DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 127 <-- 127 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS 53. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE Opatija 10. – 13. veljače 2009. godine Uvod Seminar je održan u hotelima “4 opatijska cvijeta“, a na njemu je sudjelovalo oko 650 sudionika, zaštitara agro nomske i šumarske struke, uz velik broj mladih struč njaka i studenata. Organizatori seminara su Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) i Agronomski fakultet u Zagrebu, a pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. U ime pokrovitelja, seminar je otvorio gospodin Srećko Selanec. Tijekom svečanog dijela seminara dodijeljeno je 5 na grada i priznanja za značajan doprinos unapređenja rada HDBZ i predan stvaralački rad u struci. Podijeljene su 2 zlatne, 2 srebrne i jedna brončana plaketa uz povelje. Promovirana su 3 nova magistra znanosti i 5 novih doktora znanosti za razdoblje od prošlogodišnjeg do ovog seminara. I ove su godine kao gosti HDBZ sudjelovali studen ti zaštite bilja: 3 iz Agronomskog fakulteta u Zagrebu i 2 iz Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i 1 iz Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Radni dio seminara protekao je prema planu i programu, održana su izlaganja, 2 okrugla stola te rasprave u 5 sekcija. Nakon svečanog dijela održan je prvi okrugli stol pod naslovom “Novi postupak registracije sredstava za zaštitu bilja u RH”. Nakon uvodnih riječi moderatora prof. Zvonimira Ostojića, prezentirane su 3 te me predstavnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: Višnja Ljubetić, V. Novaković, M. Vinceko vić: Postupak registracije sredstava za zaštitu bi lja – novi propisi i prva iskustva V. Novaković, V. Ljubetić i Z. Žalac: Novi propis o ispunjavanju uvjeta dobre istraživačke prak se pri istraživanju učinkovitosti sredstava za za štitu bilja L. Ross, S. Dobson, R. Mason: Novosti o pro- pi sima Europske unije iz područja sredstava za zaš ti tu bilja. Iza toga kratka izlaganja iznijeli su predstavnici Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH. Drugi okrugli stol vodio je moderator dr. sc. Zlatko Černjul pod naslovom : Zbrinjavanje ambalažnog ot pada sredstava za zaštitu bilja. Radni dio Seminara unutar 5 sekcija kako slijedi: En tomologija 14 izlaganja, Herbologija 6 izlaganja, Fi lopatologija 11 izlaganja, Šumarstvo 25 izlaganja i In dustrija 13 izlaganja. U dvorani Mimoza stručnjaci Zavoda za zaštitu bi lja u poljoprivredi i šumarstvu u RH prikazali su novo registrirana sredstva za zaštitu bilja, koja su dobila doz volu od prošlogodišnjeg do ovog seminara. Drugog dana Seminara održana je 8. izborna skupština HDBZ. Prihvaćena su izvješća za četverogodišnje razdoblje. U izbornom dijelu Skupštine izabrano je vodstvo društava za četverogodišnje razdoblje. Za pred sjednicu društva ponovno je izabrana prof. dr. Jasmin ka Igrc Barčić, a za doprijedsednika izabran je prof. dr. Milan Glavaš. Za sud časti izabrani su dr. Mi roslav Harapin, dr.Sonja Kačić iprof. dr. Mari ja Ivezić. Sudionici 53.semihara biljne zaštite (Opatija 2009.) Radno predsjedništvo (slijeva: M. Vukadin, B. Hrašovec, K. Arač) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 128 <-- 128 --> PDF |
