DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 UDK 630* 188 (001) ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) U VEGETACIJI SJEVEROZAPADNE HRVATSKE Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 ASSOCIATION (Aremonio-Fagion) IN THE VEGETATION OF NORTHWEST OF CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ*, Zdravko CEROVEČKI** SAŽETAK: U radu se objavljuju podaci o nalazištima as. Festuco drymeiae- Fagetum Magic 1978 u Hrvatskoj. Ta je šumska zajednica bukve s brd skom vlasuljom po prvi puta opisana u Slovačkoj (Magic 1978), a kasnije je otkri vena i u Sloveniji (Cimperšek 1988), Zupančič i dr. (2000). Svojevremeno je bila uočena i u Hrvatskoj, ali kao Fage tum illyricum boreale festucetosum drymeiae (Regula -Bevilacqua 1978). U najnovije vrijeme as. Festuco drymeiae-Fagetum otkrivena je, i njen floristi čki sastav sintaksonomski analiziran i u slavonskom gorju, na Požeškoj i Mok roj gori (Baričević2000) i Dilju (Škvorc 2006). U šumskoj vegetaciji sjeverozapadne Hrvatske as. Festuco drymeiae-Fagetum proučavana je do sada na gorama između Drave i Save, na Macelju, Ravnoj gori, Strahinščici i Ivančici, a njen je floristički sastav prikazan na tablici 1. Na temelju florističke strukture mogu se razlikovati tipična subas. festucetosum drymeiae, te izrazito termofilna subas. fraxinetosum orni. Ta subasocijacija pokazuje florističku povezanost sa as. Ostryo-Fagetum. UVOD – Introduction Koliko se iz fitocenološke literature može razabrati Osim navedenih značajki sveukupnoga areala, prak brdska vlasulja – Festuca drymeia u florističkoj strukturi tički su na čitavom prostoru Europe, Sjeverne Afri ke i pojedinih šumskih zajednica ima značajnu sintaksonom-Male Azije raspršena i mnoga pojedinačna nalazišta, sku i dijagnostičku vrijednost. Kao što je poznato (usp. samo je pitanje da li se na afričkom prostoru radi o jed- Meusel idr.1965,Conert 1994), F. drymeia ima ši-noj te istoj vrsti. roku, pretežito europsku rasprostranjenost od Alpa na Nas će u prvom redu zanimati panonsko-balkanskizapadu, do Kavkaza na istoku. Na navedenom prostoru dio areala i to ono područje sjeverno od Save, jer je tomogu se razlikovati dva dijela njenoga areala (sl. 1) i to najvjerojatnije bilo uzrokom da tu F. drymeia ulazi u panonsko-balkanski i kavkaski dio. Panonsko-balkan sastav i grabovih i kitnjakovih i bukovih, a mjestimično ski dio.areala zauzima veće područje i sastoji se u zavi i u sastav bukovo-jelovih šuma. snosti od lokalnih orografskih prilika, od većega broja F. drymeia s običnim grabom tvori asocijaciju Fes više- manje odvojenih segmenata. Kavkaski dio areala tu co drymeiae-Carpinetum (usp. Vukelić 1991), s je znatno manji i skoro homogen. Tamo F. drymeia s vi hras tom kitnjakom as. Festuco drymeiae-Quercetum so kim stupnjem stalnosti (usp. Korotkov 1995) ulazi u pe traeae (usp.Hruška dell’Uomo 1975), te napo sastav mješovitih šuma istočne bukve (Fagus orien ta kon ulazi i u sastav bukovih šuma as. Festuco drymei lis) i kavkaske jele (Abies nordmanniana) asocijacija ae-Fagetum (usp. Magic 1978, Mucina 1987), a u Abieti nordmannianae-Fagetum orientalis i Ilici colchi naj novije vrijeme je opisana i as. Festuco drymeiae cae-Abietetum nordmannianae. Abietetum (usp.Vukelić iBaričević 2007). Samo je usputno zanimljivo spomenuti da Jovanović Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb * (1959) proučava, između ostaloga, i zajednicu “Abieto( Croatia) ** Fa getum drymetosum” koju treba u potpunosti priključiti Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum., P. Zrinskog i K. Fran kopana 18, HR – 49000 Krapina, Hrvatska (Croatia) as. Festuco drymeiae-Abietetum Vukelić et Baričević. