DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 105 <-- 105 --> PDF |
AKTUALNO – CURRENT NEWS DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA U KOPRIVNICI 2009. GODINE Okvirni raspored događanja tijekom obilježavanja Dana hrvatskog šumarstva u Koprivnici 2009. PETAK 5. lipnja 2009. godine SUBOTA 6. lipnja 2009. godine 8h Početak natjecanja šumarskih radnika, dolazak i prijem gostiju Mjesto održavanja: Sajmište – borilište veliki ša tor 8h Početak natjecanja ekipa za gađanje glinenih golubova Mjesto održavanja: Streljana Koprivnički Bregi 16h Proglašenje rezultata i podjela nagrada Mjesto održavanja: Sajmište – veliki šator ZAPISNIK SA 113. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA 113. redovita sjednica skupštine Hrvatskoga šumar skoga društva, održana je 5. lipnja 2009. godine u dvorani Pučkog narodnog učilišta “Domoljub” u Ko privnici, s početkom u 10 sati. Ove godine Dani hrvatskoga šumarstva, osim Skupštinom Hrvatskoga šumarskoga društva, obilje ženi su natjecanjima šumskih radnika Hrvatskih šuma d.o.o. U prepunoj dvorani Pučkog narodnog učilišta s tristo tinjak gostiju i delegata, Skupštinu je otvorio predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević, pozdravivši uvažene goste i delegate, a posebno, saborskoga zastupnika Vlatka Podnara, dipl. ing. šum., državnog tajnika Ministarstva re gionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva, Her mana Sušnika, dipl. ing. šum., sa suradnicima, predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., Darka Vuletića, 10 h 1230_14 14–1430 19 h Skupština Hrvatskoga šumarskog društva Mjesto održavanja: Dvorana “Domoljub” Stručna tema Skupštine HŠD: Predstavljanje studije restruktuiranja Hrvatskih šuma d.o.o. – izradio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Promocija knjige Božice Jelušić Kranželić: Pogled stablu – Priče i pjesme o drveću Popratni sadržaji Izložba fotografija Zvonimira Ištvana, dipl. ing. šum. Svečano otvaranje Dana hrvatskog šumarstva 2009. godine s kulturno umjetničkim programom Zajednička večera Zabavni program Mjesto održavanja: Sajmište – veliki šator |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 106 <-- 106 --> PDF |
dipl. ing. šum., sa suradnicima, dekana Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Andriju Bognara, goste iz Češke, prof. dr. sc. Emila Klimu, profesora Šumarskoga fakulteta u Brnu, i doc. dr. sc. Ladislava Slone ka savjetnika generalnog direktora šuma Češke republi ke, te predstavnike javnog informiranja. Nazočnima se prvo obratio saborski zastupnik Vlat ko Podnar, dipl. ing. šum. Pozdravivši skup, zaželivši uspješan rad Skupštine, osvrnuo se glede aktualne gospodarske situacije, na nužnost pokretanja procesa restrukturiranja poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Predsjednik Uprave HŠ d.o.o. Darko Vuletić, dipl. ing. šum., u svom pozdravnom govoru istaknuo je HŠ d.o.o. kao tvrtku koja svoju osnovnu ulogu gospodarenja i upravljanja šumama Hrvatske u državnom vlasništvu, uspješno obavlja, a ujedno poštujući kolektivni ugovor brine o zaposlenicima. Teška situacija u gospodarstvu Hrvatske, u uvjetima globalne recesije, svakako se odražava i na poslovanje HŠ d.o.o. Naglasio je da ovakvo stanje može biti prilika za otklanjanje negativnih stvari u poslovanju poduzeća koje u normalnim okolnostima nebi toliko dolazile do izražaja. Studija restrukturiranja naručena kod stručnjaka Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja će biti prezentirana na Skupštini HŠD-a, trebala bi pripomoći, iako ona nikako nije konačna verzija, jer će se prije iznošenja pred Vladu RH nadopunjavati na javnim raspravama, okruglim stolovima, radionicama i sl. Zaželio je uspjeh radu Skupštine. U svom pozdravnom govoru državni tajnik Herman Sušnik, dip. ing. šum. naglasio je važnost šumarstva i drvne industrije kao dvije strateški važne gospodarske grane. Izvoz drvne industrije u prošloj godini iznosio je 8 % izvoza RH. Svjetska financijska i gospodarska kriza zbog izvozne orijentiranosti naše drvne industrije najprije se odrazila u tom sektoru, a zbog povezanosti tih grana privrede ona se sve više očituje i u šumarstvu. Kako bi u ovim okolnostima očuvali radna mjesta, pozvao je na odgovorno obavljanje radnih zadataka. U cilju poboljšanja učinkovitosti neminovno je započeti restrukturiranje poduzeća Hrvatske šume d.o.o., koje vidi kao kontinuirani proces. Najavio je niz zakonskih promjena u šumarskom sektoru koji dijelom proizlaze kao prilagodba zakonodavstvu EU. Dekan šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. Andrija Bognar, pozdravivši skup, osvrnuo se na dugogodišnju tradiciju šumarske znanosti u Hrvatskoj i njenoj spremnosti na pomoć i suradnju, kako u sektoru šumarstva, tako i tehnologije drva. Predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Damir Felak, dipl. ing., zaželivši uspješan rad Skupštine, zahvalio je HŠD-u na inicijativi za osnivanjem HKIŠDT. Kao domaćin, Koprivničanac, zaželio je da unatoč recesiji Dane hrvatskoga šumarstva svi provedemo u veselom raspoloženju. Prof. dr. sc. Paula Durbešić zaželjela je uspješan rad ispred Hrvat skoga prirodoslovnog društva, čija je potpredsjednica. Gost iz Češke Republike prof. Emil Klimo istaknuo je duge i bliske kontakte Češkog šumarskog fakulteta sa Zagrebačkim šumarskim fakultetom i HŠD-om. U svjet lu današnje mode “zaštićivanja” šuma, naglasio je kako šuma kraj danas toliko isticanih općekorisnih funkcija, mora zadržati i produktivnu funkciju. Nakon pozdravnih govora prešlo se na Dnevni red: 1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela Skupštine: a) Radnog predsjedništva (predsjednik + 2 člana) b) Zapisničara c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana) d) Povjerenstva za zaključke (3 člana) 2. Izvješće o radu i poslovanju u 2008. godini: a) Izvješće predsjednika b) Izvješće tajnika c) Izvješće glavnoga urednika Šumarskoga lista d) Izvješće Nadzornog odbora. (Materijali su objavljeni u Šumarskom listu br. 11–12/2008. i 3–4/2009.) e) Rasprava po izvješćima 3. Aktualna problematika 4. Verifikacija programa rada i financijskoga plana za 2009. godinu. (Materijali su objavljeni u Šumarskom listu br. 11–12/2008. i 3–4/2009.) 5. Slobodna riječ 12 h – 1230 h Pauza za kavu. 12 30 h Stručna tema Skupštine; Prezentacija studije “Restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o.” koje je izradio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ad. 1. Prije prelaska na Dnevni red, predsjednik mr. sc. Petar Jur jević utvrdio je kvorum, tj. 86 nazočnih, od 101 prijavljenog delegata. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 107 <-- 107 --> PDF |
