DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 96 <-- 96 --> PDF |
uvje tima. Pomanjkanje hrane za ptice stanarice može u zimskim uvjetima biti uzrok mortaliteta. Prehrana ptica je vrlo različita, ovisno o vrsti i ponudi staništa, ali uvijek visoke hranidbene, energetske i proteinske vrijednosti. Neke vrste se pretežito hrane zrnatom hranom, dok su druge insektivore. Prva grupa traži u šumi sjemenje i plodove stabala, grmova i ostalog prizemnog rašća, a druga grupa ima izobilje hrane sastavljene od insekata, larva i leptira, mrava, kornjaša itd. Vertikalna struktura šume najviše utječe na sastav i gustoću ptičjih zajednica, koja se povećava proporcionalno kompleksnosti staništa. Zrele šume, složene struk ture, imaju veliku prednost u odnosu na mlade, zbog višeslojne strukture i bogatijeg podrasta. Broj ptičjih vrsta je u uskoj korelaciji s ukupnom biološkom raznolikosti prostora. Teško je dati točan opis kvalitativne i kvan titativne strukture ptičjih populacija u raznim tipovima šuma, iako su istraživani odnosi između glavnih šumskih fitocenoza i ptičje faune, s posebnim osvrtom na čimbenike koji utječu na kompleksnost tih odnosa. Bukove šume, ako nisu čiste i jednodobne, u pravilu čine povoljan ekosustav za ptičje populacije, pogotovo BIOENERGY Krajem rujna 2008. godine na međunarodnom sa stan ku o bio energiji u Jönköpingu, Švedska osnovana je Svjetska udruga o bio energiji (World Bioenergy Assotia tion, WBA). Na osnivačkom sastanku sudjelovalo je 6 predstavnika iz svih dijelova svijeta, koji su izabrani u Pri vremeno vijeće. Članovi Vijeća zastupali su različite vrste bio energije s dobrim poznavanjem (znanjem) pro blematike vezane s bio energijom i bio g o ri vom. Na kon toga, održana je svečanost povodom osnivanja Svjet ske udruge za bio energiju (WBA) na ko joj je s udje lovalo više od 300 gostiju, a predstavnici 13 organizacija i kom panija potpisali su pristupnicu za učlanjenje uWBA.Tajništvo sastavljeno od 3 člana radilo je na izra di dokumenata o ustrojstvu, organizaciji, osnivanju stalnogVijeća udruge, statuta, pravilnika, visini čl anari ne, izradi web-stranice, proizvodnji informa cijskog materijala i izdavanju časopisa BIOERGY International (Međunarodna bio energija). Za predsjednika Svjetske udruge za bioenergiju izabran je gospodin KentNyström.Izdavač i glavni urednik časopisa BIOENERGY International je Lennart Ljungblom (lennart.ljungblom@novator.se). Objavljena su dva izdanja: 34 broj 5 (listopad, 2008) i 35 (prosinac, 2008). Časopis se tiska u 6 brojeva go dišnje na: talijanskom, engleskom, španjolskom, francuskom, poljskom i ruskom jeziku. U časopisu BIOENERGYInternational, izdanje broj 35 (prosinac, 2008) objavljena je Karta globalnih ener get uz dobro razvijen sloj grmlja i prizemnog rašća. Neke vrste ptica su posebno vezane za bukove šume: golodupljaš i grivnjaš, djetlić, zimovka, sjenica, te dnevne i noć ne grabilice. Kestenove šume predstavljaju dobar bio genetski potencijal za ptičju faunu. Toje važna zona gni ježđenja za mnoge dupljašice i ptice koje prave gnijezda na visokim krošnjama. Listopadne panjače predstavljaju povoljno stanište za različitu ptičju faunu, po gotovo ako se radi o miješanoj panjači medunca, cera i crnog graba s bogatim podrastom. Šume četinjača – postoji uska veza između sastava i dobi tih fitocenoza i bogatstva ptičjih vrsta. S izuzetkom visokih je lovih šuma, ptičje zajednice su u mladim jednodobnim šumama četinjača dosta rijetke. Na kraju autori upozoravaju na antropološki utjecaj, naglašavajući važnost gospodarenja šumama na naturalističkoj osnovi, čime se poboljšava funkcionalnost i biološka raznolikost šumskog okružja. Frane Grospić – International skih kapaciteta proizvodnje Pelleta (briketa) u Europi 2008/09, i to u:Austriji (19), Bjelorusiji (2), Belgiji (7), Bu garskoj (13), Hrvatskoj (7), Republici Češkoj (6), Dan skoj (10), Estoniji (7), Finskoj (16), Francuskoj (23), Njemačkoj (49), Grčkoj (2), Mađarskoj (7), Irskoj (2), Italiji (26), Latviji (21), Litvi (6), Crnoj Gori (1), Nor veškoj 8). Polj skoj (16), Portugalu (11), Rusiji (33), Sr biji (8), Slove niji (3), Slovačkoj (11), Španjolskoj (16), Švedskoj (23), Švicarskoj (6), Nizozemskoj (1), En gleskoj (13). Ra di informacije