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 20 <-- 20 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 Slika 1. Areal vrste Festuca drymeia Mert. et Koch (Conert 1994 prema Meusel i dr. 1965, dopunjeno za područje Hrvatske) Figure 1 Range of Festuca drymeia Mert. et Koch (According to Conert 1994, from Meusel and. Co. 1965, with addition for Croatia) Asocijaciju Festuco drymeiae-Fagetum, kao što je poznato, opisao je i detaljno fitocenološko-sintaksonomski analizirao Magic (1978) u Slovačkoj. Nešto kasnije navedenu šumsku zajednicu proučava u slovenskom dijelu Macelja Cimperšek (1988), ali pod svojim imenom (“Festuco drymeiae-Fagetum Cimperšek 1988”), a jednu fitocenološku snimku iste zajednice iz hrvatskoga dijela Macelja donosi i Cerovečki (2002). Međutim, treba istaknuti da asocijaciji Festuco drymei ae- Fagetum pripadaju dijelom i one sastojine koje je iz Strahinjščice Regula-Bevilacqua (1978) označila kao “Fagetum illyricum boreale festucetosum drymei ae”. Osim togaHruška dell’Uomo (1977) opisuje iz Mo slavačke gore posebnu subasocijaciju Luzulo-Fagetum festucetosum drymeiae (M. Wraber) Hruška 1974. Tek nedavno as. Festuco drymeiae-Fagetum bila je, između ostaloga, predmetom fitocenološko-sintaksonomskih istraživanja i u slavonskom dijelu Hrvatske. Na Požeškoj i Mokroj gori proučavao ju je Baričević (2002), a na Dilju Škvorc (2006). Ovom prigodom, radi što potpunijih spoznaja o flori stičkoj strukturi as. Festuco drymeiae-Fagetum, dono simo i podatke iz Hrvatskoga zagorja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Na taj način, na prostoru između Save i Drave povezuju se podaci o florističkom sastavu navedene šumske zajednice od Macelja na zapadu preko Ravne gore, Strahinjščice i Ivančice u Hrvatskom zagorju, s onima iz Moslavačke gore u Podravini, te Požeške, Mokre gore i Dilja u Slavoniji. MATERIJAL I METODE – Material and Methods Sveukupni floristički sastav as, Festuco drymeiae-potječu iz Ravne gore, snimke 4, 10, 12, 13 i 16 iz Stra- Fagetum iz sjeverozapadne Hrvatske prikazan je na hinjščice, snimke 6, 9 i 18 iz Ivančice, te snimke 11, 17, analitičkoj tablici 1, koja je sastavljena na temelju 20 19 i 20 potječu iz Macelja. fitocenoloških snimaka. Snimke 1, 2, 3, 5, 7, 8,14 i 15 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 21 <-- 21 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 U metodološkom smislu korištena je standardna ristične vrste sveze, reda i razreda, te pratilice. Među flo rističko-fitocenološka metoda Zürich-Montpellier. pratilicama izdvojena je skupina acidofilnih vrsta ka- Vrste su u tablici raspoređene na karakteristične vrste rakterističnih za razred Quercetea robori-petraeae. asocijacije, diferencijalne vrste subasocijacija, karakte- REZULTATI – Results As. Festuco drymeiae-Fagetum Magic 1978 u vegetaciji sjeverozapadne Hrvatske Festuco drymeiae-Fagetum Magic 1978 Association in the vegetation of northwest Croatia U sjeverozapadnoj Hrvatskoj je as. Festuco drymei -između Save i Drave – na Macelju, Ravnoj gori, Straae- Fagetum proučavana, kao što je prethodno istak-hinjščici i Ivančici, a njen je floristički sastav prikazan nuto, na prostoru zapadnoga dijela gora međurječja na tablici 1. Tablica – Table 1 As. Festuco drymeiae-Fagetum Magic 1978 Broj snimke (No. veget record): Nadmorska visina (Altitude): Ekspozicija (Exposition): Nagib (Inklination): Sklop (Canopy) Veličina snimke (Size veget. Releve m 2): Subasocijacija (Subass.): 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 400 410 500 590 320 600 380 640 550 450 350 560 450 500 610 670 350 830 400 300 SW SW SW N NO NO NW SW W NO SO W SW NW SO NW S W N E 35 30 35 20 40 15 30 36 20 40 45 30 38 15 10 40 37 32 26 41 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90 0,80 0,80 0,90 0,90 0,80 0,90 0,90 0,90 0,90 600 600 900 900 600 900 600 900 600 500 400 900 900 900 900 600 400 500 900 400 fraxinetosum orni festucetosum drymeiae Stupanj nazočnosti(Presence degree) Pokrovne vrijednosti(Coverage value) Svojstvena vrsta asocijacije: (Ass. char.): C Festuca drymeia Diferencijalne vrste subasocijacija - (Diff. Subass.): 1.3 1.3 5.5 5.5 4.5 4.5 4.5 5.5 5.5 4.5 5.5 5.5 5.5 4.4 5.5 5.5 3.4 4.5 3.4 4.5 V 6525 B Fraxinus ornus 1.3 1.3 . 