DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 91 <-- 91 --> PDF |
modifikacijama i dalje radi tražeći inovativna rješenja usmjerena prema radu s većim dimenzijama stabala. Kajba,D.: Produkcija biomase vrba u kulturama kratkih ophodnji(Willow Biomass Productin in Short Rotation Coppice) Velika svjetska naftna kriza početkom 1970-tih inicirala je početak istraživanja mogućnosti alternativnih izvora energije, pa tako i proizvodnje biomase u kulturama i plantažama kratkih ophodnji (skandinavske zemlje i SAD). U Hrvatskoj je 1997. god. pokrenut nacionalni energetski program BIOEN, osnovana je Radna skupina za energetsko iskorištavanje šumske biomase pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Radna skupina za biomasu. Biomasa šumskih vrsta drveća može se proizvoditi intezivnim uzgajanjem brzorastućih (pionirskih) vrsta drveća (vrbe, topole, joha, breza, bagrem eukaliptus i dr.). Taj način proizvodnje poznat je pod nazivom “kulture kratke ophodnje” (KKO), ili “intezivne kulture kratke ophodnje”. Ciklus kreće od izbora staništa preko sadnje reznica – faze osnivanja (1 god.), faze produkcije (2 god.) do sječe svake 3–5 god. Ovime se rješava: povećanje udjela ob novljivih izvora energije, problem nisko profitabilne poljoprivredne proizvodnje, povećanje bioraznolikosti, problem depopulacije ruralnih područja, vezivanje atmosferskog ugljika i ekološki način pročišćavanja otpadnih voda. U nastavku, iz primjera na istraživanim površinama klonova stablastih vrba, npr. klona “V221” utvđena je najveća produkcija suhe biomase – 130 t/ha u dobi 4/5 god. (26 t/ha godišnje). Kod ove prozvodnje izuzetno su važne i koristi koje proizlaze iz smanjenja stakleničkih plinova i povećanja ponora ugljika (mogućnosti trgovanja COemisijama). Npr. 1 ha ovogodišnje 2 vrbe iskoristi 70 t COha-1. 180 t suhe tvari (12 god. x 2 15 t suhe tvari = 180 t) = dodana vrjednost ostvarena ponorom COod 180 t CO. 22 Za ostvarenje mogućnosti i zadanih ciljeva navedenog projekta, nužna je suradnja Ministarstva znansti, obrazovanja i športa, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskih šuma d.o.o. i Šumska biomasa, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva polj., ribarstva i ruralnog razvoja, Šumarske savjetodavne službe i Hrvatske komore ovleštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Biomass for Energy Bimasa za energiju – Moderatori – Moderators:Ante P. B. Krpan, Arturo Oradini Jovanović,B., V.Halilović:Nekomercijalno drva kao šumaska biomasa za energiju(Noncommercial Wood as Forest Biomass for Energy) Šumovitost u Bosni i Hercegovini je 53 %. Uz rijeku Savu su područja sastojina hrasta, topole, johe, vrbe i ostalih hidrofilnih vrsta. No, tu dolaze i invazivne, unesene vrste štetnog djelovanja s ekonomskog, okolišnog i ekološkog gledišta, među kojima je najznačajnija amorfa. 3 Mogući etat u šumama BiH je oko 6,8 mil. m, koji se realizira standardnim tehnološkim rješenjima pridobivanja drva.Amorfu bi trebalo uklanjati ponajprije s ekološkog gledišta s ostalom komercijalnom drvnom masom, a i posebno s onom za energetsku uprabu, no tu je ograničavajući čimbenik ekonomičnost.Traže se velika ulaganja u pridobivanje tog sitnog drva, peći, ener gane, deponije, što ne može ići bez subvencija, ko jih još nema. Poršinsky, T., V.Raguž:Pridobivanje šumskog ostatka bandlerom(Supplay of Logging Residues with Bundler) Jedan relativno novi postupak (izrada svežnjeva šumskog ostatka) u lancu dobave šumske biomase za energiju, čija je osnovna značajka neovisnost iveranja o prijevozu, kada u slučaju prekida rada izostaje nepovoljno djelovanje iverača i kamiona za prijevoz drvnog iverja.Transport svežnjeva ne postavlja posebne zahtjeve za specijaliziranim vozilima. Usitnjavanje se vrši u energani, što je posebno pogodno kada je energana opremljena sa stacioniranim iveračem, a što značajno smanjuje troškove usitnjavanja i djelomično i troškove izradbe svežnjeva bandlerom. Uz sažeti prikaz nekih dosadašnjih stranih spoznaja o bandleru, naznačene su i neke mogućnosti (posebno ekonomska isplativost) njegovog korištenja u našim jednodobnim i prebornim šumama. Domac,J., V.Šegon, S. Djukić:Biomasa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj – malim koracima do velikog doprinosa (Biomass in North-west Croatia with Small Steps to Major Contribution) Na temelju zajedničke prijave županija (Zagrebačke kao nositelja, Karlovačke, Krapinsko-zagorske i grada Zagreba) na natječaj programa Inteligentna energija za Europu (kao jednog iz područja energetike sufinancira ga EU), osnovana je Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske. Cilj je promovirati i poticati regionalni održivi razvoj u području energetike i zaštite okoliša kroz korištenje obnovljivih izvora energije i uvođenje mjera povećane energetske učinkovitosti. Na području njenog djelovanja, potencijalno najznačajniji obnovljivi energetski izvor je biomasa, posebice ona šum skog porijekla. Kao prvi korak napravljena je procje na potencijala šumske biomase i drvnog otpada drvno-prerađivačke industrije i na temelju toga potaknuto je više projekata.Trenutno su u provedbi najznačajniji: izgradnja sustava područnog grijanja na biomasu u općini Pokupsko, insalirane snage 1 MW, u općini Žakanje 650 kWi za grad Slunj. Članak donosi detaljnije prikazane navedene projekte. Belčić,B., Ž.Sučić:Tehnologije pridobivanja drvne sječke i opravdanost korištenja amorfe(Technologies for Wood Chips Production and Justification of the Use of Indigobush) |