DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 107 <-- 107 --> PDF |
a) U radno predsjedništvo predloženi su: za predsjed nika, mr. sc. Miroslav Brnica, predsjednik ogranaka Koprivnica, Jolanda Vincelj, dipl. ing. šum., delegat HŠD-a ogranak Zagreb, članica i predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević, član. b) Za zapisničara predložen je tajnik HŠD-a, Damir Delač, dipl. ing. c) Za ovjerovitelje zapisnika predloženi su akademik Slavko Matić, predsjednik AŠZ i Hranislav Jako vac, dipl. ing. šum., predsjednik ogranka Zagreb. d) U povjerenstvo za zaključke predloženi su, Đurđica List, dipl. ing. šum, mr. sc. Josip Dundović i Vlatko Petrović, dipl. ing. šum. Ad. 2. a) Izvješće predsjednika HŠD-a prenosimo u cijelosti. Srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem vam što ste se odazvali na naš poziv za sudjelovanjem u radu 113. sjednice Skupštine našeg Hrvatskoga šumarskog društva. Na sjednici Upravnog odbora HŠD-a održanoj 19. 3. 2009. godine u Krušaku, u Velikoj Gorici, uz nazočnost gotovo svih članova Upravnog odbora, održali smo sjednicu i raspravili sve bitne točke koje je nužno raspravljati na takvim sjednicama, a posebno smo ras prav ljali o izvješćima o radu i poslovanju te aktivnos tima u prošloj godini koja su danas na dnevnom redu sjednice Skupštine. Sve materijale s te sjednice imali ste priliku prouči ti, jer su isti objavljeni u Šumarskom listu broj 3–4 2009., na što smo vas upozorili i u pozivu koji ste dobili za ovu sjednicu. Želim vjerovati da ste svi vi, ili većina vas, pročitali tako dostavljene vam materijale i da ćete, ukoliko za to osjećate potrebu, o njima iznijeti svoja zapažanja i stajališta, pa i eventualne dodatne prijedloge. Nadamo se da ćete sve donesene odluke i zaključke prihvatiti. Zbog toga, ali i zbog činjenice da će o aktivnostima Društva biti riječi i u izvješću tajnika Društva, ovom prilikom pokušat ću na najkraći način upoznati vas samo s nekim aktivnostima koje smo provodili i o kojima smo zauzimali stavove u prethodnoj godini, a koje su bitne za dugoročni razvoj šumarstva. Kao jedno od bitnih pitanja o kojemu smo raspravljali i o kojemu imamo jasne stavove, svakako je pitanje plaćanja naknade za korištenje OKF šuma, čije ukidanje ili smanjenje je i danas aktualno, kao jedna od antirecesijskih mjera. Respektirajući stanje u kojemu se nalazimo i svjesni činjenice da se svi segmenti druš tva moraju ponašati sukladno situaciji, moramo reći da bi ukidanje ili smanjenje naknade za korištenje OKF šuma za cijelo šumarstvo, a posebno za šume na kršu, imalo teške i nesagledive posljedice. Treba podsjetiti da su u cilju očuvanja, bolje reći spa šavanja šuma na području krša, ekonomski i šumarski stručnjaci na temelju potreba utvrđenih Programima go spodarenja šumama na kršu, došli do spoznaje da bi plaćanje naknade za korištenje općekorisnih funkcija svih subjekata koji na teritoriju RH obavljaju privrednu djelatnost, osim Poduzeća za šume i pravnih osoba koji gospodare šumama, u visini 0,07 % od ukup nog prihoda, bilo dostatno za gospodarenje šumama na kršu i sanaciju šuma ugroženih propadanjem. Taj prijedlog je prihvaćen i kao takav definiran Zakonom o šumama 1990. godine, ali i novim Zakonom o šumama 2005. godine. Provođenjem ove zakonske odredbe, odnosno osigu ranjem sredstava za gospodarenje šumama, ponajprije šumama na kršu, učinjen je značajan iskorak u hr vatskom šumarstvu. Racionalno koristeći ova financijska sredstva, gospodarenje šumama na kršu podignuto je na znatno višu razinu, što je posebno vidljivo u provođenju preventivnih mjera zaštite šuma od požara, koja uz sve bolje organizirano i tehnički opremljenije vatrogastvo, opožarene šumske površine i štete od požara svodi na prihvatljivu razinu. U proteklih 17 godina, koliko je na snazi ova zakonska odredba o šumama RH, uz ostale radove izrađeno je preko 3500 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskog puta. Iz ovih sredstava stal no se vrši sanacija opožarenih površina, pošumljavaju se nove površine, uređuju se šume, razminiravaju se minirane šumske površine i privode svrsi te provode sve Programima gospodarenja propisane mjere. Iz ove naknade financira se gospodarenje privatnim šumama putem Šumarske savjetodavne službe, vatro gas ne zajednice na području krša (preko 20 milijuna kuna), a preko 100 milijuna kuna ulaže se u razminiravanje. Sve to ne bi se moglo raditi da se Zakonom nije utvr dio ovakav način financiranja. Uz ostalo, i zbog toga što Hrvatske šume Hrvatskoj vodoprivredi na ime vodnog doprinosa uplaćuju preko 20 milijuna godišnje, a isto tako i lokalnoj samoupravi šum ski doprinos od 50 milijuna kuna. Ako svemu ovome dodamo i sve veća potrebna ulaganja za sanaciju šuma ugroženih propadanjem, poseb no jelovih i hrastovih šuma, onda je jasno kakve bi teške posljedice po gospodarenje šumama proizašle ukida njem ove naknade. Posebno teško stanje, gotovo bezizlazno, nastalo bi za šume na kršu (a to je 1 milijun ha) u kojima bi gospodarenje praktično stalo ukoliko se ne bi definirao neki novi način financiranja (proračun RH, lokalna uprava i samouprava ili nešto treće). Zato dajemo punu podršku poslovodstvu Hrvatskih šuma d.o.o. i Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u njihovom nastojanju očuvanja ove zakonske odredbe. Drugo ne manje važno pitanje koje je zaokupljalo našu pozornost svakako je rasprava o nacionalnoj ekološkoj mreži, koja će biti uključena u ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000. |