1.3 . 2.3 1.3 + + . . . . . . . . . . . II 189 C Fraxinus ornus 1.3 1.3 +.3 + + +.3 +.3 +.3 + + + + +.3 +.3 + . . . . . IV 52 Melitis melissophyllum . + + + + . . . . . . . . . . . . . . . I 2 Ruscus aculeatus . . . . +.2 . . . . +.3 . . . . . + . . . . I 2 Tanacetum corymbosum . +.2 +.3 . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Campanula persicifolia Svojstvene vrste sveze (Char. All.) Aremonio-Fagion: + . . . . . . . . . + . . . . . . . . . I 1 B Daphne laureola . . . + +.2 +.3 . . . +.2 . + . . . +.3 . + . . II 4 Staphyllea pinnata +.2 . . . +.3 + . . . . . . . . . . . . . . I 2 C Staphyllea pinnata . + . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Ciclamen purpurascens + . . . . . . + +.3 + 1.3 . . + +.3 . + +.3 + + III 30 Hacquetia epipactis +.3 +.3 . . + . 1.3 . +.3 . . . . + . . . 1.3 . . II 53 Aposeris foetida +.3 1.3 + . . . 1.3 + . . . . . . + . . . . . II 52 Daphne laureola +.2 . +.2 . . . +.2 . + . . . . +.3 . . 1.2 . . . II 26 Vicia oroboides + + . . . . + . +.3 . + . . + . . . . . . II 3 Polystichum aculeatum . . . . +.2 . . . . +.2 . . + . +.2 +.2 . . . . II 3 Polystichum setiferum . . . . . . . . . +.2 . . . . . . 3.3 . 4.5 1.2 I 526 Ruscus hypoglossum . . . + 1.2 +.3 . . + . . . . . . . . . . . I 27 Cardamine trifolia . . . . . . 1.3 . . . . . . . . . . . +.3 . I 26 Homogine sylvestris . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.3 . . I 25 Knautia drymeia + . . . . . + . . . . . . . . . . . . . I 1 Lamium orvala Svojstvene vrste reda (Char. ordo) Fagetalia sylvaticae: . . . . + . . . . . . . . . . . . . . . I 1 A Fagus sylvatica 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 4.5 5.5 5.5 5.5 5.5 5.5 4.5 5.5 5.5 5.5 V 8500 Carpinus betulus . . . . + . . . . . + . . . . . 1.1 . . . I 26 Acer psedoplatanus . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1 . I 25 Acer platanoides . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1 . . . I 25 B Fagus sylvatica 1.3 1.3 1.3 2.3 . +.3 1.3 . 1.3 . 1.2 +.3 +.3 +.2 . +.3 1.3 1.3 . 2.3 IV 378 Acer psedoplatanus . . . . +.3 1.3 1.3 . . . . . +.3 . . . . . 1.3 . II 76 Carpinus betulus . . . . . . . . . . . . . + . . 1.3 . 1.1 . I 51 Sambucus nigra . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.2 . I 25 Abies alba . . . . . . . + . . . . . . + . . . . . I 1 Euonymus latifolia . . . . +.3 . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Daphne mezereum . . . . . . . . . . . . . . . . . + . . I 1 Acer platanoides . . . . . . . . . . . . . . . . . + . . I 1 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 22 <-- 22 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 C Fagus sylvatica . . 3.51.3 . +.31.3+.3 . + 1.3 + . + +.31.3 . . + 1.3 IV 316 Galium odoratum + . .+.3.1.3+.3++.31.3.+.3+ +1.31.3. . + . IV 105 Acer psedoplatanus . + .1.3++.3. + .+.3.+.3. + . + + +1.31.3 IV 80 Dentaria bulbifera + . . + .+.3. + .+.3.+.3+ +3.5+1.3. . . III 217 Sanicula europaea +.2 +.3 .+. .1.3 ++.3 . .+.+. . .+. . III 29 Dryopteris filix mas +.2 . . .+.2 1.2 +.2 . . . . . .+.2 . . . .3.4 2.2 II 302 Mercurialis perennis +.3 +.3 . .1.3 +.3 . . . . . . . . . .1.3 +1.3 +.3 II 78 Prenathes purpurea . . .1.3 .+++.3 .+.+. . . . .1.3 +. II 53 Asarum europaeum +.3 +.3 . .+.3 .1.3 .1.3 . . . . . . . . + + . II 53 Gentiana asclepiadea ++.3 . . . .1.2 +. . . . . .+. .+.2 .+ II 28 Euphorbia amygdaloides .+. . . .+.+. . . . . . . .1.3 .