a) U radno predsjedništvo predloženi su: za predsjed nika, mr. sc. Miroslav Brnica, predsjednik ogranaka Koprivnica, Jolanda Vincelj, dipl. ing. šum., delegat HŠD-a ogranak Zagreb, članica i predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević, član. b) Za zapisničara predložen je tajnik HŠD-a, Damir Delač, dipl. ing. c) Za ovjerovitelje zapisnika predloženi su akademik Slavko Matić, predsjednik AŠZ i Hranislav Jako vac, dipl. ing. šum., predsjednik ogranka Zagreb. d) U povjerenstvo za zaključke predloženi su, Đurđica List, dipl. ing. šum, mr. sc. Josip Dundović i Vlatko Petrović, dipl. ing. šum. Ad. 2. a) Izvješće predsjednika HŠD-a prenosimo u cijelosti. Srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem vam što ste se odazvali na naš poziv za sudjelovanjem u radu 113. sjednice Skupštine našeg Hrvatskoga šumarskog društva. Na sjednici Upravnog odbora HŠD-a održanoj 19. 3. 2009. godine u Krušaku, u Velikoj Gorici, uz nazočnost gotovo svih članova Upravnog odbora, održali smo sjednicu i raspravili sve bitne točke koje je nužno raspravljati na takvim sjednicama, a posebno smo ras prav ljali o izvješćima o radu i poslovanju te aktivnos tima u prošloj godini koja su danas na dnevnom redu sjednice Skupštine. Sve materijale s te sjednice imali ste priliku prouči ti, jer su isti objavljeni u Šumarskom listu broj 3–4 2009., na što smo vas upozorili i u pozivu koji ste dobili za ovu sjednicu. Želim vjerovati da ste svi vi, ili većina vas, pročitali tako dostavljene vam materijale i da ćete, ukoliko za to osjećate potrebu, o njima iznijeti svoja zapažanja i stajališta, pa i eventualne dodatne prijedloge. Nadamo se da ćete sve donesene odluke i zaključke prihvatiti. Zbog toga, ali i zbog činjenice da će o aktivnostima Društva biti riječi i u izvješću tajnika Društva, ovom prilikom pokušat ću na najkraći način upoznati vas samo s nekim aktivnostima koje smo provodili i o kojima smo zauzimali stavove u prethodnoj godini, a koje su bitne za dugoročni razvoj šumarstva. Kao jedno od bitnih pitanja o kojemu smo raspravljali i o kojemu imamo jasne stavove, svakako je pitanje plaćanja naknade za korištenje OKF šuma, čije ukidanje ili smanjenje je i danas aktualno, kao jedna od antirecesijskih mjera. Respektirajući stanje u kojemu se nalazimo i svjesni činjenice da se svi segmenti druš tva moraju ponašati sukladno situaciji, moramo reći da bi ukidanje ili smanjenje naknade za korištenje OKF šuma za cijelo šumarstvo, a posebno za šume na kršu, imalo teške i nesagledive posljedice. Treba podsjetiti da su u cilju očuvanja, bolje reći spa šavanja šuma na području krša, ekonomski i šumarski stručnjaci na temelju potreba utvrđenih Programima go spodarenja šumama na kršu, došli do spoznaje da bi plaćanje naknade za korištenje općekorisnih funkcija svih subjekata koji na teritoriju RH obavljaju privrednu djelatnost, osim Poduzeća za šume i pravnih osoba koji gospodare šumama, u visini 0,07 % od ukup nog prihoda, bilo dostatno za gospodarenje šumama na kršu i sanaciju šuma ugroženih propadanjem. Taj prijedlog je prihvaćen i kao takav definiran Zakonom o šumama 1990. godine, ali i novim Zakonom o šumama 2005. godine. Provođenjem ove zakonske odredbe, odnosno osigu ranjem sredstava za gospodarenje šumama, ponajprije šumama na kršu, učinjen je značajan iskorak u hr vatskom šumarstvu. Racionalno koristeći ova financijska sredstva, gospodarenje šumama na kršu podignuto je na znatno višu razinu, što je posebno vidljivo u provođenju preventivnih mjera zaštite šuma od požara, koja uz sve bolje organizirano i tehnički opremljenije vatrogastvo, opožarene šumske površine i štete od požara svodi na prihvatljivu razinu. U proteklih 17 godina, koliko je na snazi ova zakonska odredba o šumama RH, uz ostale radove izrađeno je preko 3500 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskog puta. Iz ovih sredstava stal no se vrši sanacija opožarenih površina, pošumljavaju se nove površine, uređuju se šume, razminiravaju se minirane šumske površine i privode svrsi te provode sve Programima gospodarenja propisane mjere. Iz ove naknade financira se gospodarenje privatnim šumama putem Šumarske savjetodavne službe, vatro gas ne zajednice na području krša (preko 20 milijuna kuna), a preko 100 milijuna kuna ulaže se u razminiravanje. Sve to ne bi se moglo raditi da se Zakonom nije utvr dio ovakav način financiranja. Uz ostalo, i zbog toga što Hrvatske šume Hrvatskoj vodoprivredi na ime vodnog doprinosa uplaćuju preko 20 milijuna godišnje, a isto tako i lokalnoj samoupravi šum ski doprinos od 50 milijuna kuna. Ako svemu ovome dodamo i sve veća potrebna ulaganja za sanaciju šuma ugroženih propadanjem, poseb no jelovih i hrastovih šuma, onda je jasno kakve bi teške posljedice po gospodarenje šumama proizašle ukida njem ove naknade. Posebno teško stanje, gotovo bezizlazno, nastalo bi za šume na kršu (a to je 1 milijun ha) u kojima bi gospodarenje praktično stalo ukoliko se ne bi definirao neki novi način financiranja (proračun RH, lokalna uprava i samouprava ili nešto treće). Zato dajemo punu podršku poslovodstvu Hrvatskih šuma d.o.o. i Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u njihovom nastojanju očuvanja ove zakonske odredbe. Drugo ne manje važno pitanje koje je zaokupljalo našu pozornost svakako je rasprava o nacionalnoj ekološkoj mreži, koja će biti uključena u ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Ekološka mreža je sustav područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staništa. NATURA 2000. obuhva ća područja važna za očuvanje vrsta i staništa ugroženih na europskoj razini i zaštićenih na temelju Direktive o pticama i Direktive o staništima, dok nacionalna ekološka mreža dodatno sagledava važnost za vrste i staništa koja su ugrožena na nacionalnoj razini. Prijedlog Ekološke mreže za RH izradili su znanstvenici Šumarskog fakulteta u Zagrebu na čelu s prof. dr. sc. Josom Vukelićem. Ukupno je predložen 241 lokalitet površine 41 666 ha ili 2,5 % šuma u Republici Hrvatskoj. Od toga je 26 lokaliteta s 3 730 ha u nacionalnim parkovima, 73 lokaliteta na 9 003 ha u ostalim zaštićenim objektima kojima se gospodari, dok su 142 lokaliteta na površini od 28 933 ha u gospodarskim šu- mama. Njihov odabir temeljio se na određenim kriterijima, ponajprije na stupnju prirodnosti staništa i očuvanosti sastojina, autohtonom i cjelovitom flornom sastavu, prirodno obnovljenim sastojinama, rasporedu dobnih struktura, tipičnim ekološkim činjenicama odlučujućim za razvoj i rasprostranjenost određenih šumskih sastojina. Zbog reprezentativnosti predloženih lokaliteta, kao i zbog činjenice da je to svega 2,5 % šuma RH koje će biti zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, ocjenjujemo ovaj prijedlog prihvatljivim i na takvom treba ustrajati, iako znamo da će to biti teško jer su zahtjevi daleko veći. Hrvatsko šumarsko društvo dalo je svoje mišljenje, odnosno prigovor na Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode za razdoblje 2000–2007, koje je Državni zavod za zaštitu prirode podnio Saboru RH. U navedenom Izvješću spominju se, uz ostale, ove točke: – pitanje trajanja ophodnje većine vrsta šumskog drveća, – broj starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala u gospodarskim šumama, – primjena kemijskih sredstava u zaštiti šuma od štetnika, – broj ostavljenih stabala prilikom dovršenja sječe. Niti jedna od navedenih primjedbi ne stoji ili nije opravdana. Ophodnja regularne šume ili ophodnjica preborne šume, prema rezultatima šumarskih istraživanja ovisi o fiziološkom stanju i starosti regularne šume, ili zrelih stabala preborne šume koja se sijeku. Trajanje ophodnje prilagođuje šumarstvo starenju stabala iza kojega se smanjuje učinak fotosinteze. Smanjenjem fotosinteze umanjuje se učinak vezivanja ugljika (ponor ugljika) koji se danas smatra jednom od najvažnijih općekorisnih funkcija šume. Vezivanjem ugljika smanjuje se količina ugljičnog dioksida u atmosferi koji pripada u najvažnije stakleničke plinove, a koji izazivaju promje nu klime i globalno zatopljenje. Suha stabla su danas opća pojava u hrvatskim šu- mama. Zbog promjena kemijske klime izazvane indu strijskom emisijom otrovnih plinova, zatim prometom i suvremenim poljodjelstvom od osamdesetih godina prošloga stoljeća, a u nizinskim šumama i prije toga zbog izvođenja raznih vodotehničkih zahvata, zamjetno je sušenje gotovo svih vrsta drveća u hrvatskim šumama, tako da šumske sastojine obiluju suhim drvećem. Pojavom propadanja šuma riješeno je pitanje suhih stabala, a tamo gdje ih eventualno nema, ono se osigurava Zakonom o šumama RH (Pravilnik o uređivanju šuma) kao i primjenom FSC certifikacije. Prilikom suzbijanja šumskih štetočina koriste se pre ma Zakonu o šumama RH biološki preparati, a ne kemijska sredstva. Prilikom dovršne sječe ostavlja se određen broj stabala. Kad u šumi ima dovoljna količina suhih stabala od propadanja šuma nije potrebno poslije dovršne sječe ostavljati stabla. To sve se odnosi i na prebornu sječu. U posljednje vrijeme u krugovima zaštitara prirode prevladalo je mišljenje kako bi što više šuma u Hrvatskoj trebalo potpuno zaštititi, odnosno pretvarati u sekundarne prašume. Proučavajući prašume u Hrvatskoj od 1957. godine, a posebno od donošenja zaključaka znanstvenog simpozija o hrvatskim prašumama održanog u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u jesen 2007. godine, te prateći rezultate istraživanja europskih prašuma, došlo se do zaključka kako prašuma u nekim svojim razvojnim fazama ne ispunjava neke značajne općekorisne funkcije šuma. Prašuma se tijekom svoga dugog života sastoji iz razvojne faze pomlađivanja, inicijalne faze, optimalne faze, faze starenja i faze raspadanja. U fazama pomlađivanja, starenja i raspadanja ne ispunjava u potpunosti ili uopće ne ispunja va ekofiziološku funkciju vezivanja ugljika i ispuštanja kisika. Spome nute razvojne faze traju 60 % nje zinoga životnog vijeka, što predstavlja gubitak povoljnog utjecaja na oko liš, a da ne govorimo kako izostaje i gospodarska funkcija šume. Prirodno gospodarena šuma preuzela je od prašume fazu pomlađivanja, koju je u odnosu na prašumu uzgojnim postupkom znatno smanjila, te inicijalnu i optimalnu fazu, dok je posebnu biološku raznolikost faze starenja i raspadanja nadomjestila sušcima. Hrvatsko šumarsko društvo i u protekloj godini raspravljalo je i zauzimalo stavove o gospodarenju šu- mama i šumskim zemljištem posebno s gledišta njegovog korištenja u svrhu izgradnje raznih infrastrukturnih objekata, podizanja višegodišnjih nasada, izgradnje poduzetničkih zona, itd. Upozoravali smo na neprimjerene cijene šume i šumskog zemljišta po kojima se ista koristi. Sada je realno očekivati dodatne zahtjeve na ove nekretnine, s obzirom da je Sabor RH u prosincu prošle godine donio Zakon o igralištima za golf. Polazeći od činjenice da su za igrališta za golf potrebne velike površine (i do 100 ha) gotovo je sigurno da će u najvećem |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 109 <-- 109 --> PDF |
dijelu u njima participirati šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Hrvatsko šumarsko društvo, da budemo jasni, nije protiv izgradnje igrališta za golf, jer znamo da takvi objekti obogaćuju našu turističku ponudu, međutim protiv smo bilo kakvih eventualnih manipulacija sa zemljištem namijenjenim izgradnji igrališta za golf (korištenje u druge svrhe, apartmani, hoteli, itd.), protivimo se nekritički velikom broju ovih objekata jer svako selo, zaselak ili ulica, doista ih ne trebaju i dakako posebno se ne slažemo davanjem šume i šumskog zemljišta za tu namjenu u bescijenje. Upravo zbog toga smatramo potrebnim da Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva izmijeni Pravilnik o obračunu naknade za oduzeta i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu, makar u dijelu koji regulira plaćanje naknade za pravo gradnje igrališta za golf. Naime, prema sadašnjoj odredbi navedenog Pravilnika, cijena šumskog zemljišta za pravo građenja iznosi 10 lipa po 1 m2. Smatramo da je takva cijena neprimjerena i neodrživa, i ukoliko i dalje bude takva, dat će za pravo svima onima koji tvrde da izgradnja igrališta za golf nije od posebnog interesa za RH, već je od interesa pojedinaca za brzim i lakim bogaćenjem na račun državne imovine. Hrvatsko šumarsko društvo razmatralo je i zauzelo stav i o pismu Sindikata inženjera i tehničara šumarstva kojim izražavaju nezadovoljstvo statusom ove skupine zaposlenih. Hrvatsko šumarsko društvo ocjenjuje da trenutno stanje u kojemu se nalazimo, zbog opće poznatih razloga nije najpovoljnije vrijeme za preispitivanje trenutnog statusa, ali smatra da je to potrebno i moguće učiniti prilikom provođenja projekta restrukturiranja “Hrvatskih šuma” koje će se nadamo se uskoro dogoditi. Uz ova iznesena pitanja, Hrvatsko šumarsko društvo u protekloj godini imalo je i niz drugih aktivnosti o kojima će govoriti tajnik Hrvatskog šumarskog društva, g. Delač. Ja vam zahvaljujem na pozornosti, uz želju za uspješan rad na 113. godišnjoj skupštini Hrvatskog šumarskog društva, koju održavamo i u čast Dana hrvatskog šumarstva te vam upućujem iskrene čestitke. b) Tajnik HŠD-a Damir Delač pozdravio je uvažene goste, sve nazočne i iznio najvažnije aktivnosti HŠD-a, kao i ostale za šumarsku struku bitne događaje, od prethodne Skupštine HŠD-a. Povodom 22. svibnja, Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj, već treću godinu Ministarstvo kulture Republike Hrvatske dodjeljuje nagradu “Ivo Horvat”. Nagrada se dodjeljuje za izvanredna dostignuća u području zaštite prirode. Nagrada se sastoji od povelje i plakete te novčanog iznosa. Na povelji je ugraviran lik poznatog znanstvenika-prirodoslovca Ive Horvata s jedne strane i znak Ministarstva kulture Republike Hrvatske s druge strane, rad akademskoga kipara Damira Matačića. Nagradu su primili naši kolege: Miho Miljanić, dipl. ing. šumarstva za životno djelo na poslovima zaštite prirode i izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, za izvanredna dostignuća u području zaštite prirode. Nagrade im je 21. svibnja 2008. go- dine u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu uručio ministar mr. sc. Božo Biškupić. 