DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 103 <-- 103 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA CHALLENGES AND DEBATES RAZMIŠLJANJA, NEDOUMICE, PITANJA I KRITIKE U SVEZI S PRIJEDLOGOM ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU RH U Lovačkom vjesniku broj 12/2008 pod naslovom “Bez diplome nema više nema lovačke iskaznice”, a u tekstu članka između ostalog piše, da se takvoj osobi “neće izdati ni markica pa tako neće moći loviti i ostvariti ostala prava”. U članku 68. Zakona o lovstvu, uz dosadašnji tekst; “divljač smije loviti osoba koja ima položen lovački ispit i posjeduje lovačku iskaznicu”, predlaže se u izmjenama i dopunama Zakona da uz gore navedeno mora imati “Identifikacijsku markicu za pojedinu lov nu godinu”. Nije jasno, kako je Hrvatski lovački savez (HLS) primijenio obvezu glede iden tifikacijske markice na temelju prijedloga dopu ne članka 68 ZOL-u RH, iako je on tek na razmatranju, čemu još predstoji rasprava i donošenje u Saboru RH. Sljedeće pitanje je; po kojem Zakonu netko m o ra biti član lovačke udruge ili HLS? Isto tako, nije razjašnjen pojam lovačkog ispita. Sve do sada, odslušan i položen ispit iz predmeta lovstvo u srednjoj školi ili fakultetu automatski se priznavao kao lovački ispit, što je i logično. Po novom, ba rem tako proizlazi iz Zakona o lovstvu, to više ne vrijedi. Prema tumačenjima koje sam do sada dobio, šuma ri, veterinari, agronomi, koji su položili ispit iz kolegi ja lovstvo, da bi ostvarili lovačka prava moraju zatražiti od HLS-a “zamjensku diplomu”, ali što je za čuđujuće, to treba platiti 300 kuna. Smatram to nepri mjerenim. Pitam se, a i Vas na koje se to odnosi, zašto šuma ri, veterinari, agronomi, sami sebe, svoju struku, ste čena znanja i vještine koje smo stekli školovanjem na našim fakultetima i tijekom dugogodišnje prakse, omalovažavamo? Kako Prijedlog promjena u Zakonu dolazi iz resornog ministarstva, a u tom ministarstvu rade upravo stručnjaci navedenih struka, proizlazi da sami sebe potcjenjuju, a da ne govorimo o devalviranju fakultetske diplome. Ako HLS-u treba popuniti budžet, to treba ostvariti na drukčiji i transparentan način, u dogovoru s lovcima, a ne na ovaj način. Primjera radi, tiskanje takve diplome u velikoj nakladi, košta vrlo malo, par kuna. Zbog čega onda, na temelju monopola, poseže mo u lovački džep tako drastično, a pogotovo kada se to odnosi na one kojima su diplome uništene u ratu. Osim nabrojenih fakultetski obrazovanih stručnjaka s položenim ispitom iz predmeta lovstvo, dio tih struč nja ka ima obranjen magisterij iz lovstva, pa i doktorat. Proizlazi da bi i profesori koji predaju predmet lovstvo na fakultetima ili srednjoj školi trebali tražiti takozvanu “zamjensku diplomu” (mislim na one koji su znanje stek li položenim kolegijem iz lovstva na fakultetu ili, mož da, kao što sam saznao, neki od kolega, koji se nala ze na položajima, već imaju takve diplome ili odgova rajuće potvrde. Da li uz navedenu cijenu ili ??? Ta novina, osim ako je možda slučajno drukčije zamišljena, a nedovoljno protumačena, uistinu mora povrijediti sve na koje se to odnosi, a napose one koji su lovci i članovi lovnih udruga i HLS – trideset, pedeset pa i više godina, i koji su kroz svoj dugogodišnji radni vijek obavljali stručno-rukovodeće poslove u lovstvu, bili rukovoditelji velikih lovišta, sudjelovali u znanstveno- istraživačkim radovima, bili predavači i ispitiva či na lovačkim ispitima, primali odličja za svoj rad, objavljivali stručne članke iz lovstva, koji posjeduju diplome za ocjenjivače trofeja, koji su izradili manji ili veći broj lovnogospodarskih osnova, bili sudionici u koncipiranju dosadašnjih Zakona o lovstvu, i da ne nabrajam još toga, a samo pukom slučajnošću i dosadaš njom praksom nemaju diplome u klasičnom obliku. Ako je ta formalnost toliko važna, onda bi tu for mu trebalo zadovoljiti u obliku poklona tim lovcima. Nakon svega što sam do sada iznio, dodao bih; ako netko pak želi imati uokvirenu diplomu na zidu i kraj svo je fakultetske, neka to i ostvari. Zamislimo se nad još dva paradoksa iz naših zakon skih i inih pratećih Propisa i Pravilnika: U članku 90 zakona o lovstvu stoji, da poslove lovnog inspektora može obavljati osoba koja ima položen ispit kolegija iz lovstva. Međutim nigdje ne stoji da mora imati posebno položen lovački ispit. Znam inspektore koji nisu lovci, a oni koji to jesu, moraju tražiti od HLS-a “zamjensku diplomu” ????? Drugi propis koji potiče na razmišljanje i dvojbu je članak 3. točka 3. Pravilnika o lovočuvarskoj službi (NN 63/2006) u kojemu stoji da lovočuvar može biti osoba koja je osposobljena za obavljanje lovočuvarske službe. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Poslužit ću se hipotetskim pitanjem; može li, re- ci mo, dosadašnji lovni inspektor, ako mu se to prohtije iz bilo kojeg razloga, a da se nije ogriješio o ZOL-u i druge zakone, preuzeti poslove lovočuvara? Prema postojećem Pravilniku to formalno nije mogu će. On bi morao polagati ispit za lovočuvara. Pa zar to nije smiješno? Kada usporedimo satnicu i gradivo nastavnog Plana i Programa osposobljavanja za lovca i onoga za usavrša vanje za lovočuvara, vidljivo je da je satnica i gradi vo za lovca daleko opširnije nego za lovočuvara. Posebno je važno istaći, Program nastave za lovočuva ra i lovca su gotovo isti po sadržaju u onim dijelovima koji se odnose na lovočuvara, a u Programu su i za lov ca. Ako ne pos toji drugi razlog ili nešto što nije vidljivo iz Pravilnika, onda ne vidim razlog ni svrhu ispita za lovočuvara. Dakako, osobu za lovočuvara treba osposobiti, a temelj osposobljavanja bi trebao počivati po najprije na moralnim i psihofizičkim osobnostima budućeg lovočuvara. Svi znamo da se u većini slučajeva, u lovačkim udrugama, postavljanje lovočuvara svodi na volonterstvo, a naknada je odstrjel srne ili slič no. To nisu rješenja i udovoljavaju samo formi. U loviš ti ma individualnih lovo ovlaštenika lovočuvar ima različit status. Jedino što je u rad nom odnosu i prima plaću, a ostalo je različito, ovis no o lovoovlašteniku. Uvjeren sam da bi daleko bolje funkcionirala lovoču varska služba, barem za lovišta lovačkih udruga, kada bi lovočuvari bili plaćeni djelatnici pri Županijskom lovačkom savezu (ŽLS), ali pod nadležnosti lov nih inspektora. Tako bi bili neovisni u izvršenju svojih za dataka, a mogli bi opsluživati i po dva manja lovišta. Također smatram da bi svi lovočuvari trebali biti registrirani u pripadajućoj Policijskoj upravi (PU), kako bi u slučaju potrebe za intervencijom, policijski službenici bolje surađivali s istima. Ovo napominjem, jer u meni dostupnim propisima to nisam uočio. Na kraju, vratio bi se na ono pitanje s početka. Po kojem zakonu netko mora biti član lovačke udru ge? Uostalom, i u Statutu HLS-a (čl. 1.) stoji da je udru živanje u HLS dragovoljno, a isto tako stoji i u Sta tutima županija. Zašto postavljam to pitanje iako sam i sam član te udruge i mislim ostati i nakon pedeset pet dosadašnjih godina članstva? Danas u našoj državi i u svijetu ima niz komercijalnih lovišta u kojima lovac s lovnom kartom može loviti. Vani čak, u najvećem broju slučajeva i ne pitaju za lovnu kartu. Prema tomu, ako je netko položio ispit, bilo u klasič nom smislu ili ima položen kolegij iz lovstva na jednom od fakulteta, morao bi biti dovoljan za dobivanje lovne karte, jer ako je to dovoljno, uz opće uvjete, i za nabavku lovačkog oružja (čl. 10. stavak 2., NN./2007) zašto ne bi bilo i za lovnu kartu. Smatram logičnim, a što proizlazi i svih postojećih dokumenata, da nema zapreka za dobivanje lovne karte, pa i indentifikacijske markice ako je osoba položila lovački ispit bilo kroz redovito školovanje ili položen ispit u klasičnom smislu, i to bez obzira da li je član neke od lovnih udruga, jasno uz naplatu kao i za sve ostale. Ja još uvijek vjerujem da se radi o ishitrenim prijedlozima ili pak o potrebi dodatnog korigiranja i pojašnjenja, pa sam uvjeren da će se ove dvojbe ukloniti. Treba objasniti sljedeće: 1. Da li se kolegij iz lovstva i položen ispit na fakultetu smatra lovačkim ispitom ili ne? A ako to nije točno, tada to treba otvoreno reći i objasniti na temelju kojeg zakona ili nekog drugog dokumenta to proiz lazi. 2. Isto tako, što je s položenim ispitom iz lovstva u srednjoj školi? Smatram da bi Hrvatska komora inženjera šumarstva i drv ne tehnologije trebala zastupati interese struke i pomo ći u konačnom donošenju izmijenjenog Zakona o lov stvu. Dio takve obveze stoji u čl. 6. Zakona (NN br. 6/2006.). Također Šumarski fakultet i Hrvatsko šumarsko druš tvo trebali bi potaći ovo pitanje i doprinijeti konač nom rješenju. Josip Knepr, dipl. ing. šumarstva u mirovini LITERATURA: Lovački vjesnik br. 12/2008., Zakon o lovstvu RH 2005., Pravilnik o lovočuvarskoj službi, Pravilnik o osposobljavanju kadrova u lovstvu, Statut HLS, Zakon o oružju RH 2007. |