+ II 27 Salvia glutinosa +. . . .++.+.3 +. . .+. . . . .+ II 4 Pulmonaria officinalis ++.2 .+. .+. .+.3 . . . .+. . . . . II 3 Viola reichenbachiana +. . . . . . .+. . .+.+. . .++ II 3 Senecio nemorensis +. . . . .+.3 +. . . . .+. . . . . . I 2 Actaea spicata . . . .+.+.2 . . . . .++. . . . . . I 2 Lilium martagon +. . . . .+. . . . . . .+.+. . . I 2 Euphorbia dulcis ++.+. .+. . . . . . . . . . . . . I 2 Lathyrus vernus . . . .+. . . . . .+. . . . . . . . I 1 Abies alba . . . . . . . . . .+. .+. . . . . . I 1 Petasites albus . . . . . . . . . . . . .+. . . .+. I 1 Acer platanoides . . . . . . . . . .++. . . . . . . . I 1 Polygonatum multiflorum . . . .+. . . . . . . . .+. . . . . I 1 Melica uniflora . . . .+. . . . . . . . .+. . . . . I 1 Carex sylvatica +. . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Primula vulgaris +.3 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Epipactis helleborine . . . . . . . . . . . . . . . . .+.3 . . I 1 Dryopteris austriaca . . . . . . . . . . . . . . . . . .+.2 . I 1 Lonicera alpigena . . . . . . . . . . . . . . . . .+. . I 1 Festuca sylvatica . . . . .+. . . . . . . . . . . . . . I 1 Carex digitata .+. . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Paris quadrifolia . . .+. . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Phyteuma spicatum . . . . . . . . . . . . . . . . .+. . I 1 Svojstvene vrste razreda (Char. class.) -Querco-Fagetea: A Ulmus scabra 1.1 1.1 . . . .1.1 . . . . . . . . . . . . . I 75 Quercus petraea . . . . . . . . . .1.3 . . . . . . . . . I 25 B Ulmus scabra .+.2 . .+.3 ++. . . . . .+. .1.3 . . . II 28 Sorbus torminalis +.+.3 . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Tilia cordata . . . . . . . . . .2.2 . . . . . . . . . I 88 Sorbus austriaca .+.2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Cornus mas .+.2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Berberis vulgaris +. . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Cornus sanguinea . . . . . .+. . . . . . . . . . . . . I 1 Prunus avium . .+. . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 C Hedera helix . +.3 + +.31.3+.31.3 + + + 1.31.3+.33.52.3+.3 + + +.3 + V 382 Galium sylvaticum 1.3 1.3 +.3 . + . + + .+.3 . + + . .+.3 .+.3 .+.3 III 55 Mycelis muralis +. .+. . .++.3 . .+.++. .+.1.3 III 29 Carex pilosa .3.3 . . +++.3 ++.3 . .+.3 . . . . . . . . II 191 Athyrium filix femina . . . . . .+.2 . .1.2 . . .+.2 . . . .1.3 2.2 II 139 Cephalanthera longifolia +.3 .+. . . .++.+. . . . . . . . . II 3 Carex flacca 3.4 +.2 +.2 . . . . . . . . . . . . . . . . . I 189 Hepatica nobilis . . . .+.3 .+.3 . . . . . . . . . .1.3 . . I 26 Rosa arvensis . . .1.3 . . . . . . . .+. . . . . . . I 26 Dactilis polygama 1.3 +.3 . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 26 Doronicum austriacum . . . . .+. . . . . . . . . . . .+1.3 I 26 Platanthera bifolia . . . . . . . . .+.++. .+. . . . I 2 Cephalanthera rubra .+. . . . .+. . .+. . . . . . . . I 2 Acer campestre . . . .+.+.+. . . . . . . . . . . I 2 Clematis vitalba . . .+.+. . .+. . . . . . . . . . I 2 Sorbus austriaca . .++. . . . . . . . .+. . . . . . I 2 Brachypodium sylvaticum +.2 +. . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Viburnum lantana .+.2 . . . .+. . . . . . . . . . . . . I 1 Senecio fuchsii . . . . .+. . . . . . . . . . . . .+ I 1 Glechoma hirsuta . . . .+. . . .+. . . . . . . . . . I 1 Convallaria majalis . . .+. . . .+. . . . . . . . . . . I 1 Senecio ovirensis +.2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Peucedanum austriacum .+.2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Quercus petraea . . . . . . . . . .+. . . . . . . . . I 1 Prunus avium . . . . . . . . . . . . .+. . . . . . I 1 Stellaria holostea . . . . . . . . . . . . . .+. . . . . I 1 Prunus avium . . . . . . .