog, ali čestitog životnog
putovanja, uz pratnju prigodnih
melodija lovačkih trublja i polaganjem
grančica ružmarina lovaca u
grobište.


U prigodnom sjećanju na Duška
glavni urednik mjesečnika za lovce,
ljubitelje pasa i prirode “Dobra
kob” iz Splita, gosp. Davor Martić
istaknuo je u časopisu: “Otišao je
naš član Duško, stalni stručni suradnik
Dobre kobi, lovac etičar, vrhunski
lovno-šumarski stručnjak,
odgajatelj naraštaja lovaca, pisac i
koautor udžbenika “Lovački poučnik”.
Duško Grgičević bio je kamen
temeljac hrvatskog lovstva, napose
u davnim godinama poslije Drugog
svjetskog rata. Svojim znanjem i
iskustvom, uvijek voljan da svakome
pomogne, Duško je bio začetnik
svih značajnijih projekata u
Splitu i Dalmaciji. Prije svega sproveo
je tzv. češki umjetni uzgoj pernate
divljači, napose fazana, a
značajno je njegovo iskustvo u uzgoju
jarebice kamenjarke.”


U svezi svojih spoznaja i iskustva
iz lovnog gospodarstva i lovstva
tijekom svojega rada zaslužio
je biti nagrađen i prihvaćen kao:


– predsjednik
Lovačke udruge
“Split”,
– predsjednik
povjerenstva za
ocjenu lovačkih trofeja u Lovačkoj
udruzi “Split”, ranijim nazivom
“Kozjak”,
– stručni suradnik za odobravanje
i provedbu lovno-gospodarskih
osnova,
– stalni suradnik časopisa Dobra
kob i Jadranski lovac, izdanja


N.K.Slobodna Dalmacija,


– član povjerenstva za polaganje
lovačkih ispita,
– predavač na Lovačkoj školi Hrvatskog
lovačkog saveza
Pučkog otvorenog učilišta “Hubert”
u Splitu,
– jedan od koautora priručnika
“Lo vački poučnik” u izdanju
Otvo renog učilišta u Splitu.


Za svoj predani rad u šumarstvu
i lovstvu dobio je niz priznanja i
odličja, a posljednje je pred kraj
svog trpno-samozatajnog života zaslužio
u prigodi proslave obljetnice
100 godina od dana osnivanja DIT-
a u Splitu, danas nazivom (ZUIS-a)
Zajednice udruga inženjera Splita,
označene svečanom akademijom u
HNK Split, 30. studenog 2008.
god., javnim priznanjem na prijedlog
Hrvatskog šumarskog društva
Ogranak Dalmacija Split, dodjelom
ZAHVALNICE za požrtvovan rad
u Zajednici udruga inženjera Splita
i izniman doprinos razvoju tehničke
struke i gospodarstva općenito.


Na kraju rastanka s dragim Duškom
zamolili smo suprugu g-đu
Zdenku, sina Željka sa suprugom
Ma rinom i milom mu unukom Hanjom,
kao i nazočnu rodbinu, te sve
one koji su ga poštovali, imali ga za
dragog kolegu, prijatelja, sugovornika,
da prihvate izraze naših iskrenih
suosjećanja i sućuti šumara
Dalmacije, pohranjujući ga Hrvatskoj
grudi, kamenu Lovrinca i dalmatinskom
kršu u kojem je našao
svoj životni put i cilj, dajući sebe u
obrani toga i slobodne mu Domovine
Hrvatske, pored nebu upetih
čempresa molitvom Svevišnjemu da
mu udijeli zaslužujući miran počinak
te spokoj i u nebeskim lovištima.


Porin Schreiber, dipl. ing. šum.