25. i 26. rujna 2008. godine u Beču i Gutensteinu, Donja Austrija, u organizaciji Austrijskoga šu marskog društva, održan je stručni skup devet šu marskih društava Europe. Na stručnom skupu sudjelovali su osim domaćina Austrije i delegacije Hrvatske, Estonije, Finske, Islanda, Mađarske, Slovenije, Škotske i Švedske. Delegaciju Hrvatskog šumarskog društva činili su mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., predstavnik Hrvatske u EFNS-u i Damir De lač, dipl. ing. šum., tajnik HŠD-a. Prema programu, prvi dan održan je okrugli stol u prostorijama Doma za poljoprivredu i šumarstvo. Sastanak je otvorio i nazočne pozdravio gosp. Bertram Blin, predsjednik Austrijskoga šumarskog društva. Zatim su se pod točkom 2. sudionici skupa pojedinačno predstavili i podnijeli izvješća o aktivnostima i radu svojih šumarskih društava. Drugog dana, u petak, 26. studenoga 2008. zajedno s predsjednikom i Thomasom Stembergerom, tajnikom Austrijskog šumarskog druš tva, otputovali smo u Gutenstein, Donja Austrija (100 km jugozapadno od Beča), gdje su nas predstavnici Poljoprivredne komore Donje Austrije, Kotarske poljoprivredne komore Bečkog Novog Mesta i Udruge malih šumovlasnika, upoznali s gospodarenjem brdskim šumama, uređivanjem šuma te proizvodnjom drvenog ugljena i smole. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo – Sekcija za šumarstvo i Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vinkovci, 25. –26. ruj na 2008. godine organizirali su Znanstveno savjetovanje Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima. U novonastalim nepovoljnim stanišnim uvjetima, kada je tlo sve sušje zbog drastičnih promjena u režimu voda, a klima sve toplija, hrast lužnjak se sve intenzivnije suši i propada. U zajedništvu s ekološkim i gospodarskim posljedicama ova pojava poprima razmjere elementarne nepogode U svom izlaganju akademik Slavko Matić naglasio je kako, nažalost, čovjek današnjice svojim negativnim aktivnostima utječe na promjenu klime i na snižavanje razine podzemnih |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 110 <-- 110 --> PDF |
voda. Na promjene su posebno osjetljive nizinske šume, od kojih su lužnjakove najosjetljivije, ali i najvrjednije. Na savjetovanju je izneseno 23 referata, od čak 82 šumarska znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva. Sutradan je za sudionike savjetovanja organizirana ekskurzija u Spačvanskom bazenu. Na terenu šumarije Otok pokazana je obnova lužnjakovih šu ma, sjemenska sastojina, posebni rezervat šumske vegetacije “Lože” te čišćenje koljika. Na području šumarije Vrbanja znanstvenici su upoznati sa sušenjem lužnjakovih sastojina. U velikoj dvorani nove zgrade Šumarskog fakulteta, 16. listopada 2008. započeo je program obilježavanja 110. obljetnice Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ujedno i 60. obljetnice Drvnotehnološ kog odsjeka istog Fakulteta). Program je počeo svečanim dijelom, a u nastavku je slijedio znanstveni skup pod naslovom Izazovi u šumarstvu i drvnoj tehnologiji u 21. stoljeću. U prepunoj dvorani, uz domaće ugledne goste, šumarske stručnjake i znanstvenike, skupu su nazočili gosti iz inozemstva; prof. dr. Igor Čunderlik, dekan Šumarskog fakulteta Zvolen (Slovačka), prof. dr. Richard P. Vlosky iz SAD, prof. dr. Tibor Alpar, dekan Šumarskoga fakulteta Šopron (Mađarska), prof. dr. Janez Hribar, dekan Šumarskog fakulteta Ljubljana (Slovenija) i prof. dr. Faruk Mehić, dekan Šu marskog fakulteta Sarajevo (Bosna i Hercegovina). Nakon prigodnih pozdravnih govora gostiju, uslijedio je dio s prezentacijama Šumarske sekcije i Drvnotehnološke sekcije. Izvješće sa Znanstvenog skupa objavljeno je u ŠL br. 9–10/2008. Na 5. Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi “Šume za kvalitetu života” koja je održana od 5. do 7. studenog 2007. godine u Varšavi, ministri odgovorni za šume iz 46 europskih zemalja proglasili su tjedan od 20. do 24. listopada 2008. godine Europskim tjednom šuma. Europski tjedan šuma bit će okosnica nizu manifestacija u Europi. Na regionalnoj razini, tjedan će biti obilježen u Rimu i Bruxellesu, a niz događaja na nacionalnoj i lokalnoj razini održat će se u zemljama diljem Europe. Europski tjedan šuma 2008. naglašava doprinos europskih šuma pri ublažavanju klimatskih promjena, opskrbi drvom i obnovljivom energijom, osiguravanju zaliha pitke vode i zaštiti našeg okoliša. U Hrvatskoj je Tjedan europskih šuma obilježen nizom manifestacija u organizaciji MRRŠVG, Hrvatskih šuma d.o.o. Ministarstva kulture, Akademije šumarskih znanosti, HŠD-a i drugih. HŠD se organiziranjem simpozija, pod nazivom “100. godina crikveničkog rasadnika Podbadanj” 24. i 25. listopada uključilo u Obilježavanje tjedna europskih šuma. Simpozij je organiziran povodom obilježavanja 100 godina neprekidnog rada toga rasadnika, a ujedno je obilježena i 120. godišnjica organiziranog turizma u Crikvenici. Organizatori skupa bili su HŠD Zagreb i ogranak Senj, Hrvatske šume d.o.o., UŠP Senj, a pokrovitelj Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Organizacijski odbor činili su predsjednik prof. dr. sc. Milan Glavaš, Jurica Tomljanović, dipl. ing., voditelj UŠP-Senj, Zdravko Vukelić, dipl. ing., predsjednik HŠD-a ogranak Senj, Boris Miklić, dipl. ing., upravitelj šumarije Crikvenica, dr. sc. Vice Ivančević i Damir Delač, tajnik HŠD-a. U svojoj uvodnoj riječi, mr. sc. Petar Jurjević napomenuo je kako su šume u Hrvatskoj, u njezinoj dugoj povijesti služile narodu za preživljavanje i za gospodarski oporavak nakon teških katastrofalnih nesreća ili čestih ratova na ovome burnom podneblju. Šuma je uvijek bila tu na dohvat ruke, kao otvorena kasa u koju je čovjek zahvaćao, ponekad i prekomjerno, kada su ga na to životne prilike