DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 115 <-- 115 --> PDF |
i sada glasi; “Predsjednici (predstavnici) ogranaka i predsjednici Sekcija su ujedno i članovi Upravnog odbora, a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini i to tako da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskoga lista po svom položaju, Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva, Šumarski fakultet Šumarski odsjek, Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i najmanje jedan ugledni član struke koji se ističe u radu HŠD-a.” Nakon konzultacija s MRRŠVG oni su predložili svoga predstavnika u UO HŠD-a i to ravnateljicu Uprave za šumarstvo Biserku Šavor, dipl. ing. šum. Na 112. sjednici Skupštine HŠD-a formirane su dvije nove sekcije i to: Ekološka sekcija i Sekcija za zaštitu šuma. Na drugoj sjednici U i N odbora HŠD-a održanoj 2. 10. 2008. u Sinju predloženo je da za predsjednike sekcija predložimo inicijatore za osnivanje istih, i to prof. dr. sc. Ivicu Tikvića za predsjednika Ekološke sekcije i prof. dr. sc. Milana Glavaša za predsjednika Sekcije za zaštitu šuma. Predlažemo delegatima da prihvate navedene izmjene Statuta HŠD-a i kandidate za predsjednike sekcija i člana Upravnog odbora HŠD-a. Zapisnik sastavio Tajnik HŠD-a: Damir Delač, dipl. ing. šum.,v.r. Nakon glasanja delegati su jednoglasno usvojili predložene izmjene Statuta HŠD-a, kandidate za predsjednike sekcija i člana Upravnog odbora HŠD-a. Ad. 4. Kako su svi materijali, program rada i financijskog plana za 2009. godinu, objavljeni u ŠL 11–12/2008. i 3–4/2009. godine, oni nisu ponovno čitani, već su odmah dani na usvajanje. Delegati su jednoglasno prihvatili program rada i financijski plan HŠD-a za 2009. godinu. Ad. 5. Po ovoj točki Dnevnog reda nitko se nije javio za riječ. Predsjednik Radnog predsjedništva zahvalio je na po zornosti, i prema Dnevnom redu, prije Stručne teme Skupštine: Prezentacija studije “Restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o.” koju je izradio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pozvao na pauzu uz kavu. Predsjednik HŠD-a Mr. sc. Petar Jurjević, v.r. Ovjeritelji zapisnika: Akademik Slavko Matić, v.r. Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., v.r. Stručna tema 113. skupštine HŠD-a RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH ŠUMA d.o.o. Sukladno tradiciji da u okviru redovite godišnje skupštine posebno predstavi i raspravi trenutno najaktualniju stručnu temu, i ova 113. redovita sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, po završetku službenog dijela na kojemu je verificiran rad i poslovanje udruge, nije iznevjerila tradiciju. U dogovoru rukovodstava Hrvatskoga šumarskog društva i Hrvatskih šuma d.o.o., za temu Skupštine izabrano je predstavljanje upravo izrađenog prijedloga studije restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. Dogovoreno je samo prezentirati Studiju kao informaciju bez rasprave, koja će slijediti u dogledno vrijeme, kada struka stekne u nju veći uvid i bude pripremna za njenu eventualnu doradu. Temu je najavio predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva mr. sc. Petar Jurjević, a u uvodnome dijelu govorio je Damir Felak, dipl. ing. šum., član Uprave HŠ d.o.o., istaknuvši razloge i ciljeve provedbe restrukturiranja. Podizanje veće učinkovitosti i postizanje što boljih rezultata poslo vanja te napose poboljšanje položaja svojih zaposlenika, bilo je razlogom da se rukovostvo Hrvatskih šuma d.o.o. Puna dvorana i pozornost slušatelja najbolje govore o aktualnosti stručne teme |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 116 <-- 116 --> PDF |
