DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 92 <-- 92 --> PDF |
D. Konjević, U. Kierdorf, V. Njemirovskij, Z. Janicki, A. Slavica, K. Severin: PATOLOGIJA KLJOVA VEPRA: ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 319-326 cira dio već formiranog zuba te ošteti i zonu rasta neposredno ispod navedenog dijela zuba (slika 6). Učinak trau me na zonu rasta može biti različit, ali uvijek na odre đeni način izaziva zastoj u rastu. Jedna od posljedica snažne traume i ujedno odraz velikog potencijala rasta ovih zuba, je i formiranje dvije zone rasta u vršnoj regiji brusača, netom ispod zone intenzivnog taloženja zubnog cementa (Konjević i dr. 2004b). Slika 6. Ozljeda tijekom rane faze rasta, sjekač Figure 6 Early trauma to the developing tooth, lower canine (Foto – Photo: D. Konjević) Posebnu zanimljivost predstavljaju naročiti oblici patologije, gdje se na kljovama, ponekad simetrično, a ponekad samo na jednoj, javljaju oštri prekidi u kontinuitetu te na takvim mjestima kljove izgledaju kao umetnute jedna u drugu (slika 7). Danas u literaturi postoji više opisa ovakvih kljova (Palášthy i Palášthy 1991; Kierdorf i Kierdorf 2003; Kierdorf i dr. 2004b; Konjević i dr.2004a; Konjević i dr.2006), a svi se autori manje – više slažu oko bakterijske infekcije kao uzroka ovog stanja te posljedičnog odvajanja distalnog, živog dijela kljove od proksimalnog, nekrotičnog dijela. U promatranim slučajevima prelomljenih kljova, kada je to bilo moguće bez primjene radikalnih Slika 7.Prekid kontinuiteta rasta, obratite pozornost na izraženu liniju na površini kljove Figure 7 Disruption of the growth continuum, note the marked edge on the tusk surface (Foto – Photo: D. Konjević) metoda pregleda (poput rezanja), ističe se dentinski most na mjestu razdvajanja živog od mrtvog dijela pulpe (Palášthy i Palášthy 1991; Konjević i dr. 2004a; Ko njević i dr. 2006). Vrlo je vjerojatno kako je stvaranje dentinskog mosta privremeno iscrpilo potencijale rasta, te je uočeni oštri prijelaz zapravo dijelom posljedica i takvog privremenog zastoja u rastu. Kada pak govorimo o uzroku ovog stanja, isprva su Pálašthy i Pálašthy (1991) zaključili kako je ova bakterijska infekcija posljedica nedostatnog odlaganja sekundarnog dentina i posljedičnog otvaranja kanala pulpe na dijelu brusne plohe. Ipak, detaljnijim promatranjem tijekom naših istraživanja, došli smo do zaključka kako je odvajanjem dijela zuba dentinskim mostom i posljedičnim odumiranjem proksimalnog dijela kljove, te uobičajenim procesima rasta i trošenja, došlo do spomenutog otvaranja kanala pulpe. Naime, proksimalni mrtvi dio zuba više nema sposobnost odgovoriti na svakodnevno trošenje zuba, pa s vremenom mora doći i do isprva neznatnog, a kasnije sve većeg otvaranja kanala pulpe. Takav je slijed primjetan upravo na spomenutim primjerima sjekača s otvorenim kanalom pulpe i jasno vidljivim dentinskim mostom. Međutim, ovdje se dodatno postavlja i pitanje da li je dentinski most uvijek znak i dužeg preživljavanja zuba. Kako se čini iz novijih studija, to i ne mora biti tako. Naime, Konjević i dr. (2009) su pregledom zu ba kompjutoriziranom tomografijom, koji zamjenjuje klasično rezanje preparata, uočili i dalje prisutne veće kanale u dentinskom mostu, kroz koje komunikacija između živog i nekrotičnog dijela zuba, a time i prolaz bakterija ostaje moguć i nakon stvaranja tog mosta. Od anomalija u broju zuba, uzimajući u obzir pri to me isključivo prirođene promjene, opisan je slučaj pre kobrojnog lijevog brusača (Konjević i dr. 2006). Uz činjenicu da su oba brusača bila promijenjene građe i oblika, na sprijeda položenom brusaču bilo je uočljivo rano nastajanje dvije zone rasta. Uz to postoje i do sada nespomenuti slučajevi prekobrojnog lijevog brusača na uzorku gornje čeljusti vepra, kao dijela stalnog postava izložbe Hrvatskog lovačkog saveza, te prekobrojne sjekače prikazane na 10. izložbi trofeja u Zagrebu (slika 8). Inače su prekobrojni zubi opisivani u većine vrsta u kojih se pojavljuju kljove (Miles i Grigson 1990). Povremeno je također moguće uočiti i specifične šare na donjim dijelovima sjekača koje podsjećaju na uvojke kose (slika 9). Iako ova pojava ne predstavlja u stvarnosti patološko stanje osvrnut ćemo se u nekoliko riječi na nju. U ovome je slučaju naime došlo do taloženja antibiotika tetraciklina u caklini sjekača. Opće je poznata sposobnost vezanja tetraciklina u koštano tki vo, caklinu ili dentinu zuba ili ljusku jajeta u formiranju. Ta se njihova sposobnost i rabi u svrhu označavanja mamaca s cjepivom protiv bjesnoće ili svinj ske kuge. U tom je slučaju moguće pregledom zuba ili kostiju po odstrjelu utvrditi odlaganje tetraciklina i posredno potvr |