spominjemo i neke izvan europske zemlje koje nisu na karti : SAD (75), Japan (3), Chile (2), Kanada (24),Australija (2). Hrvatska ima zna čajan kapacitet od 194 500 t godišnje, koji je raspore đen u 7 pro izvodnih pogona (Vinkovci, Čabar, Županja, Delni ce, Perušić, Gradac i Fužine). Izrađene su cijene koje potpomažu uporabu obnovljive energije promičući alternativne izvore. Hrvatska uvozi 55 % potreb ne energije.Povećanje korištenja bio mase ima vrlo važnu ulogu, jer smanjuje ovisnost zem lje o uvozu i povećava zaposlenost. Ukupna šumska 3 biomasa procijenjena je na 1 000 000 m. U istom je časopi su objavljena rasprava i rezultati sa sastanka koji je odr žan u Hamburgu u listopadu 2008. Na sastanku su su djelovali investitori, financijeri, državni dužnosnici, agro nomi,pro izvođačibio disela i menadžeri bio ener gi je sa sva četiri kraja globusa, kako bi se utvrdila optimal na proizvodnja biljke Jatropha curcas izporodice Eup horiaceaei raspravila ulaganja radi osiguranja izvora alternativne energije. Sastanak je organizirao Cen |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Slika1. Karta globalnih energetskih kapacitete proizvodnje peleta u Europi i dijelu Rusije (Izvor: BIOENERGYInternational No 35 since the start No 6-Dec. 2008) tar za menadžement tehnologije, čiji je zadatak osigu rati pristup modernoj tehnologiji i visokoj razini znanja o a l- t er nativnoj energiji. Neki sudionici sastanka miš ljenja su kakoJatrpha curcasspada među bolji izvor za proizvodnju biogoriva.Toje biljka koja može proizvoditi prihode na površinama bez većih količina oborina (suha područja). Uspijeva na velikim površinama, često se tretira i kao korov. Biljka je vrlo interesantna za proizvodnju biogoriva.Već je posađena na oko 1 milijun ha, a do 2010. godine planira se posaditi na površini od 5 milijuna ha, uglavnom uAfrici,Aziji i LatinskojAmerici. Kao i druge žitarice treba (pšenica, kukuruz) stručnu bri gu i pažnju kako bi se mogao ostvariti ekonomski značajan prihod. Ova je biljka osjetljiva na prisutnost korova, štetnika i bolesti, te se o tome treba voditi računa, osobi to o pripremi staništa, klimi i tlu. Kompanije koje rade i djeluju u različitim sektori ma drv ne industrije dobro su upućene kako iznaći optimalne me tode iskorištavanja pilovine i drvnog čipsa u nešto vred nije. Briketiranje je bolje u odnosu na troškove, jer je jeftinije od peletiranja. Istraživanja uAustriji pokazala su Slika 2.BiljkaJatropha curcasL. u cvatnji iz por. Euphorbiaceae (Izvor: BIOENERGYInternational No 34 since the start No- 5 Oct. 2008) kako je količina energije koja je potrebna za sakupljanje drvnog materijala i pravljenje briketa upola manja od peletiranja, a obje vrste goriva sadrže istu količinu ener gije. Treba utvrditi kriterije kako bi se pronašlo najjeftinije rješenje. Briketiranje je vrlo jednostavan postupak. Način transporta čipsa i pilje vine od mjesta nastanka do preše omogućava proizvod nju briketa čim je pristigla potrebna količina ma terijala. Ovisno o zahtjevima, tipu i količini otpada, proi zvodna jedinica lako izradi pravokutne brikete. Kapacitet proizvodnih jedinica varira od 30 kg/h do 1500 kg/h.Veličina briketa kreće se od 150 x 60 mm do 260 x 100 mm. Briketi su prirodni proizvodi, jer zadovolja vaju ekološke uvjete (Sl. 1 i Sl. 2). Velike kompanije koje proizvode pelete u Europi udru žuju se i nastoje ovladati i proizvodnjom sirovog ulja, kako iz biljke Jatropha curcas, tako i iz pšenice, kuku ruza, soje i drugih prehrambenih biljaka. Iz tako dobi venog ulja proizvodilo bi se biogorivo za pogon au tomobila i dobivanje električne energije. Radi toga pos toji mogućnost nekontroliranog korištenja prehram benih pro iz voda za dobivanje biogoriva, što bi moglo smanjiti moguć nost ishrane stanovništva, poseb no u zemljama u raz voju. Zadatak je FAO-a da to nad zire i kontrolira. Joso Gračan ERRATACORRIGE U Šumarskom listu br. 1–2 za 2009. godinu u članku “Obnovljena stara zgrada Šumarske škole u Karlovcu” (str. 100, lijevi stupac) umjesto teksta “Prema podacima iz monografije Šumarska škola Karlovac 1947–1987. (Karlovac, 1987.)...” treba stajati “Prema po dacima iz monografije Šumarska škola Karlovac 1947–1997. (Karlovac, 1997.)...” Uredništvo |