+. . . . . . . . . . . . I 1 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 23 <-- 23 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 Lathyrus niger . + . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Sorbus torminalis . . + . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Tamus communis + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Iris graminea . . + . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Buphthalmum salicifolium . . . . . . . . + . . . . . . . . . . . I 1 Pratilice (Companion species): Elementi razreda (Class elements) Quercetea robori-petraeae B Castanea sativa . . . . 1.1 . . . . . . . . . . . . . . . I 25 C Luzula luzuloides . +.3 . . . . +.2 . + 1.3 1.3 +.2 +.2 + . +.3 . + . . III 54 Hieracium sylvaticum + + . . . . . + +.3 . . +.3 . + . +.3 . + . . III 4 Serratula tinctoria . 1.3 + . . . . . . . . . . . . . . . . . I 26 Circaea lutetiana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.3 I 25 Festuca heterophylla +.2 +.2 +.2 . . . . . . . . . . . . . . . . . I 2 Solidago virgaurea . . . . . . . . + . . + . . . . . + . . I 2 Luzula pilosa +.3 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Polypodium vulgare . . . . . . . . . . + . . . . + . . . . I 1 Thelipteris phegopteris . . . . . . . . . + . . . . . + . . . . I 1 Oxalis acetosella . . . . . . . . . . . . . . . . . . + + I 1 Pteridium aquilinum . . . . . . . + . . . . . . . . . . . . I 1 Vaccinium myrtillus . . . . . . . + . . . . . . . . . . . . I 1 Genista tinctoria . . + . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Hieracium racemosum . . + . . . . . . . . . . . . . . . . . I 1 Lathyrus montanus . . . . . . . . . . + . . . . . . . . . I 1 D Polytrichum formosum . . . . . . . . . . . . . +.2 . . . . . . I 1 Ostale (Others): A Picea abies . . . . . . . + . . . . . . . . . . . . I 1 B Rubus hirtus . . . + . + +.3 + . + . 1.3 +.3 +.3 . . . . + . II 29 C Fragaria vesca . + . . . . + . . . . . . . + . . . . . I 2 Eupatorium canabinum . . . . . . . . + . . . . . . . . . +.3 . I 1 Rubus hirtus . . . . . . . . . . . . . . 1.3 . . . . . I 25 Alliaria officinalis . . . . . . . . . . . . . . + . . . . . I 1 Atropa belladona . . . . . . . . . . . . . . . . . . + . I 1 Picea abies . . . . . . . . . + . . . . . . . . . . I 1 Analiza florističkog sastava – Floristic composition analysis Floristički sastav as. Festuco drymeiae-Fagetum iz sje verozapadne Hrvatske, prikazan na tablici 1, razmjer no je bogat. U sklopu 20 fitocenoloških snimaka za bilježene su 122 vrste. U pojedinim snimkama zabilježeno je između 13 i 40 vrsta, prosječno po jednoj snimci dolazi 23, 7 vrsta. U svih 20 snimaka ili 100 % nazočne su samo dvije vrste – Festuca drymeia i Fagus sylvatica. U preko 50 % snimaka nazočno je još 7 vrsta ili sveukupno 9 vrsta. Nasuprot tomu od ukupno 20 snimaka, 59 vrsta zabilježeno je u samo po jednoj snimci, s time da je 40 vrsta karakteristično za pojedine sintaksone, a 19 vrsta pripada pratilicama. Kao jedina karakteristična vrsta asocijacije označena je trava Festuca drymeia. Karakteristične vrste sveze Aremonio-Fagion su prema broju vrsta razmjerno dobro zastupljene, ali je njhov udio prema stupnju stalnosti razmjerno slabo izražen. Svakako je u tom smislu najznačajnija skupina ilirikoidnih vrsta Staphyllea pinnata, Cyclamen purpurascens, Aposeris foetida, Ruscus hypoglossum, Hacquetia epipactis, Lamium orvala, Knautia drymeia i Cardamine trifolia (usp. Tri najstić 1992, 1997). One na jugoistočnom rubu Alpa najvećim dijelom postižu sjevernu i zapadnu granicu svoga areala, u ekološkom smislu su ponajprije vezane na razmjerno duboka, svježa i slabo kisela tla povrh više-manje beskarbonatne podloge, a u sintaksonomskom smislu predstavljaju granično područje prema