DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 103     <-- 103 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
CHALLENGES AND DEBATES
RAZMIŠLJANJA, NEDOUMICE, PITANJA I KRITIKE U SVEZI
S PRIJEDLOGOM ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU RH


U Lovačkom vjesniku broj 12/2008 pod naslovom
“Bez diplome nema više nema lovačke iskaznice”, a
u tekstu članka između ostalog piše, da se takvoj osobi
“neće izdati ni markica pa tako neće moći loviti i ostvariti
ostala prava”.


U članku 68. Zakona o lovstvu, uz dosadašnji tekst;
“divljač smije loviti osoba koja ima položen lovački
ispit i posjeduje lovačku iskaznicu”, predlaže se u izmjenama
i dopunama Zakona da uz gore navedeno
mora imati “Identifikacijsku markicu za pojedinu
lov nu godinu”.


Nije jasno, kako je Hrvatski lovački savez (HLS)
primijenio obvezu glede iden tifikacijske markice na temelju
prijedloga dopu ne članka 68 ZOL-u RH, iako je
on tek na razmatranju, čemu još predstoji rasprava i donošenje
u Saboru RH.


Sljedeće pitanje je; po kojem Zakonu netko m o ra
biti član lovačke udruge ili HLS?


Isto tako, nije razjašnjen pojam lovačkog ispita.
Sve do sada, odslušan i položen ispit iz predmeta lovstvo
u srednjoj školi ili fakultetu automatski se priznavao
kao lovački ispit, što je i logično. Po novom, ba rem
tako proizlazi iz Zakona o lovstvu, to više ne vrijedi.


Prema tumačenjima koje sam do sada dobio, šuma ri,
veterinari, agronomi, koji su položili ispit iz kolegi
ja lovstvo, da bi ostvarili lovačka prava moraju
zatražiti od HLS-a “zamjensku diplomu”, ali što je
za čuđujuće, to treba platiti 300 kuna. Smatram to nepri
mjerenim.


Pitam se, a i Vas na koje se to odnosi, zašto šuma ri,
veterinari, agronomi, sami sebe, svoju struku, ste čena
znanja i vještine koje smo stekli školovanjem na
našim fakultetima i tijekom dugogodišnje prakse,
omalovažavamo?


Kako Prijedlog promjena u Zakonu dolazi iz resornog
ministarstva, a u tom ministarstvu rade upravo
stručnjaci navedenih struka, proizlazi da sami sebe potcjenjuju,
a da ne govorimo o devalviranju fakultetske
diplome. Ako HLS-u treba popuniti budžet, to treba
ostvariti na drukčiji i transparentan način, u dogovoru s
lovcima, a ne na ovaj način. Primjera radi, tiskanje
takve diplome u velikoj nakladi, košta vrlo malo, par
kuna. Zbog čega onda, na temelju monopola, poseže mo
u lovački džep tako drastično, a pogotovo kada se
to odnosi na one kojima su diplome uništene u ratu.


Osim nabrojenih fakultetski obrazovanih stručnjaka
s položenim ispitom iz predmeta lovstvo, dio tih struč nja
ka ima obranjen magisterij iz lovstva, pa i doktorat.
Proizlazi da bi i profesori koji predaju predmet lovstvo
na fakultetima ili srednjoj školi trebali tražiti takozvanu
“zamjensku diplomu” (mislim na one koji su znanje
stek li položenim kolegijem iz lovstva na fakultetu ili,
mož da, kao što sam saznao, neki od kolega, koji se nala
ze na položajima, već imaju takve diplome ili odgova
rajuće potvrde. Da li uz navedenu cijenu ili ???


Ta novina, osim ako je možda slučajno drukčije zamišljena,
a nedovoljno protumačena, uistinu mora povrijediti
sve na koje se to odnosi, a napose one koji su
lovci i članovi lovnih udruga i HLS – trideset, pedeset
pa i više godina, i koji su kroz svoj dugogodišnji radni
vijek obavljali stručno-rukovodeće poslove u lovstvu,
bili rukovoditelji velikih lovišta, sudjelovali u znanstveno-
istraživačkim radovima, bili predavači i ispitiva či
na lovačkim ispitima, primali odličja za svoj rad,
objavljivali stručne članke iz lovstva, koji posjeduju diplome
za ocjenjivače trofeja, koji su izradili manji ili
veći broj lovnogospodarskih osnova, bili sudionici u
koncipiranju dosadašnjih Zakona o lovstvu, i da ne nabrajam
još toga, a samo pukom slučajnošću i dosadaš njom
praksom nemaju diplome u klasičnom obliku.


Ako je ta formalnost toliko važna, onda bi tu for mu
trebalo zadovoljiti u obliku poklona tim lovcima.


Nakon svega što sam do sada iznio, dodao bih; ako
netko pak želi imati uokvirenu diplomu na zidu i kraj
svo je fakultetske, neka to i ostvari.


Zamislimo se nad još dva paradoksa iz naših zakon
skih i inih pratećih Propisa i Pravilnika:


U članku 90 zakona o lovstvu stoji, da poslove lovnog
inspektora može obavljati osoba koja ima položen
ispit kolegija iz lovstva. Međutim nigdje ne stoji da
mora imati posebno položen lovački ispit.


Znam inspektore koji nisu lovci, a oni koji to jesu,
moraju tražiti od HLS-a “zamjensku diplomu” ?????


