DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 130 <-- 130 --> PDF |
uzroč nika. Crni bor u zadnjih 17 godina napada gljiva Spha eropsis sapinea. Uzročnik crvene pjegavosti borovih iglica je Mycosphaerella pini. Uzročnik smeđe pjegavosti borovih iglica M. dearnessii više od 10 godina bila je na samo jednom lokalitetu, a proširila se na neko liko područja šumskih ekosustava. M. Glavaš, S. Glavaš, M. Budinšćak: Eutypel la parasitica, opasnost za Hrvatsku E. parasitica (Ascomycotina, Diotrypaceae) prvi puta je opisana 1938. godine. Rasprostranjena je na javorima u SAD-u. i Kanadi. Uzrokuje deformacije i rak stabala. U Europi je prvi puta zapažena 2005. godine svrstana je u EPPO “Albert listu“. Nađena je u Slove niji i Austriji. U Hrvatskoj je nađena 2007. godine. U Slo veniji napada gorski javor, mliječ i klen, ali i nekoliko stranih vrsta. U Sloveniji je napravljena karta ras pro stranjenja i izvršena procjena rizika. Za RH je oci jenjeno da 57 % površine ima vrlo visoki rizik, 15 % vi sok, 20 % srednji, 8 % mali. U Hrvatskoj raste 6 vrsta autohtonih i oko 20 vrsta alohtonih javora. B. Piškur: Da li su gljive iz porodice Botryosphaeraceae koje uzrokuju sušenje crnoga graba intro ducirane ili autohtone Ekstenzivna oštećenja i mortalitet crnog graba (Ostr ya carpinifolia) zapažena su u zapadnoj Sloveniji 1997. godine. Na kori stabla i grana javljaju se nekroze. Zaraženo drvo odumire ili nosi rak rane. Zanimljivo je da je pogođena vrsta koja je poznata kao otporna na uz ročni ke bolesti i dugotrajnu sušu. Uzročnik navedene pojave gljiva Botryosphaeria dothidea i druge iz te porodice prisutne su na različitim vrstama drveća širom svijeta. Poz nate su kao endofiti i kao agresivni patogeni, koji obič no uzrokuju bolest na oslabljenim biljkama. Ž. Bakran, V. Šušnjić, M. Pernek: Pojava pse udogljive Phytophthora sp. na Bilogori i njen utje caj na sušenje bukve Za vrijeme ljeta 2008. godine na Bilogori na području Šumarije Blevorar primijećeno je pojačano sušenje bukve. Na stablima od pridanka do deset metara visine uočene su tekline, izrazita prorijeđenost krošnje i žućenje lišća. Skidanjem kora uočena je narančasta obojenost eliptičnog oblika i intenzivan voćni miris. Simp tomi uka zuju na napad nepoznate vrste iz navedenog roda. Uzroč nik je izoliran, a determinacija je u postupku. T. Hauptman, D. Jurc: Nove pepelnice na drveću i grmlju u Sloveniji Zbog povećanog međunarodnog prometa ljudi i ro ba povećao se unos štetnih organizama. Nedavno se u Europi pojavilo više vrsta novih pepelnica, a četiri od njih pronađene su u Sloveniji. Na divljem kestenu pro nađena je 2003. godine gljiva Erysiphe flexuosa, a na katalpi pepelnica E. elevata. Sljedeće godine na rododenronu nađena je E. azaleae. Ove tri vrste su prirodno prisutne u Sjevernoj Americi. U arboretumu u Volčjem po toku na običnom grabu nađena je gljiva E. areuata koja je prenesena iz Azije. Navedeni patogeni sada se mogu naći na cijelom području Slovenije. B. Bradić: Sušenje sastojina lipe na području Upra ve šuma podružnica Bjelovar Lipa najčešće dolazi na Bilogori, s učešćem od 2–5 %, a najviše je ima na području Virovitičke bilogore, oko 20 %. Radi se o srebrenoj ili bijeloj lipi (T. argentea). Sušenje je primijećeno već prije 50 godina u sastojinama starosti od 30–50 godina. Oboljela stabla imaju sma njeni list žutozelene boje. Na donjem dijelu debla na laze se tekline. Od pojave bolesti do sušenja dovolj na je jedna godina. Uzrok u 90 % slučajeva je med nja ča (Armillaria mellea). Zatim dolazi gljiva Nectria sp. i kukci drvaši. D. Diminić, L. Barić: Bolesti kore izbojaka i gra na hrasta crnike Tijekom proteklih godina zapažena su sušenja izbojaka i grana hrasta crnike (Quercus ilex) u Istri, Rabu, Zadru, Splitu, Hvaru, Korčuli. Nađeno je nekoliko vrs ta gljivičnih uzročnika: Dothiorella iberica, Coryneun spp. I Cytospora sp. uloga pojedinih vrsta nije potpuno razjašnjena. A. Repe, M. Jure: Gljive iz roda Ophiostoma na potkornjacima u Sloveniji Ofiostomoidne gljive čine skupinu morfološki sličnih rodova. One su kao šumski patogeni uzročnici plavila drva i bolesti provodnih elemenata. Neke od njih imaju prilagodbe da ih prenose kukci, kao najčešće Cur culionidae i Scolytinae. To je zapravo simbioza (am brozija gljiva, ambrozija kukac). Smatra se da su pot kornjaci u asocijaciji s ofiostomoidnim gljivama još štetniji za drveće. Istraživali smo ofiostomatske gljive koje su udružene s Ips typhographus i Pityogenes chalcographus. Izolacija iz kukaca pokazala je da je preko 40 % individua imalo 10 različitih ofiostomatoidnih glji va. Gljive se pojavljuju bez obzira na intenzitet napada, lokaciju, nadmorsku visinu i geografsko područje. One su u trojakoj vezi: gljiva – potkornjak – biljka. C. Habuš, N. Pernek: Zaštita hrastovog po mlat ka od divljači primjenom biološkog sredstva Trico Štete od divljači nastale odgrizom pupova i izboja ka velik su problem u hrastovom pomlatku i u pomlađivanju sastojina. Na pokusnoj plohi u šumariji Čakovec testiran je biološki pripravak “Trico“. Aplikacija je prove dena u studenome 2007. godine na tri plohe. Tijekom |