DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 25 <-- 25 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 ZASKLJUČAK – Conclusion U sklopu šumskih zajednica u florističkom sastavu kojih, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Hrvatsko zagorje) značajno mjesto zauzima brdska vlasulja – Festuca drymeia, šumska zajednica Festuco drymeiae-Fagetum se razvija na nadmorskim visinama između 300–600 m, najčešće na jugozapadnim, zapadnim i sjeveroistočnim položajima, a rjeđe na istočnim i južnim. U vertikalnom smislu, na karbonatno-dolomitnoj litološkoj podlozi (Ravna gora, Strahinjščica, Ivančica) nastavlja se na as. Hacquetio-Fagetum, a na maceljskom pješčenjaku na as. Festuco drymeiae-Abietetum. As. Festuco drymeiae-Fagetum i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zauzima mjestimično velike površine. Razmjerno je bogatoga florističkog sastava i u 20 fitocenoloških snimaka zabilježeno je ukupno 120 vrsta, ali broj vrsta po pojedinoj snimci jako varira i kreće se između 15 i 25, dok je u jače sklopljenim sastojinama broj vrsta znatno veći i može dosegnuti do 40 vrsta. Aso cijacija se može diferencirati u dvije subasocijacije – mezofilnu, tipičnu, subas. festucetosum drymeiae i izra zito termofilnu subas. fraxinetosum orni. LITERATURA – References Baričević, D., 2002: Sinekološko-fitocenološke značajke šumske vegetacije Požeške i Babje go re. Diss. Mscr. Šumarski fakultet. Zagreb Cerovečki, Z., 2002: Numeričko određivanje klimatskih i edafskih čimbenika staništa u šumskim fitocenozama Maceljskog gorja. Šum. list 126 (1–2): 11–22. Cimperšek, M., 1988: Ekologija naravne obnove v subpanonskem bukovju. Zborn. Gozd. Lesar. 31: 121–184. Conert, H. J., 1994: Festuca drymeia. In H. J. Conert et al.: Gustav Hegi´s, Illustrierte Flora von Mitteleuropa 1 (3): 544–547. Blackwell Wissenschafts- Verlag. Berlin. Hruška Dell’ Uomo, K., 1975 Asocijacija Festuco drymeiae-Quercetum petreae (Jank. 1965, nom. nud.) na Moslavačkoj gori. Acta Bot. Croat. 34: 91–102.. Hruška Dell’ Uomo, K., 1977: Prilog poznavanju šumske vegetacije Moslavačke gore. Šum. list 101 (5–7): 271–292. Jovanović, B., 1959: Prilog poznavanju šumskih fitocenoza Goča. Glasn. Šum. Fak. Beograd 16: 167–186. Korotkov, K., 1995: Caucasus dark coniferous forest Phytosociology. Document Phytosoc. N. S. 15: 273–297. Camerino. Magic, D., 1978: Submontane Bergschwingel-Buchenwälder im Vepizské Rudomorie-Gebirge. Biologia (Bratislava) 33 (4): 321–331. Meusel, H., E. Jäger, E. Weinert, 1965: Vergleichende Chorologie der zentraleuropäischen Flora. Kartenteil. Gustav Fischer. Jena. Mucina, L., Š. Maglocký (eds.), 1985: A list of Vegetation units of Slovakia. Document Phytosoc. 9: 175–220. Camerino. Regula - Bevilacqua, Lj., 1978: Biljni pokrov Strahinščice u Hrvatskom Zagorju. Diss. mscr. PMF. Zagreb. 261 str. Škvorc, Ž. 2006: Florističke i vegetacijske značajke šuma Dilja. Diss. mscr. Šumarski fakultet. Zagreb. 221 str. Trinajstić, I., 1992: Contribution to the phytogeographical classification of the Illyrian floral element. Acta Bot. Croat. 51: 135–142. Trinajstić, I., 1997: Phytogeographical analysis of the illyricoid floral element. Acta Biol. Slovenica 41 (2–3): 77–85. Trinajstić, I., 2004: Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagon) u vegetaciji Hrvatske. Šum. list 128 (1–2): 3–11. Trinajstić, I., 2008: Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akademija šumarskih znanosti. Zagreb. 179 str. Vukelić, J., 1991: Šumske zajednice i staništa hrasta kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u gorju sjeverozapadne Hrvatske. Glasn. Šum. Pokuse 27: 1– 76. Vukelić, J., D. Baričević, 2007: Nomenklaturno-sintaksonomsko određenje panonskih bukovo-jelovih šuma (Abieti-Fagetum “pannonicum”) u Hrvatskoj. Šum. list 131 (9–10): 407–429. Zupančič, M., V. Žagar, B. Surina, 2000: Predpanonaski bukovi asocijaciji v severovshodni Sloveniji. Rasprave IV. razreda SAZU 41 (2): 179–248. |