srednjoeuropskoj svezi Fagion sylvaticae i njenoj podsvezi Galio odorati-Fagenion. Karakteristične vrste reda Fagetalia sylvaticae i razreda Querco-Fagetea zastupljene su s velikim brojem vrsta pretežito srednjoeuropske rasprostranjenosti, koje su u sintaksonomskom smislu dobrim dijelom upravo karakteristične za podsvezu Galio odorati-Fagenion (npr. Galium odoratum, Carex pilosa, Dentaria bulbifera, Sanicula europaea, Mercurialis perennis, Prenanthes purpurea, Dactylis polygama, Salvia glutinosa, Melica uniflora). Među pratilicama ističe se, prema broju vrsta (17) razmjerno velik broj acidofilnih elemenata, dijelom općenito karakterističnih za razred acidofilnih šuma razreda Quercetea robori-petreae, dijelom karakterističnih za srednjoeuropsku acidofilnu svezu Luzulo luzuloidi- Fagion, u sklopu reda Fagetalia sylvaticae i razreda Querco-Fagetea. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 24 <-- 24 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 Malobrojne skupine razmjerno termofilnih vrsta u mogu smatrati i diferencijalnim vrstama posebne subasklopu razreda Querco-Fagetea općenito značajnih za socijacije fraxinetosum orni. red Quercetalia pubescenti-petraeae, bar djelomično se Sintaksonomska raščlanjenost as. Festuco drymeiae-Fagetum u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Syntaxonomic differentiation of Festuco drymeiae-Fagetum ass. in northwest Croatia U sklopu as. Festuco drymeiae-Fagetum u sjeverozapadnoj Hrvatskoj mogu se na temelju florističkoga sastava (tablica 1) razlikovati dva kompleksa. Jedan je mezofilan s dominacijom vrste F. drymeia i obuhvaća po jednoj fitocebološkoj snimci manji broj vrsta i predstavlja tip asocijacije koji smo označili kao subas. festucetosum drymeiae. Drugi se razvija na izrazito top lim i suhim položajima, a u florističkom sastavu pridolaze izrazito termofilni elementi, među kojima se na prvom mjestu ističe crni jasen (Fraxinus ornus). Takve smo sastojine izdvojili, također, u posebnu subasocijaciju – subas. fraxinetosum orni. Za nju se kao diferencijalne vrste mogu označiti Fraxinus ornus, Melittis melissophyllum, Ruscus aculeatus, Tanacetum corymbosum i Campanula persicifolia. Ta subasocijacija pred stavlja u sindinamskom smislu sponu prema termofilnoj bukovoj šumi as. Ostryo-Fagetum, koja se raz vija na karbonatno-dolomitnim litološkim podlogama Strahinjščice i Ivančice. RASPRAVA – Discussion Kao što se iz priložene zemljopisne karte na slici 1 može razabrati, Festuca drymeia ima vrlo veliku europ sku rasprostranjenost, ali se njen sveukupni areal sastoji od niza međusobno izoliranih dijelova. Zbog toga se moglo očekivati da će šumske zajednice u sas tavu kojih značajnu ulogu ima F. drymeia biti zastup ljene, osim u svezi Aremonio-Fagion i u nekim drugim srodnim svezama mezofilnih bukovih šuma. Osim toga, kako je i uvodno spomenuto, F. drymeia ulazi i u sas tav grabovih, kitnjakovih, pa i bukovo-jelovih šu ma, a u kavkaskom dijelu areala ulazi i u sastav šuma is točne bukve (Fagus oorientalis) i kavkaske jele (Abies nordmanniana) i u njima, također, ima značajnu dijagnostičku vrijednost. U ovoj prigodi potrebno je naglasiti da slovenski autori (Zupančič i dr. 2000) kod fitocenološko-sintaksonomske analize subpanonskih bukovih šuma u njihovom florističkom sastavu vrstu F. drymeia bilježe u 100 % (20) snimaka s pokrovnošću (1) 2–5, ali navedene šumske sastojine ne priključuju as. Festuco drymeiae- Fagetum, već ih opisuju kao posebnu asocijaciju ”Polysticho setiferi-Fagetum“, a kao svojstvena vrsta asocijacije označena je paprat Polystichum setiferum. Nezgoda je u tome što je u florističkom sastavu tako imenovane asocijacije vrsta Polystichum setiferum zabilježena u samo 6 snimaka, što iznosi nešto manje od 30 % i to dva puta s