DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 132 <-- 132 --> PDF |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA FROM THE HISTORY OF FORESTRY O ŠUMARSKOM STRUČNJAKU TOMI BIKČEVIĆU I BIKČEVIĆEVOJ STAZI NA MEDVEDNICI Tomo Bikčević rođen je 19. veljače 1915. u Brodskom Varošu kod Slavonskog Broda.1 Gimnaziju je završio u Slavonskom Brodu 1934. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, apsolvirao je 1937/38. a diplomirao 1938. Pripadao je generaciji koja se je cijeli život borila za osnovne uvjete života i rada. Nakon diplomiranja služio je vojni rok i 1939. završio časničku školu. Tomo Bikčević (Foto arhiv: Jasenka Cvrk-Bikčević) Prvo radno iskustvo, kao šumarski vježbenik, stekao je pri Ravnateljstvu banovinskih šuma u Zagrebu. Go- dine 1940. premješten je u istom svojstvu šumskoj upravi Brodske imovne općine u Slavonskom Brodu, a zatim Ravnateljstvu šuma iste imovne općine u Vinkovcima, gdje se nalazio i 1941. godine. Prema dostupnim podacima 1942., kao šumarski vježbenik napušta državnu službu kod Državne šumarije u Bosanskom Petrovcu. Za vrijeme 2. svjetskog rata radio je u Geodetskom zavodu u Zagrebu, gdje je upisao i studij geodezije, ali ga nije završio. Od 1945. radio je u šumarstvu na području Crne Gore. Godine 1948. premješten je u Čazmu, gdje je ra dio i na obnovi zgrade šumarije. Literatura o Tomi Bikčeviću dostupna je u Imeniku hrvatskih šumara na adresi www. sumari.hr Slijedi razdoblje rada u srednjim školama šumarske i drvne struke. U Šumarskoj školi u Karlovcu 1948/49. između ostalog predavao je uređivanje šuma, a u Srednjoj tehničkoj školi drvne struke u Belišću radio je 1949/50. Iz Belišća odlazi u Zagreb gdje je u Srednjoj drvno-industrijskoj školi za finalnu obradu drva (kasnije Drvna tehnička škola “Jurica Ribar”) 1950/51. bio profesor, a od 1951–1954. direktor škole i profesor. Pre davao je matematiku, nacrtnu geometriju, tehnologi ju drva, stolarske elemente, perspektivu i organizaci ju industrijske proizvodnje. Kao direktor zaslužan je za povećanje školskog prostora dogradnjom dijela dvorišne zgrade (1952/53.) i gradnju nove ulične zgrade u Savskoj cesti 86, koja je dovršena 1955. Školsko pokućstvo za novu zgradu izrađeno je u školskim radionicama. Danas (2009.) u toj zgradi djeluje Drvodjeljska škola Zagreb. Godine 1955. prelazi u Radnu organizaciju “Slje me” i radi na poslovima revitalizacije šuma i zelenih površina grada Zagreba i uže okolice. U tom je razdoblju, prema podacima njegove kćerke Jasenke CvrkBikčević, spec. med. rada iz Zagreba, projektirao i izveo planinarsku stazu na Medvednici, poznatu kao Bikčevićeva staza (označena brojem 18). Staza vodi od Dolja, kroz tunel, uz donju postaju Sljemenske žičare do parkirališta na Sljemenskoj cesti, gdje mostom prelazi potok Bliznec. Penje se na Bačunsko sedlo, zatim uz nadstrešnicu na Njivicama prolazi tzv. seniorskim smjerom (ugodnija varijanta) do nadstrešnice na izvoru Gornji Mrzljak. Dalje se uspinje u zavojima do planinarskog doma “Ivan Pačkovski” na Puntijarki. Dom je jedan od najvećih u Hrvatskoj, sagrađen je 1954., a najpopularniji je objekt na Medvednici zahvaljujući dobroj ugostiteljskoj ponudi. Staza je dugačka 5,2 km, a savladava visinsku razliku od 690 m. Radnici šumarije koji su gradili stazu većinom su bili iz Gračana. Od 1961. do umirovljenja 1981. radio je kao komercijalni direktor i stručnjak za drvo u Radnoj organizaciji “Furnir” u Zagrebu, gdje je postigao zapažene rezultate u razvoju te organizacije, koja je od malog trgovačkog poduzeća u dvorištu Jurišićeve ulice 19 prerasla u veliku radnu organizaciju za promet furnira, šperploča, panel ploča, lesonita i parketa. Njegovom zaslugom sagrađen je veliki poslovno-stambeni objekt u Heinzelovoj ulici 34. Spomenimo da Furnir d.d. i danas djeluje na toj adresi. |