prisilile. One su služile i kao pašnjaci za stoku, glavni izvor životnih potreba ljudi, pa je i to uz još neke razloge pridonijelo da je cijelo Hrvatsko primorje ostalo bez šume. Da bi se pošumile goleti i sanirali bujični tokovi, u Senju je 1878. god. osnovano Kraljevsko nadzorništvo za pošumljavanje krša krajiškog područja – kasnije nazvano Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica. Za potrebe sadnog materijala u Senjskoj dragi je 1879. god. osnovan rasadnik “Sveti Mihovil”, a radi dugog zadržavanja snijega u njemu i dugog transporta, 1908. god. osnovan je rasadnik “Podbadanj”. Već 1909. god. proizvodio je 900.000 sadnica, od kojih je više od polovice posađeno na crikveničkim goletima, a ostale su biljke besplatno podijeljene općinama, šumovlasnicima i pojedincima, što se radi sve do danas. Predstavljeno i ponovljeno izdanje zanimljive knjižice dr. Alfonsa Kaudersa, originalno objavljene 1933., pod naslovom „Nekoliko riječi o pošumljavanju krša oko naših primorskih kupališta”. U ovom djelu, i danas aktualnom, autor daje jednu sažetu sliku onodobnih okolišnih prilika oko naših tek začetih kupališta, kao i detaljne naputke o mogućnostima njihova unaprjeđenja. Alfons Kauders je upravo u doba pisanja ove knjižice djelovao u tek stasalom rasadniku Podbadanj, kao i u uređenju parkova i šetnica onodobne Crikvenice. Osim u tiskanoj verziji knjižica je dostupna i u digitalnoj biblioteci HŠD. Na simpoziju su izlaganja prezentirali: Milan Oršanić – Šumska rasadnička proizvodnja u Hrvatskoj; Milan Žgela – Značaj rasadničke proizvodnje HŠ d.o.o. Zagreb u obnovi Šuma Republike Hrvatske; Boris Miklić – Rasadnik “Podbadanj” danas i sutra; Sanja Perić, Martina Tijardović, Jasnica Medak – Proizvodnja Šumskih sadnica u rasadniku “Podbadanj”; Milan Glavaš, Silvana Glavaš, Mario Budinšćak, Andrija Vukadin – Štetočine i zaštita biljaka u rasadniku “Podbadanj” od 1992. do 2007. godine; Petar |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 115 <-- 115 --> PDF |
i sada glasi; “Predsjednici (predstavnici) ogranaka i predsjednici Sekcija su ujedno i članovi Upravnog odbora, a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini i to tako da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskoga lista po svom položaju, Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva, Šumarski fakultet Šumarski odsjek, Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i najmanje jedan ugledni član struke koji se ističe u radu HŠD-a.” Nakon konzultacija s MRRŠVG oni su predložili svoga predstavnika u UO HŠD-a i to ravnateljicu Uprave za šumarstvo Biserku Šavor, dipl. ing. šum. Na 112. sjednici Skupštine HŠD-a formirane su dvije nove sekcije i to: Ekološka sekcija i Sekcija za zaštitu šuma. Na drugoj sjednici U i N odbora HŠD-a održanoj 2. 10. 2008. u Sinju predloženo je da za predsjednike sekcija predložimo inicijatore za osnivanje istih, i to prof. dr. sc. Ivicu Tikvića za predsjednika Ekološke sekcije i prof. dr. sc. Milana Glavaša za predsjednika Sekcije za zaštitu šuma. Predlažemo delegatima da prihvate navedene izmjene Statuta HŠD-a i kandidate za predsjednike sekcija i člana Upravnog odbora HŠD-a. Zapisnik sastavio Tajnik HŠD-a: Damir Delač, dipl. ing. šum.,v.r. Nakon glasanja delegati su jednoglasno usvojili predložene izmjene Statuta HŠD-a, kandidate za predsjednike sekcija i člana Upravnog odbora HŠD-a. Ad. 4. Kako su svi materijali, program rada i financijskog plana za 2009. godinu, objavljeni u ŠL 11–12/2008. i 3–4/2009. godine, oni nisu ponovno čitani, već su odmah dani na usvajanje. Delegati su jednoglasno prihvatili program rada i financijski plan HŠD-a za 2009. godinu. Ad. 5. Po ovoj točki Dnevnog reda nitko se nije javio za riječ. Predsjednik Radnog predsjedništva zahvalio je na po zornosti, i prema Dnevnom redu, prije Stručne teme Skupštine: Prezentacija studije “Restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o.” koju je izradio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pozvao na pauzu uz kavu. Predsjednik HŠD-a Mr. sc. Petar Jurjević, v.r. Ovjeritelji zapisnika: Akademik Slavko Matić, v.r. Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., v.r. Stručna tema 113. skupštine HŠD-a RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH ŠUMA d.o.o. Sukladno tradiciji da u okviru redovite godišnje skupštine posebno predstavi i raspravi trenutno najaktualniju stručnu temu, i ova 113. redovita sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, po završetku službenog dijela na kojemu je verificiran rad i poslovanje udruge, nije iznevjerila tradiciju. U dogovoru rukovodstava Hrvatskoga šumarskog društva i Hrvatskih šuma d.o.o., za temu Skupštine izabrano je predstavljanje upravo izrađenog prijedloga studije restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. Dogovoreno je samo prezentirati Studiju kao informaciju bez rasprave, koja će slijediti u dogledno vrijeme, kada struka stekne u nju veći uvid i bude pripremna za njenu eventualnu doradu. Temu je najavio predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva mr. sc. Petar Jurjević, a u uvodnome dijelu govorio je Damir Felak, dipl. ing. šum., član Uprave HŠ d.o.o., istaknuvši razloge i ciljeve provedbe restrukturiranja. Podizanje veće učinkovitosti i postizanje što boljih rezultata poslo vanja te napose poboljšanje položaja svojih zaposlenika, bilo je razlogom da se rukovostvo Hrvatskih šuma d.o.o. Puna dvorana i pozornost slušatelja najbolje govore o aktualnosti stručne teme |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Vrgoč – Intelektalno vlasništvo, oplemenjivanje i rasadničarstvo; Goran Videc – Novine zakonodavstva o šumsko reprodukcijskom materijalu u procesima približavanja Europskoj Uniji; Ljiljana Vegrin – Povijest crikveničkih perivoja; Gordana Jelenović – 120 godina turizma; Vice Ivančević – Prezentacija ponovljenog izdanja knjižice Alfonsa Kaudersa. Sljedećeg dana uz prigodan program u rasadniku je otkrivena Spomen ploča. Nakon toga sudionici su brodom obišli priobalje i uspoređujući sadašnje stanje šumovitosti s onim iz fotografija vidljivog, od prije stotinjak godina, uvjerili su se u velik napredak. Zasluga je to dobro organiziranog šumarstva naših prethodnika, koji su započeli s pošumljavanjem podigavši rasadnik “Podbadanj”, pa do današnjih šumara koji su ga održali i unaprijedili. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u velikoj dvorani, 12. ožujka 2009. god. održan je znan stveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, na temu “Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe u Hrvatskoj”. Organizatori simpozija bili su Šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, a pokrovitelji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko druš tvo. Simpozij je otvorio prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, njegov inicijator i predsjednik organizacijskog odbora. Cilj simpoziju bio je osnažiti znanja šumarskih strukovnih i drugih zainteresiranih krugova, o biološkim i ekološkim značajkama te udomaćene biljne vrste, načinima suzbijanja pri obnovi nizinskih šuma i mogućem proširenju dosadašnjeg područja njenog korištenja. Ponajprije se želi koristiti energetski potencijal amorfe, čime bi se smanjili troškovi obnove nizinskih šuma, dobila nova radna mjesta i okolišno čista energija. Izlaganja grupirana u cjeline: Biološko-ekološke značajke amfore, Biomasa za energiju i Domaća iskustva, iznijeli su znanstvenici i šumarski stručnjaci iz Mađarske, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. 26. ožujka 2009. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu održan je seminar iz programa stručnoga usavršavanja članova Komore za 2009. godinu, pod nazivom Natura 2000 i šumarstvo u Hrvatskoj, u svjetlu održavanja nacionalnih radionica vezanih uz završnu fazu izrade prijedloga područja Natura 2000. O zakonodavnom okviru i konceptu Nature u svom izlaganju govorio je prof. dr. sc. Ivan Martinić. Naveo je primjere i iskustva zemalja članica EU; pojasnio je postupak uključenja u mrežu Natura 2000; s potvrdom ulaska u EU, zemlja pristupnica predaje i završeni prijedlog potencijalnih Natura 2000 područja. Naglasio je da su u ovom slučaju u prednosti zemlje manje biološke raznolikosti, jer to znači i manju površinu zaštite. Istaknuo je zaključak da su mnoga područja mreže Natura 2000 u Hrvatskoj vrijedna upravo zbog načina na koji se njima upravljalo do danas. O načinu utvrđivanja i predlaganja šumskih staništa i šumskih zajednica za mrežu Natura 2000 govorio je prof. dr. sc. Joso Vukelić. Predložena staništa i šumske zajednice pregledno su prikazana u knjizi “Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj” autora prof. Vukelića i suradnika. Knjiga prikazuje sveukupnu šumsku vegetaciju hrvatske kroz opis i prikaz rasprostranjenosti svake pojedine šumske zajednice, odnosno šumskog stanišnog tipa, prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa koja se koristi u zaštiti prirode. Za svako šumsko stanište odabrani su najznačajniji lokaliteti koji su zbog svoje očuvanosti i reprezentativnosti predloženi za uključenje u Nacionalnu ekološku mrežu, odnosno ekološku mrežu Europske unije Natura 2000. Nakon predavanja knjiga je podijeljena sudionicima seminara. HŠD je i ove godine organiziralo šumarsku ekipu za nastup na 14. Alpe-Adria, zimsko-športskom susretu šumara Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske. Susret je održan 9. i 10. siječnja u Koruškoj (Austrija) u mjestu Weissensee (Bijelo jezero). Mnogi od nazočnih sjetit će se stručne ekskurzije PRO SILVAE 2001. kada smo kao gosti austrijskih šumara na obroncima istog brda gledali izvlačenje sortimenata žičarom i gospodarenje šumom na strmim terenima. Domaćin 41. Europskog šumarskog nordijsko-skijaškog natjecanja od 8. do 14. veljače bila je Slovačka. Mjesto održavanja ovog stručnosportskog susreta europskih šumara bilo je Donovaly, okrug Banska Bistrica. Hrvatskoj ekipi ovo je bilo 12. sudjelovanje. Na toj manifestaciji službeno je potvrđeno domaćinstvo Hrvatske tome natjecanju 2013. godine. Od Vlade RH dobili smo službenu potvrdu o prihvaćanju pokroviteljstva nad ovom manifestacijom. U ponedjeljak 16. ožujka organiziran je inicijativni organizacijski sastanak na kojemu su nazočili državni tajnik Herman Sušnik, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Darko Vuletić, predstavnik HV-a, bojne za specijalna djelovanja u Delnicama, gospodin Matić, Načelnik općine Mrkopalj gospodin Ivan Butković, Hranislav Jakovac predstavnik Hrvatske u komitetu EFNS-a i tajnik HŠD-a Damir Delač. Odlučeno je da će organizaciju natjecanja preuzeti Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatsko šumarsko društvo, a do sljedećeg sastanka predložit će se Organizacijski odbor. Pred nama je izuzetno zahtjevan zadatak, osigurati smještaj za preko 1000 sudionika, uvjete za besprijekorno odvijanje natjecanja i prezentirati hrvatsko šumarstvo organizaci |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 112 <-- 112 --> PDF |
jom ekskurzija i stručnih savjetovanja. Kao što je ranije uvijek naglašavano skup uz promidžbene dobitke može imati i pozitivnu financijsku bilancu. Sekcija HŠD-a, Hrvatska udruga za biomasu, na čelu s mr. sc. Josipom Dundovićem, bila je i ove go- di ne vrlo aktivna. Tako je tijekom cijele godine organizirala brojna predavanja za lokalne samouprave, gospodarstvenike i ogranke HŠD-a, sudjelovala je na međunarodnim konferencijama i simpozijima o biomasi i javljala se u medijima. U rujnu i listopadu Hr vatsko šumarsko društvo – Sekcija Hrvatska udru ga za biomasu, Ogranak Matice Hrvatske Našice i Hrvat ske šume d.o.o. Zagreb, organizirali su 3. Hr vatske dane biomase 2008. s međunarodnim su djelovanjem na temu Obnovljivi izvori energije – biomasa, električna i toplinska energija, bioplin i biogoriva. Okrugli stol organiziran je u suradnji s C.A.R.M.E.N. (Bavarski kompetencijski centar za obnovljive sirovine) Straubing, AEBIOM (Europska udruga za biomasu) Brussels, zajednicom obnovljivih izvora energije HGK, Gradskim uredom Grada Zagreba za poljoprivredu i šumarstvo te NEXE Grupom Našice, pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Okrugli stol organiziran je u sklopu Festivala Dani Slavonske šume, sa željom i ciljem da se ukaže na značaj i mogućnost nedovoljnog korištenja obnovljivih sirovina iz poljoprivrede i šumarstva, i to u trenutku nedostatka fosilnih goriva u svijetu, te njihovih negativnih učinaka na klimu i okoliš, a cijene im imaju stalnu tendenciju rasta. Oko 120 sudionika iz RH, Austrije, Mađarske i Slovenije, predstavnika znanosti, politike i gospodarstva, naglasilo je i ukazalo na važnost biomase u gospodarskom i energetskom razvoju Republike Hrvatske. U listopadu je u Park šumi Golubinjak postavljena izložba opreme za pridobivanje i korištenje biomase, a održan je i okrugli stol na istu temu. U travnju 2009. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je Osnivačka skupština Ekološke-sekcije HŠD-a, uz nazočnost 60-tak istaknutih znanstvenika i stručnjaka s područja ekologije, iz Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagre bu, Šumarskoga instituta Jastrebarsko, Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva kulture i Hrvatskih šuma d.o.o. Na skupštini je izabran predsjednik Ekološke sekcije, izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić. Utvrđen je opseg aktivnosti kojima će se baviti sekcija, a to su: općekorisne funkcije šuma, racionalno iskorištavanje šumske biomase, hidrološka problematika nizinskih šuma, pitanje zaštite prirode i ekološki problemi u urbanom šumarstvu i dr. Ciljevi Ekološke sekcije ostvarivat će se organiziranjem simpozija, znanstvenih i stručnih rasprava, stručnih ekskurzija, izradom projekata i izdavanjem stručnih publikacija. Usvojen je program rada za 2009. godinu. Tijekom srpnja 2008. godine urednik “Šumarskoga lista” primio je pismo od Thomson Scientific iz Philadephie kako je naš časopis uvršten u Thomson Reuters produkte i informacijske usluge. Počevši od broja 1–2/2008. “Šumarski list” bit će indeksiran abstraktiran u sljedećem: Science Citation Indeks Expanded (poznat i kao Sci Search) i JournalCitation Reports/ScienceEdition. U pismu se dalje navodi kako će “Šumarski list” u budućnosti biti evaluiran i uvršten u dodatne Thomson Reuters produkte te u informacijske usluge s ciljem zadovoljavanja potreba znanstvene i akademske istraživačke zajednice. Ova vijest za Hrvatsko šumarsko društvo, a posebice za autore znanstvenih članaka, vrlo je značajna. Časopis je puno dobio na ugledu, dok autori njegovim uvrštenjem u bibliografsku bazu SCI za svoj objavljeni članak dobivaju najvišu moguću ocjenu, koja se znanstvenicima priznaje za napredovanje. Od prošle godine šumarska struka bogatija je za nekoliko izuzetno vrijednih knjiga: Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić napisao je knjigu Biljne zajednice Republike Hrvatske (Plant Communitties of Croatia) koja predstavlja sintezu gotovo 80-godišnjih sustavnih fitocenološko-sintaksonomskih i vegetacijskih istraživanja biljnih zajednica na području Hrvatske. Knjigom je obuhvaćen kompletni, do sada istraženi i objavljeni inventar biljnih zajednica u Hrvatskoj. Na 179 stranica ukupno je obrađeno 42 razreda, 66 redova, 117 sveza i 408 asocijacija. Šume i šikare zastupljene su s 9 razreda, 13 redova, 28 sveza i sa 121 asocijacijom. U prostorijama Hrvatskog šumarskog društva u Zagrebu je u srijedu, 22. listopada predstavljena nova knjiga s područja stručne literature Floodplain Forests of the Temperate Zone of Europe (Poplavne šume umjerenog europskog pojasa). Ovo kapitalno djelo, tiskano u Češkoj na engleskom jeziku, zajednički je rad istaknutih šumarskih stručnjaka i znanstvenika iz Austrije, Češke i Hrvatske. Uz uvodnu riječ akademika Matića monografiju je prezentirao prof. Anić. U Hrvatskom šumarskom društvu u Zagrebu u petak 28. studenoga, predstavljena je knjiga Crni orah u Podunavlju, autora mr. sp. Željka Mayera i mr. sc. Ivana Rajkovića. Monografiju je uz autore predstavio prof. dr. sc. Zvonimir Seletković, uz povijesni prikaz početka uzgajanja ove alohtone vrste u Podunavlju. U organizaciji Hrvatskoga šumarskog društva ogranka Požega i UŠP Požega, 2. prosinca u Požegi, predstavljena su hrvatska izdanja dviju knjiga iz područja zaštite šuma: “Atlas šumskih oštećenja – |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 113 <-- 113 --> PDF |
dijagnoze bolesti drveća” (G. Hartmann, F. Nien- Tijekom 2008. dovršena je računalna podrška HŠD haus, H. Butin) i “Atlas bolesti i štetnika na drveću i grmlju”(H. Butin, F. Nienhaus, B. Bohmer). Knige su preveli s njemačkoga Ivan Zrinšćak i Zlatko Lisjak. “Atlas šumskih oštećenja” predstavio je prof. dr. sc. Milan Glavaš, dok je “Atlas bolesti i štetnici na drveću i grmlju” predstavio dr. sc. Miroslav Harapin. Na osnovi dugogodišnje suradnje naših i Bečkih znan stvenika, nastao je priručnik Bolesti i štetnici urbanog drveća koji objedinjuje spoznaje hrvatskih i austrijskih istraživača. Šumarski institut Jastrebarsko i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod spomenutim su naslovom izdali sveučilišni priručnik. Autori priručnika su Christian Tomiczek, Thomas Cech, Hannes Krehan i Bernhard Perny iz Beča (Savezni šumarski institut – Forschungszentrum für Wald, BFW), Danko Diminić, Boris Hrašovec (Šumarski fakultet u Zagrebu) i Milan Pernek (Šumarski institut u Jastrebarskom). Potkraj prošle godine iz tiska je izašla knjiga “Kroz povijest šumarstva – u bolju budućnost”, kojoj je autor mr. sc. Boris Pleše, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma delničke podružnice Hrvatskih šuma. Tekstom, vrijednim fotografijama i, uopće, raz novrsnom i dragocjenom dokumentacijom, ovaj nas šumarski stručnjak, na 142 stranice upoznaje na popularan način s bogatom tradicijom uređivanja šuma Gorskoga kotara. Nedavno je tiskan Zbornik radova znanstvenog skupa “Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj” održanog 27. i 28. rujna 2007. godine u organizaciji Sekcije za šumarstvo Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Skup je organiziran povodom 50. obljetnice početka sustavnih znanstvenih istraživanja u hrvatskim prašumskim ekosustavima. U Zborniku su objavljeni radovi više hrvatskih i slovenskih šumarskih znanstvenika. Kako kažu urednici “Činjenica je kako je šumarstvo oduvijek znalo kako prirodno gospodariti hrvatskim šumama. Najbolji su dokazi tomu njihova prirodnost i očuvanost, koji su posebice izraženi upravo tamo gdje se šumama u kontinuitetu gospodari gotovo dva i pol stoljeća”. Prirodno gospodarena šuma nad prašumom ima niz prednosti koje se ne očituju samo u proizvodnji drvne mase, već i ispunjavanju općekorisnih funkcija šume. Te prednosti uostalom potvrđuju i opravdanost postojanja naše šumarske struke. Znanstvena monografija “Šume hrvatskoga Sredozemlja” u izdanju Akademije šumarskih znanosti u završnoj je fazi i upravo je u tijeku lektura i prevođenje na engleski jezik. Tiskanje se očekuje tijekom listopada 2009. godine. koja trenutno pokriva četiri redovita radna mjesta u samom HŠD, dva radna mjesta u AŠZ i dva u privremenoj digitalizacijskoj radionici. Sve je to umreženo u zasebnu računalnu mrežu za interne potrebe, a za vezu prema internetu koristi se dio linka Hrvatskih šuma d.o.o. Sustav je još popunjen i potrebnim brojem printera i skenera, a posljednja je akvizicija i poseban disk za spremanje velike količine no voproduciranog digitalnog materijala. Imenik hrvatskih šumara i Bibliografija Šumarskog lista redovito se održavaju i usavršavaju. Trenutno su u tijeku aktivnosti oko restrukturiranja serverske platforme za ove sustave. Imenik hrvatskih šumara trenutno obu hva ća 13 967 osoba. Također autori koji su u Imeniku imaju registrirano 14 520 radova u bibliografiji. Bibliografi ja Šumarskog lista je živa i obuhvaća cjelovito izda nje ŠL, što znači da je obuhvaćeno 132 godišta časopisa, odnosno 1 021 