odluči za izradu studije restrukturiranja, povjerivši tu zadaću Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osvrnuvši se kratko na povijesni slijed osnivanja jedinstvenog poduzeća za gospodarenje hrvatskim državnim šumama, od Javnog poduzeća “ Hrvatske šume“ u vrijeme nastajanja samostalne hrvatske države i ratnog razdoblja, za to vrijeme najpogodnijeg organizacijskog oblika, do današnjeg ustroja kao trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., naglasio je, kako kroz čitavo to razdoblje u nijednom segmentu nisu narušavana temeljna načela gospodarenja šumama. Savjesno, stručno i odgovorno, hrvatski šumari gospodare šumama, što se očituje ponajprije u poštivanju načela potrajnosti, očuvanju bioraznolikosti i uz klasično gospodarskih, općekorisnih funcija šume. Uz velike pozitivne rezultate prvi način ustroja pokazao je i određene slabosti koje su dovele do pada motiviranosti i smanjenja gospodarske učinkovitosti. Već odmah poslije Domovinskog rata krenulo se, ali ne dovoljno odlučno, u traženje učinkovitijeg modela organizacije. Do 2002. god. kada je utemeljeno Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., izrađene su dvije studije, ali ni jedna nije realizirana. Ova studija, odgovorit će na pitanja kako podići učinkovitost, postići bolje rezultate, očuvati radna mjesta, sve to provođenjem procesa “korak po korak”, iskoristivši neke pozitivne učin ke recesije za ubrzanje procesa. Studiju pod naslovom Prijedlog strateškog usmjerenja i modela reorganizacije Hrvatskih šuma d.o.o., rad 39 autora i 13 drugih suradnika, predstavio je mr. sc. Domagoj Hruška, suradnik na projektu. Istakavši ponajprije šumarsku struku kao značajan gospodarski čimbenik u Hrvatskoj, s kojom se do sada susretao samo manji dio znanstvenika i stručnjaka Ekonomskoga fakulteta, pa i autora ove Studije, uz deskriptivan način rada, koristeći ljude koji poznaju ovu problematiku, pokušaj je to da se ponudi rješenje uz izbjegavanje radikalnih rezova koje su nudile prethodne studije. Tijekom 6-mjesečnog intezivnog rada na sudiji, održane su 3 strateške radionice, provedeno 56 dubinskih intervjua i zaključilo se da prijedlozi studije mogu biti realizirani u Hrvatskim šumama d.o.o., kao zdravom poslovnom sustavu, bez većih turbulencija. Nužnost promjena, napori poslovnog sustava prema restrukturiranju, složeni odnos šumarstva i drvoprerađivačke industrije, pravni okvir šumarstva u Hrvatskoj i EU, uz analizu financijskog stanja Hrvatskih šuma d.o.o., postavljen je kao okvir strateškog usmjerenja za rješenje kako povećati prihode i smanjiti rashode, koristeći i krizu kao šansu. Tri glavna cilja su: gospodarski, ekološki i društveni, s naglaskom na gospodarskoj učinkovitosti uz uvažavnje društvenog segmenta. Želja je postati vodeće poduzeće za gospodarenje šumama u regiji, koje će podizati svijest građana o šumama kao nacionalnom prirodnom bogatstvu Republike Hrvatske i promicati načela održivog razvoja. Strategija se temelji na gospodarskoj učinkovitosti uz ekološku i socijalnu odgovornost, a njena provedba u korporativnom upravljanju, organizacijskoj strukturi, radnim procesima, organizacijskoj kulturi i ljudskim potencijalima. U tablici odabranih dijelova SWOT analize Hrvatskih šuma d.o.o isčitavamo snage, slabosti, prilike i prijetnje. Snage su: konkurentski položaj, dugogodišnja tradicija u gospodarenju šumama, visokostručni kadar s iskus tvom, posjedovanje FSC certifikata, vrijedna materijalna imovina na cijelom prostoru Hrvatske, uska povezanost znanosti, struke i resornog Ministarstva, broj zaposlenih, visoka tehnološka opremeljenost i poštivanje standarda zaštite na radu te značajan potencijal i kapaciteti za razvoj novih djelatnosti. Slabosti su: nepostojanje jasnog strateškog usmjerenja i spori proces restrukturiranja, postojeća trorazinska upravljačka struktura, upravljanje kadrovima, broj zaposlenih, organizacijska klima i kultura, sustav stimulacije, organizacija prodaje, upravljanje kvalitetom i niska profitabilnost. Prilike su: veliko šumsko bogatstvo i kvalitetna sirovina, razvoj domaće prerade drva, razvoj novih proizvoda, usluga i djelatnosti, izgradnja