DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 110 <-- 110 --> PDF |
voda. Na promjene su posebno osjetljive nizinske šume, od kojih su lužnjakove najosjetljivije, ali i najvrjednije. Na savjetovanju je izneseno 23 referata, od čak 82 šumarska znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva. Sutradan je za sudionike savjetovanja organizirana ekskurzija u Spačvanskom bazenu. Na terenu šumarije Otok pokazana je obnova lužnjakovih šu ma, sjemenska sastojina, posebni rezervat šumske vegetacije “Lože” te čišćenje koljika. Na području šumarije Vrbanja znanstvenici su upoznati sa sušenjem lužnjakovih sastojina. U velikoj dvorani nove zgrade Šumarskog fakulteta, 16. listopada 2008. započeo je program obilježavanja 110. obljetnice Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ujedno i 60. obljetnice Drvnotehnološ kog odsjeka istog Fakulteta). Program je počeo svečanim dijelom, a u nastavku je slijedio znanstveni skup pod naslovom Izazovi u šumarstvu i drvnoj tehnologiji u 21. stoljeću. U prepunoj dvorani, uz domaće ugledne goste, šumarske stručnjake i znanstvenike, skupu su nazočili gosti iz inozemstva; prof. dr. Igor Čunderlik, dekan Šumarskog fakulteta Zvolen (Slovačka), prof. dr. Richard P. Vlosky iz SAD, prof. dr. Tibor Alpar, dekan Šumarskoga fakulteta Šopron (Mađarska), prof. dr. Janez Hribar, dekan Šumarskog fakulteta Ljubljana (Slovenija) i prof. dr. Faruk Mehić, dekan Šu marskog fakulteta Sarajevo (Bosna i Hercegovina). Nakon prigodnih pozdravnih govora gostiju, uslijedio je dio s prezentacijama Šumarske sekcije i Drvnotehnološke sekcije. Izvješće sa Znanstvenog skupa objavljeno je u ŠL br. 9–10/2008. Na 5. Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi “Šume za kvalitetu života” koja je održana od 5. do 7. studenog 2007. godine u Varšavi, ministri odgovorni za šume iz 46 europskih zemalja proglasili su tjedan od 20. do 24. listopada 2008. godine Europskim tjednom šuma. Europski tjedan šuma bit će okosnica nizu manifestacija u Europi. Na regionalnoj razini, tjedan će biti obilježen u Rimu i Bruxellesu, a niz događaja na nacionalnoj i lokalnoj razini održat će se u zemljama diljem Europe. Europski tjedan šuma 2008. naglašava doprinos europskih šuma pri ublažavanju klimatskih promjena, opskrbi drvom i obnovljivom energijom, osiguravanju zaliha pitke vode i zaštiti našeg okoliša. U Hrvatskoj je Tjedan europskih šuma obilježen nizom manifestacija u organizaciji MRRŠVG, Hrvatskih šuma d.o.o. Ministarstva kulture, Akademije šumarskih znanosti, HŠD-a i drugih. HŠD se organiziranjem simpozija, pod nazivom “100. godina crikveničkog rasadnika Podbadanj” 24. i 25. listopada uključilo u Obilježavanje tjedna europskih šuma. Simpozij je organiziran povodom obilježavanja 100 godina neprekidnog rada toga rasadnika, a ujedno je obilježena i 120. godišnjica organiziranog turizma u Crikvenici. Organizatori skupa bili su HŠD Zagreb i ogranak Senj, Hrvatske šume d.o.o., UŠP Senj, a pokrovitelj Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Organizacijski odbor činili su predsjednik prof. dr. sc. Milan Glavaš, Jurica Tomljanović, dipl. ing., voditelj UŠP-Senj, Zdravko Vukelić, dipl. ing., predsjednik HŠD-a ogranak Senj, Boris Miklić, dipl. ing., upravitelj šumarije Crikvenica, dr. sc. Vice Ivančević i Damir Delač, tajnik HŠD-a. U svojoj uvodnoj riječi, mr. sc. Petar Jurjević napomenuo je kako su šume u Hrvatskoj, u njezinoj dugoj povijesti služile narodu za preživljavanje i za gospodarski oporavak nakon teških katastrofalnih nesreća ili čestih ratova na ovome burnom podneblju. Šuma je uvijek bila tu na dohvat ruke, kao otvorena kasa u koju je čovjek zahvaćao, ponekad i prekomjerno, kada su ga na to životne prilike prisilile. One su služile i kao pašnjaci za stoku, glavni izvor životnih potreba ljudi, pa je i to uz još neke razloge pridonijelo da je cijelo Hrvatsko primorje ostalo bez šume. Da bi se pošumile goleti i sanirali bujični tokovi, u Senju je 1878. god. osnovano Kraljevsko nadzorništvo za pošumljavanje krša krajiškog područja – kasnije nazvano Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica. Za potrebe sadnog materijala u Senjskoj dragi je 1879. god. osnovan rasadnik “Sveti Mihovil”, a radi dugog zadržavanja snijega u njemu i dugog transporta, 1908. god. osnovan je rasadnik “Podbadanj”. Već 1909. god. proizvodio je 900.000 sadnica, od kojih je više od polovice posađeno na crikveničkim goletima, a ostale su biljke besplatno podijeljene općinama, šumovlasnicima i pojedincima, što se radi sve do danas. Predstavljeno i ponovljeno izdanje zanimljive knjižice dr. Alfonsa Kaudersa, originalno objavljene 1933., pod naslovom „Nekoliko riječi o pošumljavanju krša oko naših primorskih kupališta”. U ovom djelu, i danas aktualnom, autor daje jednu sažetu sliku onodobnih okolišnih prilika oko naših tek začetih kupališta, kao i detaljne naputke o mogućnostima njihova unaprjeđenja. Alfons Kauders je upravo u doba pisanja ove knjižice djelovao u tek stasalom rasadniku Podbadanj, kao i u uređenju parkova i šetnica onodobne Crikvenice. Osim u tiskanoj verziji knjižica je dostupna i u digitalnoj biblioteci HŠD. Na simpoziju su izlaganja prezentirali: Milan Oršanić – Šumska rasadnička proizvodnja u Hrvatskoj; Milan Žgela – Značaj rasadničke proizvodnje HŠ d.o.o. Zagreb u obnovi Šuma Republike Hrvatske; Boris Miklić – Rasadnik “Podbadanj” danas i sutra; Sanja Perić, Martina Tijardović, Jasnica Medak – Proizvodnja Šumskih sadnica u rasadniku “Podbadanj”; Milan Glavaš, Silvana Glavaš, Mario Budinšćak, Andrija Vukadin – Štetočine i zaštita biljaka u rasadniku “Podbadanj” od 1992. do 2007. godine; Petar |