DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 129     <-- 129 -->        PDF

Hrvatskoj 2007. godine u rasadniku u Turnju kraj Zad ra.
Uvrštena je na EPPO A2 karantenskoj listi pod rednim
brojem 187., u ovom slučaju se mora postupiti
prema: Pravilniku i mjerama za sprječavanje unošenje i
širenje organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i
druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih orga
nizama (NN br. 74/06). Područje rasprostranjenosti
ovog štetnika je Kina, Japan i skoro cijela Azija. To je
polifagni štetnik, jer napada 31 vrstu drveća u šumama
i voćnjacima. Posebni program nadzora azijske strizibube
provodi se u RH. Sav uvezeni drvni materijal
(sad nice) se strogo kontroliraju, jer je to prijeteća opasnost
za naše šume i parkove.


M. Pernek: Prvi nalaz bagremove muhe šiškarice
– Obolodiplosis robiniae u Hrvatskoj
Bagremova muha šiškarica prvi puta je nađena u
Hr vatskoj u lipnju 2008. godine u Zagrebu. Dolazi is klju
čivo na bagremu, a autohtona je vrsta Sjeverne
Ame rike. U Europi je prvi put nađena 2003. u Italiji,
Češ koj i Sloveniji, a 2006. u Mađarskoj i Ukrajini i
2007. godine u Crnoj Gori , Srbiji, Njemačkoj i Švicarskoj.
Nakon Zagreba nađena je na širem području RH.
To je potpuno nova vrsta za to područje. Muha ima 3–4
ge neracije godišnje, ali su nađeni i parazitoidi koji
mogu smanjiti i reducirati njenu populaciju.


M. Turčani: Sadašnje stanje pojave Ips typograp
hus u Republici Češkoj
Šume u Češkoj pretrpjele su velike štete od orkanskih
vjetrova u posljednje dvije godine. To je pogodovalo
porastu populacija potkornjaka, u 2007. godini.
Potkornjaci su napali 1,3 milijuna m3 smrekovih stabala.
Najteže stanje je u Nacionalnom parku Šumava,
gdje je nakon orkana Kyril ostalo 200 000 m3 nesaniranih
smrekovih stabala napadnutih potkornjacima. U
razdoblju 1998–2007. količina uništene drvne mase varirala
je između 110 i 220 tisuća m3 godišnje. Procjena
je da će većina zrelih smrekovih sastojina u području
stroge zaštite biti potpuno uništena tijekom ove gradacije
potkornjaka.


M. Franjević, I. Kralik, B. Hrašovec: Štet na
entomofauna u klonskim sjemenskim plantaža ma
hrasta lužnjaka u razdoblju od 2001. do 2008.
godine
Početkom 90-tih godina prošloga stoljeća osnovane
su klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka u Šumarijama
Našice, Orahovica, Čazma i Otok. Od 2001. go-
di ne do danas provode se istraživanja potencijalnih i
stvarnih štetnika lišća, cvjetova i ploda. Najčešći uz roč
nici šteta na žiru su žirotoči roda Curculio, ose šiš ka
rice (Cynipidae), posebno Andricus guercuscalicis i
savijači iz roda Cydia. Pokusna suzbijanja provedena


su 2005. godine. Postotak oštećenja žira na tretiranim
površinama inosi 1.86 %, a na netretiranim od 10.11 do


33.36 % ili prosječno 23.32 %.
H. Krehan: Rastući problemi na drveću uslijed
krasnika, stjenica i promjene klime
Mnoga izvješća tijekom 2008. godine uz propadanje
listopadskog drveća navode jake napade krasnika (Buprestidae).
U središnjoj Europi na bukvi i hrastu registri
rani su jaki napadi krasnika iz roda Agrilus, a u
ur banim sredinama na lipama, javorima i glogu. Kras nici
vole tople klimatske uvjete, jer napadaju dijelove
debla izložene suncu. Topla razdoblja sa sušom uzroku ju
stres. Krasnici napadaju stabla oslabljena nakon defolijacije
od gubara i mrazovaca. Zbog promjene klime
javlja se i nekoliko vrsta stjenica. Sjevernoamerička
stjenica Leptoglossus occidentalis utvrđena je 1999.
prvi puta u Italiji, a 2005. godine u Austriji. Širom Aus tri
je širi se platanina stjenica (Corythuca ciliata) i crna
sljezora stjenica (Oxycaraenus lavaterae) na lipi.


M. Dasović: Štete od potkornjaka na području
uprave šuma podružnice Gospić od 2000. do 2008.
godine.
U proteklih sedam godina sušenje jele, smreke i
obič nog bora uvjetovana uzajamnim djelovanjem nepo
voljnih abiotskih i biotskih čimbenika poprima
zabri njavajuće razmjere. Godine 2002. posječeno je
26 000 m3 oboljelih posušenih stabala crnogorice. Sljedeće
godine se taj trend nastavlja, da bi maksimum bio
2005. godine kad je prosječno 136 000 m3 sušaca. Protekle
tri godine intenzitet sušenja je nešto slabiji. Jedan
od glavnih uzroka sušenja su potkornjaci. Pojava i brojnost
potkornjaka prati se pomoću feromonskih klopki na
području najintenzivnijeg sušenja u Otočcu, Peru šiću,
Ko renici i Vrhovinama. Kao glavna mjera borbe pro tiv
pot kornjaka je sječa napadnutih i suhih stabala. Veliki
prob lem s potkornjacima je na području šumarija Vrhovine
i Korenica na rubnom području Nacional nog parka
Plit vička jezera, gdje se ne provodi sanitarna sječa.


T. Cech: Gljivične bolesti četinjača u Austriji
Nekoliko mikoza dovodi se u vezu sa sušenjem obične
smreke. Drveće svih dobnih razreda napadnuto je
gljivom Sirococcus conigenus. Osim navedene dolazi i
Thecospora areolata, te vrste iz roda Phomopsis i Tryblidiopycnis
prinastri. Znatno je prisutna i gljiva Chrysomyxa
rhododendri i gljiva Tiarosporella parca, kao
uzročnik osipanja iglica smreke u visokim planinama.
Od truležnica korijena najznačajnija je Heterobasidion
annosum, jer uzrokuje velike štete. Gljiva Stereum sanguinolentum
uzročnik uleknuća kore smreke. Na arišu
osim uzročnika osipa iglica kojeg izaziva gljiva Mycos pha
erella laricina, dolazi još nekoliko gljivičnih