Drugi propis koji potiče na razmišljanje i dvojbu
je članak 3. točka 3. Pravilnika o lovočuvarskoj službi
(NN 63/2006) u kojemu stoji da lovočuvar može biti
osoba koja je osposobljena za obavljanje lovočuvarske
službe.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Poslužit ću se hipotetskim pitanjem; može li, re-
ci mo, dosadašnji lovni inspektor, ako mu se to prohtije
iz bilo kojeg razloga, a da se nije ogriješio o ZOL-u i
druge zakone, preuzeti poslove lovočuvara?


Prema postojećem Pravilniku to formalno nije mogu
će. On bi morao polagati ispit za lovočuvara.


Pa zar to nije smiješno?


Kada usporedimo satnicu i gradivo nastavnog Plana i
Programa osposobljavanja za lovca i onoga za usavrša vanje
za lovočuvara, vidljivo je da je satnica i gradi vo za
lovca daleko opširnije nego za lovočuvara. Posebno je
važno istaći, Program nastave za lovočuva ra i lovca su
gotovo isti po sadržaju u onim dijelovima koji se odnose
na lovočuvara, a u Programu su i za lov ca. Ako ne pos toji
drugi razlog ili nešto što nije vidljivo iz Pravilnika,
onda ne vidim razlog ni svrhu ispita za lovočuvara. Dakako,
osobu za lovočuvara treba osposobiti, a temelj
osposobljavanja bi trebao počivati po najprije na moralnim
i psihofizičkim osobnostima budućeg lovočuvara.
Svi znamo da se u većini slučajeva, u lovačkim udrugama,
postavljanje lovočuvara svodi na volonterstvo, a
naknada je odstrjel srne ili slič no. To nisu rješenja i udovoljavaju
samo formi. U loviš ti ma individualnih lovo ovlaštenika
lovočuvar ima različit status. Jedino što je u
rad nom odnosu i prima plaću, a ostalo je različito, ovis no
o lovoovlašteniku.


Uvjeren sam da bi daleko bolje funkcionirala lovoču
varska služba, barem za lovišta lovačkih udruga,
kada bi lovočuvari bili plaćeni djelatnici pri Županijskom
lovačkom savezu (ŽLS), ali pod nadležnosti lov nih
inspektora. Tako bi bili neovisni u izvršenju svojih
za dataka, a mogli bi opsluživati i po dva manja lovišta.


Također smatram da bi svi lovočuvari trebali biti registrirani
u pripadajućoj Policijskoj upravi (PU), kako
bi u slučaju potrebe za intervencijom, policijski službenici
bolje surađivali s istima. Ovo napominjem, jer u
meni dostupnim propisima to nisam uočio.


Na kraju, vratio bi se na ono pitanje s početka.


Po kojem zakonu netko mora biti član lovačke
udru ge?


Uostalom, i u Statutu HLS-a (čl. 1.) stoji da je
udru živanje u HLS dragovoljno, a isto tako stoji i u
Sta tutima županija.


Zašto postavljam to pitanje iako sam i sam član
te udruge i mislim ostati i nakon pedeset pet dosadašnjih
godina članstva?


Danas u našoj državi i u svijetu ima niz komercijalnih
lovišta u kojima lovac s lovnom kartom može loviti.
Vani čak, u najvećem broju slučajeva i ne pitaju za
lovnu kartu.


Prema tomu, ako je netko položio ispit, bilo u klasič
nom smislu ili ima položen kolegij iz lovstva na jednom
od fakulteta, morao bi biti dovoljan za dobivanje
lovne karte, jer ako je to dovoljno, uz opće uvjete,
i za nabavku lovačkog oružja (čl. 10. stavak 2.,
NN./2007) zašto ne bi bilo i za lovnu kartu.


Smatram logičnim, a što proizlazi i svih postojećih
dokumenata, da nema zapreka za dobivanje lovne karte,
pa i indentifikacijske markice ako je osoba položila lovački
ispit bilo kroz redovito školovanje ili položen ispit
u klasičnom smislu, i to bez obzira da li je član neke od
lovnih udruga, jasno uz naplatu kao i za sve ostale. Ja još
uvijek vjerujem da se radi o ishitrenim prijedlozima ili
pak o potrebi dodatnog korigiranja i pojašnjenja, pa sam
uvjeren da će se ove dvojbe ukloniti.


Treba objasniti sljedeće:


1. Da li se kolegij iz lovstva i položen ispit na fakultetu
smatra lovačkim ispitom ili ne? A ako to nije točno,
tada to treba otvoreno reći i objasniti na temelju
kojeg zakona ili nekog drugog dokumenta to proiz lazi.
2. Isto tako, što je s položenim ispitom iz lovstva u
srednjoj školi?
Smatram da bi Hrvatska komora inženjera šumarstva
i drv ne tehnologije trebala zastupati interese
struke i pomo ći u konačnom donošenju izmijenjenog
Zakona o lov stvu. Dio takve obveze stoji u čl. 6. Zakona
(NN br. 6/2006.).


Također Šumarski fakultet i Hrvatsko šumarsko
druš tvo trebali bi potaći ovo pitanje i doprinijeti konač nom
rješenju.


Josip Knepr, dipl. ing. šumarstva u mirovini


LITERATURA:
Lovački vjesnik br. 12/2008., Zakon o lovstvu RH
2005., Pravilnik o lovočuvarskoj službi, Pravilnik
o osposobljavanju kadrova u lovstvu, Statut
HLS, Zakon o oružju RH 2007.