pokrovnošću “2“ i četiri puta s oznakom “+”, dakle bez pokrovnosti. Već smo svojevremeno, na jednom mjestu (usp. Trinajstić 2004) istaknuli da kod shvaćanja opsega asocijacije u užem ili vrlo uskom smislu, vrsta koja je označena kao karakteristična za asocijaciju i prema kojoj je asocijacija imenovana, mora biti nazočna bar u 100 % snimaka. Ako je vrsta prema kojoj je asocijacija imenovana nazočna samo u manjem dijelu fitocenolo ških snimaka, ili snimka nije pravilno dizajnirana, možemo smatrati da se radi o nekoj drugoj asocijaciji u kojoj više-manje dominira i postiže visok stupanj stalnosti neka druga vrsta. Na temelju toga smatramo da i one šumske sastojine u subpanonskom dijelu Slovenije imenovane kao “Polystichum setiferum ” treba priključiti as. Festuco drymeiae-Fagetum. S obzirom na opću genezu šumskih zajednica u kojima znatan udio ima F. drymeia, kitnjakove, bukove i bukovo-jelove šume s tom vrstom možemo smatrati primarnim oblicima šumske vegetacije, bez obzira na to što nemaju prašumske, već pretežito šumsko-gospodar ske značajke. S druge strane šumske sastojine koje s vrstom F. drymeia izgrađuje Carpinus betulus (as. Festuco drymeiae-Carpinetum) treba, po našem mišljenju, smatrati sekundarnim, antropogenim tvorevinama, nastalim dijelom degradacijom kitnjakovih, dijelom bukovih šuma u graničnom prostoru između brežuljkastoga (kolinog) i brdskog (montanog) pojasa, često u fitogeografiji označavanim kao submontani pojas. Sa čisto praktičkoga, šumsko-gospodarskog gledišta, grabove, kitnjakove, bukove i bukovo-jelove šu me u kojima s većim ili manjim udjelom pridolazi F. drymeia, posebno u okvirima sveze Aremonio-Fagion predstavljaju značajan biološki potencijal, naročito na prostoru gora međurječja između velikih hrvatskih rijela Save i Drave te njenih pritoka. Može se i u ovoj pri godi naglasiti da sve netom navedene šume pokazu ju znatan stupanj stabilnosti i važan su regulator potrajnosti spomenutog prostora. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 25 <-- 25 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 ZASKLJUČAK – Conclusion U sklopu šumskih zajednica u florističkom sastavu kojih, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Hrvatsko zagorje) značajno mjesto zauzima brdska vlasulja – Festuca drymeia, šumska zajednica Festuco drymeiae-Fagetum se razvija na nadmorskim visinama između 300–600 m, najčešće na jugozapadnim, zapadnim i sjeveroistočnim položajima, a rjeđe na istočnim i južnim. U vertikalnom smislu, na karbonatno-dolomitnoj litološkoj podlozi (Ravna gora, Strahinjščica, Ivančica) nastavlja se na as. Hacquetio-Fagetum, a na maceljskom pješčenjaku na as. Festuco drymeiae-Abietetum. As. Festuco drymeiae-Fagetum i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zauzima mjestimično velike površine. Razmjerno je bogatoga florističkog sastava i u 20 fitocenoloških snimaka zabilježeno je ukupno 120 vrsta, ali broj vrsta po pojedinoj snimci jako varira i kreće se između 15 i 25, dok je u jače sklopljenim sastojinama broj vrsta znatno veći i može dosegnuti do 40 vrsta. Aso cijacija se može diferencirati u dvije subasocijacije – mezofilnu, tipičnu, subas. festucetosum drymeiae i izra zito termofilnu subas. fraxinetosum orni. LITERATURA – References Baričević, D., 2002: Sinekološko-fitocenološke značajke šumske vegetacije Požeške i Babje go re. Diss. Mscr. Šumarski fakultet. Zagreb Cerovečki, Z., 2002: Numeričko određivanje klimatskih i edafskih čimbenika staništa u šumskim fitocenozama Maceljskog gorja. Šum. list 126 (1–2): 11–22. Cimperšek, M., 1988: Ekologija naravne obnove v subpanonskem bukovju. Zborn. Gozd. Lesar. 