prepoznatljivog imidža Hrvatskih šuma d.o.o., potencijal turističke djelatnosti, korištenje šumske biomase i iskorištenje kame noloma. Prijetnje su: snažni državni intervencionizam u segmentu prerade drva, nekonkurentna domaća prerada drva, ulazak Hrvatske u EU, slaba povezanost između šumarskog privatnog i državnog sektora, visoki uvoz finalnog drvnog proizvoda, pravna regulativa u području javne nabave i preuzimanje dodatnih djelatnosti HŠ d.o.o. od konkurencije. Model restrukturiranja obuhvaća: povećanje odgovornosti za obavljanje poslova na svim organizacijskim razinama; najbolju svjetsku praksu, uvažavajući specifičnosti hrvatskog konteksta; inkrementalni (napredni) pristup u provođenju promjena; uvažavanje socijalne komponente te scenarijski pristup. Sastavnice su restrukturiranje djelatnosti, Direkcije, društva kćeri i sustava korporativnog upravljanja. Gospodarenje šumama je osnovna djelatnost koju treba zadržati, dok dodatne poslove: prozvodnju, rasadnike, kamenolome, ugostiteljstvo, pa i lovstvo, treba selektivno i postupno odvojiti od glavne djelatnosti. Za svaki ovaj dodatni posao predloženo je nekoliko scenarija poslovanja. Izvan sustava ostavljena je prerada drva. Radne jedinice proizvodnje prema jednom prijedlogu odvojile bi se od šumarija, a organizacija bi se usmjerila na pseudoprofitne centre po šumarijama, čiji bi se broj postupno smanjivao u Upravama šuma, a isto tako i broj revira. Po drugom bi se prijedlogu uveo sustav „internog konsecioniranja“ i provela djelomična privatizacija od starne zaposlenika (51 % HŠ d.o.o., a 49 % zaposlenici), a kasnije možda i potpuna privatizacija. U priloženoj tablici vidimo što bi se u strukturi rukovođenja i poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. mijenjalo, ostalo isto ili bilo novo. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 117 <-- 117 --> PDF |
Prijedlozi za restrukturiranje dodatnih djelatnosti su različiti. Lovstvo: dio lovišta s profitabilnim potencijalom bio bi organiziran po načelu profitnih centara, dio kao pseudoprofitni centri, a manji broj (5–6) reprezentativnih lovišta na različitom području Hrvatske zadržale bi HŠ d.o.o. Ugostiteljstvo bi se reorganiziralo unutar HŠ d.o.o., ili davanjem u najam uz zadržavanje nekoliko reprezentativnih. Rasadnici bi se odvojili od šumarija u profitne centre uvođenjem sustava “internog koncesioniranja” po Upravama šuma. I tu se predlaže djelomična ili potpuna privatizacija od strane zaposlenika. I za kamenolome je prijedlog odvajanja Božica Jelušić unutar HŠ d.o.o. u posebna društva kćeri u svrhu komercijaliziranja djelatnosti. Uveo bi se sustav “internog koncesioniranja” po pojedinim kamenolomima i uvođenje programa zaposleničkog dioničarstva (udio u vlasništvu maksimalno 25 %). Naposljetku, još jednom je naglašeno da je ovo radna inačica Studije, u koju je moguće nakon sveobuhvatne stručne rasprave ugraditi promjene i dopune, a tek onda slijedi njena primjena H. Jakovac POGLED STABLU Hraste, raširen ko blagovijest na rahloj zemlji prožetoj vlagom! Duhu oluje prkosiš snagom, uzdišuć stamanost, sklad, bistru svijest. Ovo je jedna od četiri strofe pjesme hrastu, koja uz priču o hrastu, pod naslovom Hrast kao kralj, ispričanu na posebnoj stranici te uz umjetničku fotografiju, nastoji i uspijeva zainteresirati čitatelja da sazna pone- što o tome gorostasu naših šuma. Tako kroz priču, pjesmu i umjetničku fotografiju, autorica nam predstavlja 20 vrsta drveća koje nas višemanje okružuju. Na 58 starnica džepnog formata, osim hrasta tu su redoslijedom iz knjižice: platana, jabuka, vrba, jela, araukarija, jablan, orah, ariš, breza, (hrast), lipa, magnolija, bukva, bagrem, čempres, trešnja, sekvoja, topola, javor i dud. Autorica Božica Jelušić, kako čitamo iz bilješke o njoj, rođena je u Pitomači 16. 12. 1951. god., završila je studij hrvatskoga i engleskog jezika, a bavila se novina |