DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 128     <-- 128 -->        PDF

Šumarska sekcija


Šumarska sekcija imala je najveći broj izlaganja
(25). U njoj su sudjelovali znanstvenici i istraživači sa
Šu marskog fakulteta, Šumarskog instituta i stručnjaci
iz šumarske operative (Delnice, Vinkovci, Split, Gos pić,
Bjelovar i Koprivnica). U radu sekcije bila su zapažena
izlaganja znanstvenika iz inozemstva: Austrija,
Češ ka, Slovačka, BiH i Slovenija. Slijede izlaganja:


M. Harapin: Zaštita šuma hrvatskog priobalja
Zaštita šuma započinje s antropogenim utjecajem
na njen razvoj i opstanak. Prve zaštitne mjere bile su
ad ministrativne od strane vlasti, u tzv. Redu i Urbanim
ured bama koje su propisivali kraljevi, feudalci i grado


vi. Već u drugoj polovici 18. stoljeća mletačka vlast na kon
uništenja šuma u Dalmaciji propisala je “Dukale“
kojima se određuje čuvanje šuma. Stroge odredbe izdaje
Dandolo, namjesnik Napoleona (1805–1813) u
skla du s odredbama u srednjoeuropskim državama.
Tek u 20. stoljeću kada se razvijaju prirodne znanosti,
na pose biološke i kada gospodarenje šumama ima
znan stvene osnove, omogućen je razvoj zaštite šuma.
Zaš tita šuma uzima u obzir antropogeni utjecaj, abiotske
i biotske čimbenike. Kemijske metode suzbijanja u
razdoblju 1950–1980. provodile su se samo mjestimič no
na malim površinama protiv gubara i borova četnjaka.
Od 1980. u priobalnim šumama primjenjuju se
isključivo biotehničke metode suzbijanja.
Ž. Kauzlarić: Štete od atmosferskih sila – pijavi
ca u šumariji Klana


Pijavica ili tromba je atmosferski vrtlog manjeg razmjera
i kratkog trajanja, a pojavljuje se ispod kumulonim
busa. Pijavica se pojavila 7. srpnja 2008. kod
na selja Lisac, nedaleko Klane u gospodarskoj jedinici
“Dletvo“. Zahvatila je 20-setak odjela – odsjeka na povr
šini od 48 ha. Oštećeno je 14 147 m3 crnog bora i


2.319 m3 smreke. Osim materijalne štete narušen je re žim
gospodarenja, poremećena šumska higijena i potraj
nost gospodarenja.
T. Nemeš, P. Bašić-Pavković, R. Licht, D.
Po sarić: Štete u spačvanskom bazenu nastale oluj nim
nevremenom u 2008. godini
Vjetar je u prošlosti u spačvanskom bazenu izazivao
ka lamitete većih razmjera. Njegova razorna pojava zabi
lježena je 1965. i 1995. i 1998. godine. Razorna sna ga
vjetra registrirana je 4. srpnja 2008. godine na
području Vinkovaca u šumariji Otok u g.j. Slavir i Otoč
ke šume na površini 2 600 ha, u šumariji Županja u


g.j. Kusare na površini od 200 ha. U šumariji Otok dozna
čeno je 87 000 m3, što čini 122 % godišnjeg etata. U
Kusarama je doznačeno 4 180 m3, što čini 20 % godišnjeg
etata.
J. Jošt: Štete u slovenskim šumama od prirodnih
nepogoda
S promjenom klime povećava se količina energije u
oko lišu, a to uzrokuje i intenzivira atmosferske pojave.
Ju gozapadni vjetrovi u Sloveniji uzrokuju ciklone i
pret hodnica su pogoršanja vremena koji dovode do
eks trema. Olujni vjetrovi dostižu brzinu od 40 m/s ili
veću. U posljednjem desetljeću bilo je preko 70 slučajeva
olujnih vjetrova koji su rušili krovove, dalekovode
i drveća. Neki su prelazili u tornada, dosežući snagu or-
kana. U 2008. godini šume su stradale na 20 000 ha, pa
je prosječno 500 000 m3 drvne mase. Najgore je bilo u
Trnovskoj šumi i na Pohorju. Stradale su starije sastoji ne.
Četinjače su stradale 59 %.


Z. Grees: Plan i realizacija obnove slovenskih
šu ma stradalih od prirodnih nepogoda
U 2008. godini u Sloveniji su zabilježene četiri snaž ne
oluje za vrijeme ljeta uz granicu s Hrvatskom, Italijom
i Mađarskom. Izravna šteta u šumama bila je na
površini od 20 000 ha. Prosječno je 500 000 m3 drvne
mase. Potpuno je uništeno oko 700 ha, a toliko se godišnje
obnavlja šuma sadnicama ili sjemenom.


D. Žaja, I. Šipušić: Analiza šteta od šumskih
po žara na području uprave šuma podružnica Split
u proteklih 10 godina
Vlada RH za svaku tekuću godinu donosi Program
aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite šuma od
po žara. Unatoč Programu i dobroj organizaciji štete su
ogrom ne i zabrinjavajuće. Požari najčešće započinju na
za puštenim privatnim površinama, a onda prelaze u šu me.
Klimatski čimbenik je tu dominantan (srednja go dišnja
temperatura zraka ukazuje na deset najtoplijih
go dina).


O. Mujezinović, M. Uščuplić, T. Treštić,
M. Dautbašić: Prostorni raspored grmova imele
(Viscum album L.) u zaraženim krošnjama jelovih
sta bala (Abies alba Mill)
Bijela imela jedan je od najznačajnijih štetnih organizama
koji parazitira jelu u šumama BiH. Jelove šume
čiste ili s bukvom i smrekom pokrivaju 50 % površine
svih šuma u BiH. Jela čini 23 % drvne zalihe. Često je
imela u sukcesiji s biotičkim i abiotičkim čimbenicima,
uzrok odumiranja jela. U sastojinama s jakim napadom
rea lizira se posebni program sanacije uzgojno tehnič kim
mjerama, s posebnim naglaskom na intenzitet sje če
napadnutih stabala i načina obnove.


A. Vukadin, B. Hrašovec: Novosti u svezi s
Anoplophora chinensis (Forster) u Hrvatskoj
Azijska strizibuba, poznatija iz stručne literature
kao Ci trus longhorn beetle, prvi puta je pronađena u