DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 100 <-- 100 --> PDF |
IN MEMORIAM ĐURAĐ BABOGREDAC (1922. – 2009.) Dana 21. siječnja 2009. godine na Krematoriju zagrebačkoga groblja Mirogoj, na vječni je počinak ispraćen naš kolega Đurađ Babogredac. Rođen je 22. travnja 1922. godi ne u Bošnjacima, gdje je završio os novnu školu. Nakon toga pohađao je gimnaziju uVinkovcima te studirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Apsolvirao je školske godine 1946/1947., a diplomirao 1948. godine. Po završetku studija zapošljava se u tadašnjemu Ministarstvu šumar stva, gdje obnaša odgovorne i važ ne funkcije. Poslije toga posao na lazi u Šumarskom institutu u Zagrebu, na kon čega 1953. godine dolazi na vinko vačko područje u Sek ciju za uređivanje šuma pri Direkciji šuma. Po osnivanju Šumskoga gospodarstva Spačva, Đurađ Babogredac postao mu je direktor. Godine 1961. ovo se Šumsko gospodarstvo ujedini lo s pet godina ranije osnovanom Drv nom industrijom Slavonski hrast izVinkovaca, u jedinstveni Šumskopoljoprivredno- industrijski kombinat Spačva, kojemu je Babogredac bio generalni direktor od 1965. do 1969. godine. Nakon toga obnašao je mno ge vrlo odgovorne rukovodeće poslove u DIK-u Spačva (pomoćnik i zamjenik direktora, direktor Radne za jednice i Tehničko-razvojne služ be) do umirovljenja 1987. godine. Njegov najveći doprinos tijekom dugogodišnjega rada bio je što se kao šumar zalagao za veću preradu i finalizaciju sirovine iz bogatih spačvanskih šuma. U DI Spač va, u vrijeme dok je bio direktor Teh ničko-raz vo jne službe, pod njegovim neposrednim rukovodstvom razrađeni su i usvo jeni mnogobrojni razvojni projekti, ne samo Spačve već i cjelokup ne drvne industrije. Većina tih projekata je i rea lizirana. Spomenimo samo Tvor nicu iverica, Tvornicu mon tažnih kuća (najveću u ovome di jelu Europe), razvoj Finale i izgradnju Spačvina pogona u Županji. Zahvaljujući tomu Spačva je izras la u najvećega prerađivača slavonske hrastovine i jasenovine te najvećega izvoznika drvnih proizvoda toga vremena. Na svemu što je učinio za Spač vu zahvalne su mu brojne generacije spačvanaca i njiho vih obitelji. Njegova svestranost dolazila je do izražaja u podržavanju mnogobroj nih društvenih, kulturnih i šport skih aktivnosti. Bio je jedan od osnivača i predsjednik Društva inženjera i tehničara šumarstva i drv ne industrije uVinkovcima (današ nje Hrvatsko šumarsko društvo). Također je bio predsjednik Radničkoga kulturno-umjetničkog druš tva Šumari, koje i danas pronosi slavu i obilježja ovoga kraja u tradicijskoj kulturi, folkloru i pjesmi. Bio je osnivač i predsjednik Sportskoga društva Spačva i aktivist u mnogim drugim područjima života. Od mnogobrojnih stručnih i društvenih priznanja najvrjedniji je Orden rada, kojim je odlikovan 1984. godine. Đuka Babogredac bio je velik au toritet, a iznad svega dobar i pleme nit čovjek, koji je imao razumijevanja za svakoga i koji je u svakom trenutku bio spreman pomoći onima kojima je pomoć bila potrebna. Njegov odlazak velik je gubitak, kako za obitelj, tako i za njegove mno gobrojne prijatelje i kolege. Najvažniji objavljeni radovi: Melioracija degradiranih sastojina u bosutskom području. ŠL 1952., str. 153–160. Utvrđivanje kvalitetne vrijednosti stabala i sastojina. ŠL 1953., str. 118–127. Josip Filipović |