Šumarska sekcija Šumarska sekcija imala je najveći broj izlaganja (25). U njoj su sudjelovali znanstvenici i istraživači sa Šu marskog fakulteta, Šumarskog instituta i stručnjaci iz šumarske operative (Delnice, Vinkovci, Split, Gos pić, Bjelovar i Koprivnica). U radu sekcije bila su zapažena izlaganja znanstvenika iz inozemstva: Austrija, Češ ka, Slovačka, BiH i Slovenija. Slijede izlaganja: M. Harapin: Zaštita šuma hrvatskog priobalja Zaštita šuma započinje s antropogenim utjecajem na njen razvoj i opstanak. Prve zaštitne mjere bile su ad ministrativne od strane vlasti, u tzv. Redu i Urbanim ured bama koje su propisivali kraljevi, feudalci i grado vi. Već u drugoj polovici 18. stoljeća mletačka vlast na kon uništenja šuma u Dalmaciji propisala je “Dukale“ kojima se određuje čuvanje šuma. Stroge odredbe izdaje Dandolo, namjesnik Napoleona (1805–1813) u skla du s odredbama u srednjoeuropskim državama. Tek u 20. stoljeću kada se razvijaju prirodne znanosti, na pose biološke i kada gospodarenje šumama ima znan stvene osnove, omogućen je razvoj zaštite šuma. Zaš tita šuma uzima u obzir antropogeni utjecaj, abiotske i biotske čimbenike. Kemijske metode suzbijanja u razdoblju 1950–1980. provodile su se samo mjestimič no na malim površinama protiv gubara i borova četnjaka. Od 1980. u priobalnim šumama primjenjuju se isključivo biotehničke metode suzbijanja. Ž. Kauzlarić: Štete od atmosferskih sila – pijavi ca u šumariji Klana Pijavica ili tromba je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja, a pojavljuje se ispod kumulonim busa. Pijavica se pojavila 7. srpnja 2008. kod na selja Lisac, nedaleko Klane u gospodarskoj jedinici “Dletvo“. Zahvatila je 20-setak odjela – odsjeka na povr šini od 48 ha. Oštećeno je 14 147 m3 crnog bora i 2.319 m3 smreke. Osim materijalne štete narušen je re žim gospodarenja, poremećena šumska higijena i potraj nost gospodarenja. T. Nemeš, P. Bašić-Pavković, R. Licht, D. Po sarić: Štete u spačvanskom bazenu nastale oluj nim nevremenom u 2008. godini Vjetar je u prošlosti u spačvanskom bazenu izazivao ka lamitete većih razmjera. Njegova razorna pojava zabi lježena je 1965. i 1995. i 1998. godine. Razorna sna ga vjetra registrirana je 4. srpnja 2008. godine na području Vinkovaca u šumariji Otok u g.j. Slavir i Otoč ke šume na površini 2 600 ha, u šumariji Županja u g.j. Kusare na površini od 200 ha. U šumariji Otok dozna čeno je 87 000 m3, što čini 122 % godišnjeg etata. U Kusarama je doznačeno 4 180 m3, što čini 20 % godišnjeg etata. J. Jošt: Štete u slovenskim šumama od prirodnih nepogoda S promjenom klime povećava se količina energije u oko lišu, a to uzrokuje i intenzivira atmosferske pojave. Ju gozapadni vjetrovi u Sloveniji uzrokuju ciklone i pret hodnica su pogoršanja vremena koji dovode do eks trema. Olujni vjetrovi dostižu brzinu od 40 m/s ili veću. U posljednjem desetljeću bilo je preko 70 slučajeva olujnih vjetrova koji su rušili krovove, dalekovode i drveća. Neki su prelazili u tornada, dosežući snagu or- kana. U 2008. godini šume su stradale na 20 000 ha, pa je prosječno 500 000 m3 drvne mase. Najgore je bilo u Trnovskoj šumi i na Pohorju. Stradale su starije sastoji ne. Četinjače su stradale 59 %. Z. Grees: Plan i realizacija obnove slovenskih šu ma stradalih od prirodnih nepogoda U 2008. godini u Sloveniji su zabilježene četiri snaž ne oluje za vrijeme ljeta uz granicu s Hrvatskom, Italijom i Mađarskom. Izravna šteta u šumama bila je na površini od 20 000 ha. Prosječno je 500 000 m3 drvne mase. Potpuno je uništeno oko 700 ha, a toliko se godišnje obnavlja šuma sadnicama ili sjemenom. D. Žaja, I. Šipušić: Analiza šteta od šumskih po žara na području uprave šuma podružnica Split u proteklih 10 godina Vlada RH za svaku tekuću godinu donosi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite šuma od po žara. Unatoč Programu i dobroj organizaciji štete su ogrom ne i zabrinjavajuće. Požari najčešće započinju na za puštenim privatnim površinama, a onda prelaze u šu me. Klimatski čimbenik je tu dominantan (srednja go dišnja temperatura zraka ukazuje na deset najtoplijih go dina). O. Mujezinović, M. Uščuplić, T. Treštić, M. Dautbašić: Prostorni raspored grmova imele (Viscum album L.) u zaraženim krošnjama jelovih sta bala (Abies alba Mill) Bijela imela jedan je od najznačajnijih štetnih organizama koji parazitira jelu u šumama BiH. Jelove šume čiste ili s bukvom i smrekom pokrivaju 50 % površine svih šuma u BiH. Jela čini 23 % drvne zalihe. Često je imela u sukcesiji s biotičkim i abiotičkim čimbenicima, uzrok odumiranja jela. U sastojinama s jakim napadom rea lizira se posebni program sanacije uzgojno tehnič kim mjerama, s posebnim naglaskom na intenzitet sje če napadnutih stabala i načina obnove. A. Vukadin, B. Hrašovec: Novosti u svezi s Anoplophora chinensis (Forster) u Hrvatskoj Azijska strizibuba, poznatija iz stručne literature kao Ci trus longhorn beetle, prvi puta je pronađena u |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 131 <-- 131 --> PDF |
2008. godine praćena je djelotvornost usporedbom tretiranih i netretiranih površina. Prva opažanja pokazala su vrlo dobru djelotvornost. Treba učiniti “cost-benefit analizu“ kako bi se utvrdila isplativost primjene u šumarskoj praksi. B. Liović: Utjecaj hrastove pepelnice na intenzitet fotosinteze hrastova pomlatka Uz problem korova, hrastova pepelnica je drugi negativni čimbenik za preživljavanje hrastova ponika i pomlatka. Gljiva hrastove peplnice (Microsphaera alphitoides) haustorijama uzima hranu iz lista i micelijem prekriva list i na taj način smanjuje fotosintezu. U poku sima je utvrđivan intenzitet fotosinteze pri različitim stup njevima napada pepelnice. Da bi se zaustavio rast pa togena, dio ponika hrasta tretiran je svakih 10–15 da na fungicidom. Rezultati ukazuju na utjecaj gljive na intenzitet fotosinteze, što ima utjecaj na rast i prirast hras tova pomlatka, kao i na njegovo preživljavanje ka da je zaštićen od napada pepelnica. M. Grubešić, K. Krapinec, D. Majnarić, J. Ser tić, J. Margaletić, M. Vucelja: Šteta od sme đeg medvjeda (Ursus arctos) u šumama Gors kog Kotara, Like i mjere zaštita Štete od medvjeda manifestiraju se u šumama kao gu ljenje kore i griženje kambija na stablima. Medvjed guli koru s drveta do visine 1, 5 m hraneći se slojem kam bija i bjelike. Ponekad se penje i guli koru s viših di jelova debla. U Gorskom kotaru i Lici oštećuje stabla obič ne jele. Oštećenja nastaju u svibnju i lipnju. Med vjed to čini radi zadovoljenja potreba za šećerom. Med vjed preferira najjača i najrazvijenija stabla, uzrokujući smanjenje prirasta ili sušenje. Ne mjestu oštećenja ula ze patogeni mikroorganizmi. Na promatranim lokalitetima bila su oštećena i doznačena 232 stabla, s drvnom masom od 478 m3. Prosječni debljinski stupanj iznosio je 42,5 cm. Štete su pretežno zabilježene na zapadnim i jugozapadnim ekspozicijama. Za smanjenje šteta koriš tene su dvije metode: dodatna prehrana peletama na bazi šećera i regulacija brojnosti populacije pojačanim odstrelom. K. Arač: Postavljanje kućica za gniježđenje pti ca – doprinos biološkoj metodi suzbijanja štetnika. Šumsko-uzgojnim radovima uklanjaju se gotovo sva fiziološko oslabljena, bolesna šuplja ili suha stabla za izradu gnjezdišta za sljedeće ptice dupljašice: žune, sje nice, brgljeze, šumske crvenrepke, vijoglave, pupav ce, poljske vrapce, čvorke i poludupljašice: pastiri ce, palčiće, crvendaće, mrke crvenrepke, bjelovrate muharice, muharice i vrapca, koje naseljavaju samo ve ći nom šumska staništa. Postavljanjem kućica za gniježđe nje ono se pospješuje, povećava se brojnost, očuvanje i zaštita ptica koje prehranom smanjuju populacije kukaca. Kućice su postavljenje u 5 različitih uređajnih razreda (kitnjak, bukva, grab, crna joha i ariš), ukupno 30 kućica. Promjer otvora bio je 2,5 cm. Nakon gniježđenja kućice su očišćene od gnijezda i eventualnih parazita. Ptice su praćene četiri