svezak, odnosno da je obrađeno 14 513 članaka (naslova). Determinirano je 1 756 autora. Velika akcija digitaliziranja cjelokupne građe svih izdanja ŠL je završena. Digitalizirano je praktički sve što je bilo dostupno u duplikatu koji je omogućavao strojno skeniranje. U arhivi je trenutno 75 000 stranica, a obim skenirane građe dosegao je oko 280 GB. Sva ta građa dostupna je na intranetu, a i u “hard” obliku na DVD-ovima ili diskovima. Usavršeni su modeli pretraživanja tekstova po naslovu, autoru, ključnoj riječi, godištu itd. Javni google server (sites.google.com/a/sumari. hr) koristimo kako bi ograncima omogućili da sami održavaju svoj web, uz autentifikaciju pri pristupu, solidan i jednostavan sustav izrade stranica. Trenutno su dostupne na internetu stranice ogranaka Zagreb, Karlovac i Delnice. Uređeno je nekoliko stranica enciklopedijskog pro- fila o HŠD i Šumarskom listu, jer ne bi bilo u redu da se tamo ne pojavimo. Također smo se uključili i u projekt Hrčak koji vodi Sveučilišni računarski centar, gdje je naš Šumarski list predstavljen između 160 drugih znanstvenih časopisa. Paralelno s tiskanim izdanjem izlazi i WEB izdanje Šumarskoga lista. Na zgradi Šumarskoga doma izvršeni su radovi prilagodbe i opremanja prostora kao i održavanja. Tako smo u dogovoru s upravom Hrvatskih šuma d.o.o. sufinancirali postavljanje telefonske centrale. Na dijelu I i II etaže zgrade koju koriste Hrvatske šume d.o.o. izvršena je rekonstrukcija elektroinstalacija, u skladu s primjedbama iz Zapisnika ovlaštene tvrtke za tehničku kontrolu i servisiranje “Tehkont”, koja je izvršila ispitivanje elektroinstalacija prema Zakonu o zaštiti od požara. Saniran je podrumski prostor Velike sale i sanitarija, koji su zbog vlage izloženi bržem propadanju. Hrvatsko šumarsko društvo pomagalo je, organizacijski i financijski, ograncima i pojedincima u njiho |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 114 <-- 114 --> PDF |
vim aktivnostima. Posebno navodimo međunarodni Salon fotografija “Šuma okom šumara” bjelovarskog ogranka. Tiskanje kataloga Salona, kao i kalendara s najuspješnijim fotografijama krajem godine postala je tradicija i jedan od prepoznatljivih promidžbenih materijala hrvatskoga šumarstva. Retrospektiva Salona upravo predstavlja hrvatsko šumarstvo u Finskoj. Podržavali smo i potpomagali akcije HGK i MRRŠVG “Drvo je prvo” i slično. Održali smo tri sjednice Upravnog i Nadzornog odbora i to: 2. 10. 2008 god. u šumariji Sinj UŠP Split, 11. prosinca 2008. god. u prostorijama Šumarskoga doma održana je tematska sjednica s aktualnom temom; Općekorisne funkcije šuma, stavovi HŠD-a o inicijativi za smanjivanje naknade za korištenje OKFŠ-a i 19. ožujka 2009. god. u lugarnici Krušak UŠP Zagreb s temom Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, problematika i osvrt na dosadašnji rad. Krajem 2008. godine u prostorijama HŠD-a otvorena je izložba ulja na platnu slikara šumara Mladena Gašpara, kojima oslikava ljepotu goranskih šuma. Tijekom godine u ograncima i središnjici (Šumarski četvrtak) održano je niz predavanja na različite teme, a ogranci su bili domaćinima u međusobnim posjetima, zatim inozemnim ekskurzijama, a i sami su organizirali stručne posjete pojedinim krajevima Hrvatske i inozemstvu. HŠD trenutno broji 3037 članova c) Tijekom 2008. godine tiskano je 6 dvobroja “Šumarskoga lista” na 500 + 40 stranica. Dodatak stranica odnosi se na 4 stranice omota: s naslovnom fotografijom, rječju glavnoga urednika, uputama autorima i entomološkim prilogom s fotografijama te tekstom na hrvatskome i engleskom jeziku, zatim na podatke o izdavaču i uredništvu te na sadržaj broja. Tiskana su 33 članka, i to: 17 izvornih znanstvenih, 3 pregledna i 13 stručnih. Članci obrađuju problematiku iz ovih grana i ogranaka šumarstva: uzgajanje šuma 8, iskorištavanje šuma 5, uređivanje šuma 5, zaštita šuma 3, lovstvo 4, genetika 4, šumarska fitocenologija 1, šumarska pedologija 1, šumarska nastava 1, hortikultura 1, informatika u šumarstvu 1. Članci su indeksirani od više sekundarnih časopisa, od kojih jedan pripada u bibliografsku bazu SCI. Uz znanstvene i stručne članke “Šumarski list” donosi napise u uobičajenim rubrikama – Zaštita prirode, Izazovi i suprotstavljanja, Aktualno, Obljetnice, Znanstveni i stručni skupovi, Knjige i časopisi, Međunarodna suradnja, Izložbe, Iz svijeta gljiva, Iz Hrvatskoga šumarskoga društva, In memoriam i dr. Broj 9–10 dao je nove upute autorima članaka koje su prilagođene sekundarnim časopisima i to ponajprije Science Citation Indeks Expanded. Sve znanstvene i stručne članke recenzirali su doktori znanosti, a nastojalo se da zaključci članaka upućuju na primjenu rezultata u praksi, budući da je šumarstvo, uz rijetke iznimke, primijenjena znanost. Kao dobar primjer navodimo pregledni članak akademika Matića i ing. Delača o povećanju vrijednosti privatnih šuma u Gorskome kotaru, koji uz potanke upute o primjeni uzgojnih zahvata, sadrži i iscrpan engleski sažetak koji će dobro poslužiti za prikaz u sekundarnim časopisima. Kao zanimljiv, navodimo i Grgurevićev članak iz područja hortikulture o nepostojanom splitskom Suzaninom perivoju i spoznajama o bogatstvu primjene hortikulture u Marulićevim vremenima. Dvobroji „Šumarskoga lista” 2008. godine odlikuju se raznolikošću sadržaja znanstvenih i stručnih članaka, što zasigurno podiže vrijednost časopisa. To ujedno ukazuje na veće zanimanje autora za časopis nakon ulaska u bazu podataka SCI. U rubrici Riječ glavnoga urednika nastojalo se udovoljiti povijesnome trenutku, povezanome uz pripremu za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, zatim ukazati na nove spoznaje o šumi u svezi s boljim informacijama o našim prirodnim šumama te o odnosu prema certifikaciji šuma. d) Izvješće Nadzornog odbora HŠD-a objavljeno je u ŠL 3–4/2009., a isto je podijeljeno svim delegatima prije početka Skupštine, pa ga nije bilo potrebno poseb no izlagati. e) Nakon što se nitko nije javio za raspravu, izvješća su dana na usvajanje i jednoglasno su prihvaćena. Ad. 3. Na drugoj sjednici U i N odbora HŠD-a održanoj 2. 10. 2008. u Sinju, predloženo je da u Upravni odbor HŠD uđe i predstavnik MRRŠVG. S tim u vezi mijenja se Statut HŠD-a i to u članku 36., mijenja se stavak “Predsjednici (predstavnici) ogranaka i predsjednici Sekcija su ujedno i članovi Upravnog odbora, a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini i to tako da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskog lista po svom položaju, Šumarski fakultet Šumarski odsjek, Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i najmanje jedan ugledni član struke koji se ističe u radu HŠD-a.” |