DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 129 <-- 129 --> PDF |
Hrvatskoj 2007. godine u rasadniku u Turnju kraj Zad ra. Uvrštena je na EPPO A2 karantenskoj listi pod rednim brojem 187., u ovom slučaju se mora postupiti prema: Pravilniku i mjerama za sprječavanje unošenje i širenje organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih orga nizama (NN br. 74/06). Područje rasprostranjenosti ovog štetnika je Kina, Japan i skoro cijela Azija. To je polifagni štetnik, jer napada 31 vrstu drveća u šumama i voćnjacima. Posebni program nadzora azijske strizibube provodi se u RH. Sav uvezeni drvni materijal (sad nice) se strogo kontroliraju, jer je to prijeteća opasnost za naše šume i parkove. M. Pernek: Prvi nalaz bagremove muhe šiškarice – Obolodiplosis robiniae u Hrvatskoj Bagremova muha šiškarica prvi puta je nađena u Hr vatskoj u lipnju 2008. godine u Zagrebu. Dolazi is klju čivo na bagremu, a autohtona je vrsta Sjeverne Ame rike. U Europi je prvi put nađena 2003. u Italiji, Češ koj i Sloveniji, a 2006. u Mađarskoj i Ukrajini i 2007. godine u Crnoj Gori , Srbiji, Njemačkoj i Švicarskoj. Nakon Zagreba nađena je na širem području RH. To je potpuno nova vrsta za to područje. Muha ima 3–4 ge neracije godišnje, ali su nađeni i parazitoidi koji mogu smanjiti i reducirati njenu populaciju. M. Turčani: Sadašnje stanje pojave Ips typograp hus u Republici Češkoj Šume u Češkoj pretrpjele su velike štete od orkanskih vjetrova u posljednje dvije godine. To je pogodovalo porastu populacija potkornjaka, u 2007. godini. Potkornjaci su napali 1,3 milijuna m3 smrekovih stabala. Najteže stanje je u Nacionalnom parku Šumava, gdje je nakon orkana Kyril ostalo 200 000 m3 nesaniranih smrekovih stabala napadnutih potkornjacima. U razdoblju 1998–2007. količina uništene drvne mase varirala je između 110 i 220 tisuća m3 godišnje. Procjena je da će većina zrelih smrekovih sastojina u području stroge zaštite biti potpuno uništena tijekom ove gradacije potkornjaka. M. Franjević, I. Kralik, B. Hrašovec: Štet na entomofauna u klonskim sjemenskim plantaža ma hrasta lužnjaka u razdoblju od 2001. do 2008. godine Početkom 90-tih godina prošloga stoljeća osnovane su klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka u Šumarijama Našice, Orahovica, Čazma i Otok. Od 2001. go- di ne do danas provode se istraživanja potencijalnih i stvarnih štetnika lišća, cvjetova i ploda. Najčešći uz roč nici šteta na žiru su žirotoči roda Curculio, ose šiš ka rice (Cynipidae), posebno Andricus guercuscalicis i savijači iz roda Cydia. Pokusna suzbijanja provedena su 2005. godine. Postotak oštećenja žira na tretiranim površinama inosi 1.86 %, a na netretiranim od 10.11 do 33.36 % ili prosječno 23.32 %. H. Krehan: Rastući problemi na drveću uslijed krasnika, stjenica i promjene klime Mnoga izvješća tijekom 2008. godine uz propadanje listopadskog drveća navode jake napade krasnika (Buprestidae). U središnjoj Europi na bukvi i hrastu registri rani su jaki napadi krasnika iz roda Agrilus, a u ur banim sredinama na lipama, javorima i glogu. Kras nici vole tople klimatske uvjete, jer napadaju dijelove debla izložene suncu. Topla razdoblja sa sušom uzroku ju stres. Krasnici napadaju stabla oslabljena nakon defolijacije od gubara i mrazovaca. Zbog promjene klime javlja se i nekoliko vrsta stjenica. Sjevernoamerička stjenica Leptoglossus occidentalis utvrđena je 1999. prvi puta u Italiji, a 2005. godine u Austriji. Širom Aus tri je širi se platanina stjenica (Corythuca ciliata) i crna sljezora stjenica (Oxycaraenus lavaterae) na lipi. M. Dasović: Štete od potkornjaka na području uprave šuma podružnice Gospić od 2000. do 2008. godine. U proteklih sedam godina sušenje jele, smreke i obič nog bora uvjetovana uzajamnim djelovanjem nepo voljnih abiotskih i biotskih čimbenika poprima zabri njavajuće razmjere. Godine 2002. posječeno je 26 000 m3 oboljelih posušenih stabala crnogorice. Sljedeće godine se taj trend nastavlja, da bi maksimum bio 2005. godine kad je prosječno 136 000 m3 sušaca. Protekle tri godine intenzitet sušenja je nešto slabiji. Jedan od glavnih uzroka sušenja su potkornjaci. Pojava i brojnost potkornjaka prati se pomoću feromonskih klopki na području najintenzivnijeg sušenja u Otočcu, Peru šiću, Ko renici i Vrhovinama. Kao glavna mjera borbe pro tiv pot kornjaka je sječa napadnutih i suhih stabala. Veliki prob lem s potkornjacima je na području šumarija Vrhovine i Korenica na rubnom području Nacional nog parka Plit vička jezera, gdje se ne provodi sanitarna sječa. T. Cech: Gljivične bolesti četinjača u Austriji Nekoliko mikoza dovodi se u vezu sa sušenjem obične smreke. Drveće svih dobnih razreda napadnuto je gljivom Sirococcus conigenus. Osim navedene dolazi i Thecospora areolata, te vrste iz roda Phomopsis i Tryblidiopycnis prinastri. Znatno je prisutna i gljiva Chrysomyxa rhododendri i gljiva Tiarosporella parca, kao uzročnik osipanja iglica smreke u visokim planinama. Od truležnica korijena najznačajnija je Heterobasidion annosum, jer uzrokuje velike štete. Gljiva Stereum sanguinolentum uzročnik uleknuća kore smreke. Na arišu osim uzročnika osipa iglica kojeg izaziva gljiva Mycos pha erella laricina, dolazi još nekoliko gljivičnih |