godine. Na seljenost kućica iznosila je 98,5 %. Rezultat potvrđu je da ptice ne nalaze dovoljan broj prirodnih gnijezdi lišta, što opravdava postavljanje kućica. Zaključak Iz sažetka 25 izlaganja širokog raspona problematike, može se zaključiti da je Šumarska sekcija kao i cijeli seminar, održana na zavidnoj razini. Najkvalitetniji dio, a to je rasprava, nije se ovdje obrađivala. Naglašavamo da je šteta što nije došlo više sudionika iz šumarske operative (bilo je sveukupno 50-tak sudionika). Smatramo da bi sljedeće godine 2010. Hrvatske šume d.o.o. trebale biti suorganizatori i sponzor Seminara biljne zaštite kojega je šumarska operativa kroz šumarsku sekciju integralna komponenta. Upućujemo čestitke prof. Milanu Glavašu na izboru i imenovanju za pot predsjednika Hrvatskog društva biljne zaštite. Miroslav Harapin |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 129 <-- 129 --> PDF |
Hrvatskoj 2007. godine u rasadniku u Turnju kraj Zad ra. Uvrštena je na EPPO A2 karantenskoj listi pod rednim brojem 187., u ovom slučaju se mora postupiti prema: Pravilniku i mjerama za sprječavanje unošenje i širenje organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih orga nizama (NN br. 74/06). Područje rasprostranjenosti ovog štetnika je Kina, Japan i skoro cijela Azija. To je polifagni štetnik, jer napada 31 vrstu drveća u šumama i voćnjacima. Posebni program nadzora azijske strizibube provodi se u RH. Sav uvezeni drvni materijal (sad nice) se strogo kontroliraju, jer je to prijeteća opasnost za naše šume i parkove. M. Pernek: Prvi nalaz bagremove muhe šiškarice – Obolodiplosis robiniae u Hrvatskoj Bagremova muha šiškarica prvi puta je nađena u Hr vatskoj u lipnju 2008. godine u Zagrebu. Dolazi is klju čivo na bagremu, a autohtona je vrsta Sjeverne Ame rike. U Europi je prvi put nađena 2003. u Italiji, Češ koj i Sloveniji, a 2006. u Mađarskoj i Ukrajini i 2007. godine u Crnoj Gori , Srbiji, Njemačkoj i Švicarskoj. Nakon Zagreba nađena je na širem području RH. To je potpuno nova vrsta za to područje. Muha ima 3–4 ge neracije godišnje, ali su nađeni i parazitoidi koji mogu smanjiti i reducirati njenu populaciju. M. Turčani: Sadašnje stanje pojave Ips typograp hus u Republici Češkoj Šume u Češkoj pretrpjele su velike štete od orkanskih vjetrova u posljednje dvije godine. To je pogodovalo porastu populacija potkornjaka, u 2007. godini. Potkornjaci su napali 1,3 milijuna m3 smrekovih stabala. Najteže stanje je u Nacionalnom parku Šumava, gdje je nakon orkana Kyril ostalo 200 000 m3 nesaniranih smrekovih stabala napadnutih potkornjacima. U razdoblju 1998–2007. količina uništene drvne mase varirala je između 110 i 220 tisuća m3 godišnje. Procjena je da će većina zrelih smrekovih sastojina u području stroge zaštite biti potpuno uništena tijekom ove gradacije potkornjaka. M. Franjević, I. Kralik, B. Hrašovec: Štet na entomofauna u klonskim sjemenskim plantaža ma hrasta lužnjaka u razdoblju od 2001. do 2008. godine Početkom 90-tih godina prošloga stoljeća osnovane su klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka u Šumarijama Našice, Orahovica, Čazma i Otok. Od 2001. go- di ne do danas provode se istraživanja potencijalnih i stvarnih štetnika lišća, cvjetova i ploda. Najčešći uz roč nici šteta na žiru su žirotoči roda Curculio, ose šiš ka rice (Cynipidae), posebno Andricus guercuscalicis i savijači iz roda Cydia. Pokusna suzbijanja provedena su 2005. godine. Postotak oštećenja žira na tretiranim površinama inosi 1.86 %, a na netretiranim od 10.11 do 33.36 % ili prosječno 23.32 %. H. Krehan: Rastući problemi na drveću uslijed krasnika, stjenica i promjene klime Mnoga izvješća tijekom 2008. godine uz propadanje listopadskog drveća navode jake