DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 24 <-- 24 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 Malobrojne skupine razmjerno termofilnih vrsta u mogu smatrati i diferencijalnim vrstama posebne subasklopu razreda Querco-Fagetea općenito značajnih za socijacije fraxinetosum orni. red Quercetalia pubescenti-petraeae, bar djelomično se Sintaksonomska raščlanjenost as. Festuco drymeiae-Fagetum u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Syntaxonomic differentiation of Festuco drymeiae-Fagetum ass. in northwest Croatia U sklopu as. Festuco drymeiae-Fagetum u sjeverozapadnoj Hrvatskoj mogu se na temelju florističkoga sastava (tablica 1) razlikovati dva kompleksa. Jedan je mezofilan s dominacijom vrste F. drymeia i obuhvaća po jednoj fitocebološkoj snimci manji broj vrsta i predstavlja tip asocijacije koji smo označili kao subas. festucetosum drymeiae. Drugi se razvija na izrazito top lim i suhim položajima, a u florističkom sastavu pridolaze izrazito termofilni elementi, među kojima se na prvom mjestu ističe crni jasen (Fraxinus ornus). Takve smo sastojine izdvojili, također, u posebnu subasocijaciju – subas. fraxinetosum orni. Za nju se kao diferencijalne vrste mogu označiti Fraxinus ornus, Melittis melissophyllum, Ruscus aculeatus, Tanacetum corymbosum i Campanula persicifolia. Ta subasocijacija pred stavlja u sindinamskom smislu sponu prema termofilnoj bukovoj šumi as. Ostryo-Fagetum, koja se raz vija na karbonatno-dolomitnim litološkim podlogama Strahinjščice i Ivančice. RASPRAVA – Discussion Kao što se iz priložene zemljopisne karte na slici 1 može razabrati, Festuca drymeia ima vrlo veliku europ sku rasprostranjenost, ali se njen sveukupni areal sastoji od niza međusobno izoliranih dijelova. Zbog toga se moglo očekivati da će šumske zajednice u sas tavu kojih značajnu ulogu ima F. drymeia biti zastup ljene, osim u svezi Aremonio-Fagion i u nekim drugim srodnim svezama mezofilnih bukovih šuma. Osim toga, kako je i uvodno spomenuto, F. drymeia ulazi i u sas tav grabovih, kitnjakovih, pa i bukovo-jelovih šu ma, a u kavkaskom dijelu areala ulazi i u sastav šuma is točne bukve (Fagus oorientalis) i kavkaske jele (Abies nordmanniana) i u njima, također, ima značajnu dijagnostičku vrijednost. U ovoj prigodi potrebno je naglasiti da slovenski autori (Zupančič i dr. 2000) kod fitocenološko-sintaksonomske analize subpanonskih bukovih šuma u njihovom florističkom sastavu vrstu F. drymeia bilježe u 100 % (20) snimaka s pokrovnošću (1) 2–5, ali navedene šumske sastojine ne priključuju as. Festuco drymeiae- Fagetum, već ih opisuju kao posebnu asocijaciju ”Polysticho setiferi-Fagetum“, a kao svojstvena vrsta asocijacije označena je paprat Polystichum setiferum. Nezgoda je u tome što je u florističkom sastavu tako imenovane asocijacije vrsta Polystichum setiferum zabilježena u samo 6 snimaka, što iznosi nešto manje od 30 % i to dva puta s pokrovnošću “2“ i četiri puta s oznakom “+”, dakle bez pokrovnosti. Već smo svojevremeno, na jednom mjestu (usp. Trinajstić 2004) istaknuli da kod shvaćanja opsega asocijacije u užem ili vrlo uskom smislu, vrsta koja je označena kao karakteristična za asocijaciju i prema kojoj je asocijacija imenovana, mora biti nazočna bar u 100 % snimaka. Ako je vrsta prema kojoj je asocijacija imenovana nazočna samo u manjem dijelu fitocenolo ških snimaka, ili snimka nije pravilno dizajnirana, možemo smatrati da se radi o nekoj drugoj asocijaciji u kojoj više-manje dominira i postiže visok stupanj stalnosti neka druga vrsta. Na temelju toga smatramo da i one šumske sastojine u subpanonskom dijelu Slovenije imenovane kao “Polystichum setiferum ” treba priključiti as. Festuco drymeiae-Fagetum. S obzirom na opću genezu šumskih zajednica u kojima znatan udio ima F. drymeia, kitnjakove, bukove i bukovo-jelove šume s tom vrstom možemo smatrati primarnim oblicima šumske vegetacije, bez obzira na to što nemaju prašumske, već pretežito šumsko-gospodar ske značajke. S druge strane šumske sastojine koje s vrstom F. drymeia izgrađuje Carpinus betulus (as. Festuco drymeiae-Carpinetum) treba, po našem mišljenju, smatrati sekundarnim, antropogenim tvorevinama, nastalim dijelom degradacijom kitnjakovih, dijelom bukovih šuma u graničnom prostoru između brežuljkastoga (kolinog) i brdskog (montanog) pojasa, često u fitogeografiji označavanim kao submontani pojas. Sa čisto praktičkoga, šumsko-gospodarskog gledišta, grabove, kitnjakove, bukove i bukovo-jelove šu me u kojima s većim ili manjim udjelom pridolazi F. drymeia, posebno u okvirima sveze Aremonio-Fagion predstavljaju značajan biološki potencijal, naročito na prostoru gora međurječja između velikih hrvatskih rijela Save i Drave te njenih pritoka. Može se i u ovoj pri godi naglasiti da sve netom navedene šume pokazu ju znatan stupanj stabilnosti i važan su regulator potrajnosti spomenutog prostora. |