DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 113 <-- 113 --> PDF |
dijagnoze bolesti drveća” (G. Hartmann, F. Nien- Tijekom 2008. dovršena je računalna podrška HŠD haus, H. Butin) i “Atlas bolesti i štetnika na drveću i grmlju”(H. Butin, F. Nienhaus, B. Bohmer). Knige su preveli s njemačkoga Ivan Zrinšćak i Zlatko Lisjak. “Atlas šumskih oštećenja” predstavio je prof. dr. sc. Milan Glavaš, dok je “Atlas bolesti i štetnici na drveću i grmlju” predstavio dr. sc. Miroslav Harapin. Na osnovi dugogodišnje suradnje naših i Bečkih znan stvenika, nastao je priručnik Bolesti i štetnici urbanog drveća koji objedinjuje spoznaje hrvatskih i austrijskih istraživača. Šumarski institut Jastrebarsko i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod spomenutim su naslovom izdali sveučilišni priručnik. Autori priručnika su Christian Tomiczek, Thomas Cech, Hannes Krehan i Bernhard Perny iz Beča (Savezni šumarski institut – Forschungszentrum für Wald, BFW), Danko Diminić, Boris Hrašovec (Šumarski fakultet u Zagrebu) i Milan Pernek (Šumarski institut u Jastrebarskom). Potkraj prošle godine iz tiska je izašla knjiga “Kroz povijest šumarstva – u bolju budućnost”, kojoj je autor mr. sc. Boris Pleše, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma delničke podružnice Hrvatskih šuma. Tekstom, vrijednim fotografijama i, uopće, raz novrsnom i dragocjenom dokumentacijom, ovaj nas šumarski stručnjak, na 142 stranice upoznaje na popularan način s bogatom tradicijom uređivanja šuma Gorskoga kotara. Nedavno je tiskan Zbornik radova znanstvenog skupa “Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj” održanog 27. i 28. rujna 2007. godine u organizaciji Sekcije za šumarstvo Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Skup je organiziran povodom 50. obljetnice početka sustavnih znanstvenih istraživanja u hrvatskim prašumskim ekosustavima. U Zborniku su objavljeni radovi više hrvatskih i slovenskih šumarskih znanstvenika. Kako kažu urednici “Činjenica je kako je šumarstvo oduvijek znalo kako prirodno gospodariti hrvatskim šumama. Najbolji su dokazi tomu njihova prirodnost i očuvanost, koji su posebice izraženi upravo tamo gdje se šumama u kontinuitetu gospodari gotovo dva i pol stoljeća”. Prirodno gospodarena šuma nad prašumom ima niz prednosti koje se ne očituju samo u proizvodnji drvne mase, već i ispunjavanju općekorisnih funkcija šume. Te prednosti uostalom potvrđuju i opravdanost postojanja naše šumarske struke. Znanstvena monografija “Šume hrvatskoga Sredozemlja” u izdanju Akademije šumarskih znanosti u završnoj je fazi i upravo je u tijeku lektura i prevođenje na engleski jezik. Tiskanje se očekuje tijekom listopada 2009. godine. koja trenutno pokriva četiri redovita radna mjesta u samom HŠD, dva radna mjesta u AŠZ i dva u privremenoj digitalizacijskoj radionici. Sve je to umreženo u zasebnu računalnu mrežu za interne potrebe, a za vezu prema internetu koristi se dio linka Hrvatskih šuma d.o.o. Sustav je još popunjen i potrebnim brojem printera i skenera, a posljednja je akvizicija i poseban disk za spremanje velike količine no voproduciranog digitalnog materijala. Imenik hrvatskih šumara i Bibliografija Šumarskog lista redovito se održavaju i usavršavaju. Trenutno su u tijeku aktivnosti oko restrukturiranja serverske platforme za ove sustave. Imenik hrvatskih šumara trenutno obu hva ća 13 967 osoba. Također autori koji su u Imeniku imaju registrirano 14 520 radova u bibliografiji. Bibliografi ja Šumarskog lista je živa i obuhvaća cjelovito izda nje ŠL, što znači da je obuhvaćeno 132 godišta časopisa, odnosno 1 021 svezak, odnosno da je obrađeno 14 513 članaka (naslova). Determinirano je 1 756 autora. Velika akcija digitaliziranja cjelokupne građe svih izdanja ŠL je završena. Digitalizirano je praktički sve što je bilo dostupno u duplikatu koji je omogućavao strojno skeniranje. U arhivi je trenutno 75 000 stranica, a obim skenirane građe dosegao je oko 280 GB. Sva ta građa dostupna je na intranetu, a i u “hard” obliku na DVD-ovima ili diskovima. Usavršeni su modeli pretraživanja tekstova po naslovu, autoru, ključnoj riječi, godištu itd. Javni google server (sites.google.com/a/sumari. hr) koristimo kako bi ograncima omogućili da sami održavaju svoj web, uz autentifikaciju pri pristupu, solidan i jednostavan sustav izrade stranica. Trenutno su dostupne na internetu stranice ogranaka Zagreb, Karlovac i Delnice. Uređeno je nekoliko stranica enciklopedijskog pro- fila o HŠD i Šumarskom listu, jer ne bi bilo u redu da se tamo ne pojavimo. Također smo se uključili i u projekt Hrčak koji vodi Sveučilišni računarski centar, gdje je naš Šumarski list predstavljen između 160 drugih znanstvenih časopisa. Paralelno s tiskanim izdanjem izlazi i WEB izdanje Šumarskoga lista. Na zgradi Šumarskoga doma izvršeni su radovi prilagodbe i opremanja prostora kao i održavanja. Tako smo u dogovoru s upravom Hrvatskih šuma d.o.o. sufinancirali postavljanje telefonske centrale. Na dijelu I i II etaže zgrade koju koriste Hrvatske šume d.o.o. izvršena je rekonstrukcija elektroinstalacija, u skladu s primjedbama iz Zapisnika ovlaštene tvrtke za tehničku kontrolu i servisiranje “Tehkont”, koja je izvršila ispitivanje elektroinstalacija prema Zakonu o zaštiti od požara. Saniran je podrumski prostor Velike sale i sanitarija, koji su zbog vlage izloženi bržem propadanju. Hrvatsko šumarsko društvo pomagalo je, organizacijski i financijski, ograncima i pojedincima u njiho |