napade krasnika (Buprestidae). U središnjoj Europi na bukvi i hrastu registri rani su jaki napadi krasnika iz roda Agrilus, a u ur banim sredinama na lipama, javorima i glogu. Kras nici vole tople klimatske uvjete, jer napadaju dijelove debla izložene suncu. Topla razdoblja sa sušom uzroku ju stres. Krasnici napadaju stabla oslabljena nakon defolijacije od gubara i mrazovaca. Zbog promjene klime javlja se i nekoliko vrsta stjenica. Sjevernoamerička stjenica Leptoglossus occidentalis utvrđena je 1999. prvi puta u Italiji, a 2005. godine u Austriji. Širom Aus tri je širi se platanina stjenica (Corythuca ciliata) i crna sljezora stjenica (Oxycaraenus lavaterae) na lipi. M. Dasović: Štete od potkornjaka na području uprave šuma podružnice Gospić od 2000. do 2008. godine. U proteklih sedam godina sušenje jele, smreke i obič nog bora uvjetovana uzajamnim djelovanjem nepo voljnih abiotskih i biotskih čimbenika poprima zabri njavajuće razmjere. Godine 2002. posječeno je 26 000 m3 oboljelih posušenih stabala crnogorice. Sljedeće godine se taj trend nastavlja, da bi maksimum bio 2005. godine kad je prosječno 136 000 m3 sušaca. Protekle tri godine intenzitet sušenja je nešto slabiji. Jedan od glavnih uzroka sušenja su potkornjaci. Pojava i brojnost potkornjaka prati se pomoću feromonskih klopki na području najintenzivnijeg sušenja u Otočcu, Peru šiću, Ko renici i Vrhovinama. Kao glavna mjera borbe pro tiv pot kornjaka je sječa napadnutih i suhih stabala. Veliki prob lem s potkornjacima je na području šumarija Vrhovine i Korenica na rubnom području Nacional nog parka Plit vička jezera, gdje se ne provodi sanitarna sječa. T. Cech: Gljivične bolesti četinjača u Austriji Nekoliko mikoza dovodi se u vezu sa sušenjem obične smreke. Drveće svih dobnih razreda napadnuto je gljivom Sirococcus conigenus. Osim navedene dolazi i Thecospora areolata, te vrste iz roda Phomopsis i Tryblidiopycnis prinastri. Znatno je prisutna i gljiva Chrysomyxa rhododendri i gljiva Tiarosporella parca, kao uzročnik osipanja iglica smreke u visokim planinama. Od truležnica korijena najznačajnija je Heterobasidion annosum, jer uzrokuje velike štete. Gljiva Stereum sanguinolentum uzročnik uleknuća kore smreke. Na arišu osim uzročnika osipa iglica kojeg izaziva gljiva Mycos pha erella laricina, dolazi još nekoliko gljivičnih |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 130 <-- 130 --> PDF |
uzroč nika. Crni bor u zadnjih 17 godina napada gljiva Spha eropsis sapinea. Uzročnik crvene pjegavosti borovih iglica je Mycosphaerella pini. Uzročnik smeđe pjegavosti borovih iglica M. dearnessii više od 10 godina bila je na samo jednom lokalitetu, a proširila se na neko liko područja šumskih ekosustava. M. Glavaš, S. Glavaš, M. Budinšćak: Eutypel la parasitica, opasnost za Hrvatsku E. parasitica (Ascomycotina, Diotrypaceae) prvi puta je opisana 1938. godine. Rasprostranjena je na javorima u SAD-u. i Kanadi. Uzrokuje deformacije i rak stabala. U Europi je prvi puta zapažena 2005. godine svrstana je u EPPO “Albert listu“. Nađena je u Slove niji i Austriji. U Hrvatskoj je nađena 2007. godine. U Slo veniji napada gorski javor, mliječ i klen, ali i nekoliko stranih vrsta. U Sloveniji je napravljena karta ras pro stranjenja i izvršena procjena rizika. Za RH je oci jenjeno da 57 % površine ima vrlo visoki rizik, 15 % vi sok, 20 % srednji, 8 % mali. U Hrvatskoj raste 6 vrsta autohtonih i oko 20 vrsta alohtonih javora. B. Piškur: Da li su gljive iz porodice Botryosphaeraceae koje uzrokuju sušenje crnoga graba intro ducirane ili autohtone Ekstenzivna oštećenja i mortalitet crnog graba (Ostr ya carpinifolia) zapažena su u zapadnoj Sloveniji 1997. godine. Na kori stabla i grana javljaju se nekroze. Zaraženo