DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 128 <-- 128 --> PDF |
Šumarska sekcija Šumarska sekcija imala je najveći broj izlaganja (25). U njoj su sudjelovali znanstvenici i istraživači sa Šu marskog fakulteta, Šumarskog instituta i stručnjaci iz šumarske operative (Delnice, Vinkovci, Split, Gos pić, Bjelovar i Koprivnica). U radu sekcije bila su zapažena izlaganja znanstvenika iz inozemstva: Austrija, Češ ka, Slovačka, BiH i Slovenija. Slijede izlaganja: M. Harapin: Zaštita šuma hrvatskog priobalja Zaštita šuma započinje s antropogenim utjecajem na njen razvoj i opstanak. Prve zaštitne mjere bile su ad ministrativne od strane vlasti, u tzv. Redu i Urbanim ured bama koje su propisivali kraljevi, feudalci i grado vi. Već u drugoj polovici 18. stoljeća mletačka vlast na kon uništenja šuma u Dalmaciji propisala je “Dukale“ kojima se određuje čuvanje šuma. Stroge odredbe izdaje Dandolo, namjesnik Napoleona (1805–1813) u skla du s odredbama u srednjoeuropskim državama. Tek u 20. stoljeću kada se razvijaju prirodne znanosti, na pose biološke i kada gospodarenje šumama ima znan stvene osnove, omogućen je razvoj zaštite šuma. Zaš tita šuma uzima u obzir antropogeni utjecaj, abiotske i biotske čimbenike. Kemijske metode suzbijanja u razdoblju 1950–1980. provodile su se samo mjestimič no na malim površinama protiv gubara i borova četnjaka. Od 1980. u priobalnim šumama primjenjuju se isključivo biotehničke metode suzbijanja. Ž. Kauzlarić: Štete od atmosferskih sila – pijavi ca u šumariji Klana Pijavica ili tromba je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja, a pojavljuje se ispod kumulonim busa. Pijavica se pojavila 7. srpnja 2008. kod na selja Lisac, nedaleko Klane u gospodarskoj jedinici “Dletvo“. Zahvatila je 20-setak odjela – odsjeka na povr šini od 48 ha. Oštećeno je 14 147 m3 crnog bora i 2.319 m3 smreke. Osim materijalne štete narušen je re žim gospodarenja, poremećena šumska higijena i potraj nost gospodarenja. T. Nemeš, P. Bašić-Pavković, R. Licht, D. Po sarić: Štete u spačvanskom bazenu nastale oluj nim nevremenom u 2008. godini Vjetar je u prošlosti u spačvanskom bazenu izazivao ka lamitete većih razmjera. Njegova razorna pojava zabi lježena je 1965. i 1995. i 1998. godine. Razorna sna ga vjetra registrirana je 4. srpnja 2008. godine na području Vinkovaca u šumariji Otok u g.j. Slavir i Otoč ke šume na površini 2 600 ha, u šumariji Županja u g.j. Kusare na površini od 200 ha. U šumariji Otok dozna čeno je 87 000 m3, što čini 122 % godišnjeg etata. U Kusarama je doznačeno 4 180 m3, što čini 20 % godišnjeg etata. J. Jošt: Štete u slovenskim šumama od prirodnih nepogoda S promjenom klime povećava se količina energije u oko lišu, a to uzrokuje i intenzivira atmosferske pojave. Ju gozapadni vjetrovi u Sloveniji uzrokuju ciklone i pret hodnica su pogoršanja vremena koji dovode do eks trema. Olujni vjetrovi dostižu brzinu od 40 m/s ili veću. U posljednjem desetljeću bilo je preko 70 slučajeva olujnih vjetrova koji su rušili krovove, dalekovode i drveća. Neki su prelazili u tornada, dosežući snagu or- kana. U 2008. godini šume su stradale na 20 000 ha, pa je prosječno 500 000 m3 drvne mase. Najgore je bilo u Trnovskoj šumi i na Pohorju. Stradale su starije sastoji ne. Četinjače su stradale 59 %. Z. Grees: Plan i realizacija obnove slovenskih šu ma stradalih od prirodnih nepogoda U 2008. godini u Sloveniji su zabilježene četiri snaž ne oluje za vrijeme ljeta uz granicu s Hrvatskom, Italijom i Mađarskom. Izravna šteta u šumama bila je na površini od 20 000 ha. Prosječno je 500 000 m3 drvne mase. Potpuno je uništeno oko 700 ha, a toliko se godišnje obnavlja šuma sadnicama ili sjemenom. D. Žaja, I. Šipušić: Analiza šteta od šumskih po žara na području uprave šuma podružnica Split u proteklih 10 godina Vlada RH za svaku tekuću godinu donosi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite šuma od po žara. Unatoč Programu i dobroj organizaciji štete su ogrom ne i zabrinjavajuće. Požari najčešće započinju na za puštenim privatnim površinama, a onda prelaze u šu me. Klimatski čimbenik je tu dominantan (srednja go dišnja temperatura zraka ukazuje na deset najtoplijih go dina). O. Mujezinović, M. Uščuplić, T. Treštić, M. Dautbašić: Prostorni raspored grmova imele (Viscum album L.) u zaraženim krošnjama jelovih sta bala (Abies alba Mill) Bijela imela jedan je od najznačajnijih štetnih organizama koji parazitira jelu u šumama BiH. Jelove šume čiste ili s bukvom i smrekom pokrivaju 50 % površine svih šuma u BiH. Jela čini 23 % drvne zalihe. Često je imela u sukcesiji s biotičkim i abiotičkim čimbenicima, uzrok odumiranja jela. U sastojinama s jakim napadom rea lizira se posebni program sanacije uzgojno tehnič kim mjerama, s posebnim naglaskom na intenzitet sje če napadnutih stabala i načina obnove. A. Vukadin, B. Hrašovec: Novosti u svezi s Anoplophora chinensis (Forster) u Hrvatskoj Azijska strizibuba, poznatija iz stručne literature kao Ci trus longhorn beetle, prvi puta je pronađena u |