31: 121–184. Conert, H. J., 1994: Festuca drymeia. In H. J. Conert et al.: Gustav Hegi´s, Illustrierte Flora von Mitteleuropa 1 (3): 544–547. Blackwell Wissenschafts- Verlag. Berlin. Hruška Dell’ Uomo, K., 1975 Asocijacija Festuco drymeiae-Quercetum petreae (Jank. 1965, nom. nud.) na Moslavačkoj gori. Acta Bot. Croat. 34: 91–102.. Hruška Dell’ Uomo, K., 1977: Prilog poznavanju šumske vegetacije Moslavačke gore. Šum. list 101 (5–7): 271–292. Jovanović, B., 1959: Prilog poznavanju šumskih fitocenoza Goča. Glasn. Šum. Fak. Beograd 16: 167–186. Korotkov, K., 1995: Caucasus dark coniferous forest Phytosociology. Document Phytosoc. N. S. 15: 273–297. Camerino. Magic, D., 1978: Submontane Bergschwingel-Buchenwälder im Vepizské Rudomorie-Gebirge. Biologia (Bratislava) 33 (4): 321–331. Meusel, H., E. Jäger, E. Weinert, 1965: Vergleichende Chorologie der zentraleuropäischen Flora. Kartenteil. Gustav Fischer. Jena. Mucina, L., Š. Maglocký (eds.), 1985: A list of Vegetation units of Slovakia. Document Phytosoc. 9: 175–220. Camerino. Regula - Bevilacqua, Lj., 1978: Biljni pokrov Strahinščice u Hrvatskom Zagorju. Diss. mscr. PMF. Zagreb. 261 str. Škvorc, Ž. 2006: Florističke i vegetacijske značajke šuma Dilja. Diss. mscr. Šumarski fakultet. Zagreb. 221 str. Trinajstić, I., 1992: Contribution to the phytogeographical classification of the Illyrian floral element. Acta Bot. Croat. 51: 135–142. Trinajstić, I., 1997: Phytogeographical analysis of the illyricoid floral element. Acta Biol. Slovenica 41 (2–3): 77–85. Trinajstić, I., 2004: Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagon) u vegetaciji Hrvatske. Šum. list 128 (1–2): 3–11. Trinajstić, I., 2008: Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akademija šumarskih znanosti. Zagreb. 179 str. Vukelić, J., 1991: Šumske zajednice i staništa hrasta kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u gorju sjeverozapadne Hrvatske. Glasn. Šum. Pokuse 27: 1– 76. Vukelić, J., D. Baričević, 2007: Nomenklaturno-sintaksonomsko određenje panonskih bukovo-jelovih šuma (Abieti-Fagetum “pannonicum”) u Hrvatskoj. Šum. list 131 (9–10): 407–429. Zupančič, M., V. Žagar, B. Surina, 2000: Predpanonaski bukovi asocijaciji v severovshodni Sloveniji. Rasprave IV. razreda SAZU 41 (2): 179–248. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 26 <-- 26 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 SUMMARY: The beech and mountain festuc forwst association (Festuco drymeiae-Fagetum Ass.) was described for the first time in Slovakia (Magic 1978) and later it was discovered in Slovenia (Cimperšek 1988). In Croatia, this association was first noticed by Regula – Bevilacqu (1978) and analyzed in the area of Strahinjščica in the status of subassociation as the Fagetum illyricum boreale festucetosum drymeiae subass. In the status autonomous asasociation, the beech and mountain festuc forest for territory of Croatia wasreported by Cerovečki (2002), Baričević (2002) and Škvorc (2006), but attributed the authorship to Cimperšek (1988) which lather proved to be according to Magic (1978) incorrect. So far in the forest vegetation of north-west Croatia, the ass. Festuco drymeiae- Fagetum has been studied on the mountains between the Drava and Sava Rivers in Hrvatsko zagorje, on Mavcelj, Ravna gora, Strahinjščica and Ivančica. Its floristic composition is shown in Table 1. On the basis of the floristic structure, it can be distinguished a typical, moderately mesophilous ausbass. Festucetosum drymeiae and markedly thermophilous subass. fra xi netosum orni, showing the floristic connection with the ass. Opstryo-Fagetum. In the mountain belt of the north-west Croatia on the slighily and moderately inclined slopes Festuco drymeia-Fagetum Ass. present interms of forest management the most valuable forests where the cominon beech achieves its maximumw with respest to the wood mass production and quality. |