drvo odumire ili nosi rak rane. Zanimljivo je da je pogođena vrsta koja je poznata kao otporna na uz ročni ke bolesti i dugotrajnu sušu. Uzročnik navedene pojave gljiva Botryosphaeria dothidea i druge iz te porodice prisutne su na različitim vrstama drveća širom svijeta. Poz nate su kao endofiti i kao agresivni patogeni, koji obič no uzrokuju bolest na oslabljenim biljkama. Ž. Bakran, V. Šušnjić, M. Pernek: Pojava pse udogljive Phytophthora sp. na Bilogori i njen utje caj na sušenje bukve Za vrijeme ljeta 2008. godine na Bilogori na području Šumarije Blevorar primijećeno je pojačano sušenje bukve. Na stablima od pridanka do deset metara visine uočene su tekline, izrazita prorijeđenost krošnje i žućenje lišća. Skidanjem kora uočena je narančasta obojenost eliptičnog oblika i intenzivan voćni miris. Simp tomi uka zuju na napad nepoznate vrste iz navedenog roda. Uzroč nik je izoliran, a determinacija je u postupku. T. Hauptman, D. Jurc: Nove pepelnice na drveću i grmlju u Sloveniji Zbog povećanog međunarodnog prometa ljudi i ro ba povećao se unos štetnih organizama. Nedavno se u Europi pojavilo više vrsta novih pepelnica, a četiri od njih pronađene su u Sloveniji. Na divljem kestenu pro nađena je 2003. godine gljiva Erysiphe flexuosa, a na katalpi pepelnica E. elevata. Sljedeće godine na rododenronu nađena je E. azaleae. Ove tri vrste su prirodno prisutne u Sjevernoj Americi. U arboretumu u Volčjem po toku na običnom grabu nađena je gljiva E. areuata koja je prenesena iz Azije. Navedeni patogeni sada se mogu naći na cijelom području Slovenije. B. Bradić: Sušenje sastojina lipe na području Upra ve šuma podružnica Bjelovar Lipa najčešće dolazi na Bilogori, s učešćem od 2–5 %, a najviše je ima na području Virovitičke bilogore, oko 20 %. Radi se o srebrenoj ili bijeloj lipi (T. argentea). Sušenje je primijećeno već prije 50 godina u sastojinama starosti od 30–50 godina. Oboljela stabla imaju sma njeni list žutozelene boje. Na donjem dijelu debla na laze se tekline. Od pojave bolesti do sušenja dovolj na je jedna godina. Uzrok u 90 % slučajeva je med nja ča (Armillaria mellea). Zatim dolazi gljiva Nectria sp. i kukci drvaši. D. Diminić, L. Barić: Bolesti kore izbojaka i gra na hrasta crnike Tijekom proteklih godina zapažena su sušenja izbojaka i grana hrasta crnike (Quercus ilex) u Istri, Rabu, Zadru, Splitu, Hvaru, Korčuli. Nađeno je nekoliko vrs ta gljivičnih uzročnika: Dothiorella iberica, Coryneun spp. I Cytospora sp. uloga pojedinih vrsta nije potpuno razjašnjena. A. Repe, M. Jure: Gljive iz roda Ophiostoma na potkornjacima u Sloveniji Ofiostomoidne gljive čine skupinu morfološki sličnih rodova. One su kao šumski patogeni uzročnici plavila drva i bolesti provodnih elemenata. Neke od njih imaju prilagodbe da ih prenose kukci, kao najčešće Cur culionidae i Scolytinae. To je zapravo simbioza (am brozija gljiva, ambrozija kukac). Smatra se da su pot kornjaci u asocijaciji s ofiostomoidnim gljivama još štetniji za drveće. Istraživali smo ofiostomatske gljive koje su udružene s Ips typhographus i Pityogenes chalcographus. Izolacija iz kukaca pokazala je da je preko 40 % individua imalo 10 različitih ofiostomatoidnih glji va. Gljive se pojavljuju bez obzira na intenzitet napada, lokaciju, nadmorsku visinu i geografsko područje. One su u trojakoj vezi: gljiva – potkornjak – biljka. C. Habuš, N. Pernek: Zaštita hrastovog po mlat ka od divljači primjenom biološkog sredstva Trico Štete od divljači nastale odgrizom pupova i izboja ka velik su problem u hrastovom pomlatku i u pomlađivanju sastojina. Na pokusnoj plohi u šumariji Čakovec testiran je biološki pripravak “Trico“. Aplikacija je prove dena u studenome 2007. godine na tri plohe. Tijekom |