DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva mr. sc. Petar Jurjević također je pozdravio nazočne, iskazavši zadovoljstvo odabranom temom simpozija, na kojemu će ovaj problem biti razmatran s više gledišta – uzgajivačkog, uređivačkog i zaštitarskog. Upravo ta širina zahvata u problem, uvjeren je, dat će značajan prilog njegovom rješenju. Damir Felak, predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, pozdravljajući skup, naglasio je kako nam je ovdje cilj problem amor fe s njenog lošeg utjecaja na šume, djelomično usmjeriti prema pozitivnom rezultatu, odnosno koristi. Ovaj znastveno-stručni skup predstavlja i dio permanentnog obrazovanja ovlaštenih inženjera-članova Komore i samo je jedan od planiranih. Uspješan rad ovoga skupa zaželila je i ravnateljica Šumarske savjetodavne službe Suzana Trninić, dipl. ing., a dr. sc. Miroslav Benko, ravnatelj Šumarskog insti tuta, Jastrebarsko, u ime Znanstvenog vijeća Instituta, zahvalio se nazočnima, posebno inozemnim gos tima na odazivu, domaćinu na gostoprimstvu, organizatorima na uloženom trudu, a pokroviteljima ovoga znanstvenog sim pozija na potpori. Nakon ovog uvodnog dijela Savjetovanja i kratke pauze, izloženi su referati grupirani u četiri sesije. U nastavku navodimo tematiku sesija, moderatore, autore i naslove referata te kratke prikaze koji upućuju na sadržaj referata. Biološko-ekološke značajke amorfe –Biological and Ecological Characteristics of Indigobush Moderatori – Moderators: Dijana Vuletić, Tibor Littvay Matić,S.: Način privođenja šumskoj kulturi staništa osvojenih amorfom(Introduction to Forest Culture of Habitats Conquered with Indigobush) U referatu su ponajprije spomenuti autori koji su pisali o amorfi: Ettinger(1889 i 1892), Petračić (1938), M. Anić(1943), Spaić(1957), Regent (1980), Liovići Halambek(1988), Glavaš (1990), I. Anić(2001), I. Anić, Matić, Oršanić (2002), Puljak(2005), Oršanić, I. Anić, Drvodelić( 2006).Naznačeno je, kako je najintezivnije širenje amorfe uočeno u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae – Quercetum roborisHt 1938) i poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio - Fraxinetum angustifoliaeGlav. 1959), posebno u sastojinama koje se obnavljaju, a nalaze se u optimalnim i terminalnim fazama. Agresivno širenje omogućavaju joj njezina biološka svojstva i ekološki zahtjevi te promijenjeni stanišni, posebno svijetlosni i mikroklimatski uvje ti. Oni su djelomično izazvani sušenjem brijesta, pa i hrasta lužnjaka, ali ponajprije i ponajviše greškama kod obnove i njege sastojina.Tako se ona proširila na nekvalitetno pomlađene i nakon toga zakorovljene površine, a spomenuta sušenja samo su otežala, ali ne i onemo gućila kvalitetnu obnovu sastojina. Kvalitetna obnova sastojina uz puno uvažavanje šumarske struke i znanosti, najbolji je lijek protiv širenja amorfe. Ponajprije, nužno je održati suvislu strukturu sastojina i novonastale gole površine u skladu s važećim propisima čim prije pošumiti s nekom od autohtonih vrsta drveća, vodeći računa o njihovim bio loškim svojstvima i ekološkim zahtjevima (u nastavku slijede primjeri). Idžojtić,M., I.Poljak, M.Zebec, S.Perić: Bio loška svojstva, morfološka obilježja i ekološki zah tjevi čivitnjače(Biological, Morfological and Eko logocal Characteristics of Indigobush) Čivitnjača, amorfa, bagremac, divlji bagrem (Amor fa fructicosa) je listopadna vrsta iz porodiceFabaceae,pri rodno rasprostranjena u istočnom i jugoistočnom dijelu SAD-a, u Europu unesena 1724. god., a kod nas se pojavila početkom 20. stoljeća, udomaćivši se na području Posavine, Podravine, Pokuplja i Podunavlja, no ima je i uz rijeke Cetinu i Krku. Šiboliki, brzorastući grm oko 3 m visine, listova neparno perasto sastavljenih, raznospolnih cvjetova, entomogamnih i skupljenih u us prav nim, vršnim klasovima. Cvjeta krajem proljeća i početkom ljeta. Plodovi su sitne (oko 1 cm duge) i bradavičaste mahune, koje sadrže po jednu sjemenku. Redovito i obilno plodonosi, a osim generativno, ob nav lja se i vegetativno izdancima iz korijena. Raste na neutralnim, slabo kiselim i slabo bazičnim tlima izbjegavajući ekstremne vrijednosti. Heliofilna ili hemiskiofilna je vrsta, vlažnih staništa uz obale rijeka i potoka. Invazivna je vrsta i to iz više razloga: kratka juvenilna faza, kao medonosna vrsta koristi pčele kao oprašivače, redovito i obilno plodonosi, tolerira jake vjetrove, temperature od -25 do +40, plod je lagan (70000–100000 kom/kg) pa ga raznosi vjetar i poplavna voda, a dugo zadržava klijavost (3–5 god.), ona ima veliku izbojnu snagu, brz i gusti rast, podnosi i stajaću vodu te napose otporna je na bolesti i štetnike. Prema listi od 64 invazivne vrste (Borošićet al.) među 6 drvenastih, uz negundovac (Acer negundo), pajasen (Alianthus altissima), dudovac (Broussonetia papyrifera) petoroliskava lozica (Parthenocissus quinquefolia) i obični bagrem (Robinia pseudoacacia) tu je i amorfa. Liović,B.:Obnova šuma u uvjetima zakorovljenja čivitnjačom(Regeneratin of Pedunculate Oak Forest under Competition of Indigobush) U nizinskim hrastovim šumama svakako je najopasniji korov čivitnjača, koja obilno rađa, a lagano sjeme raznosi poplavna voda, pa se najveće zakorovljene površine nalaze u dolinama rijeka Save, Drave i Kupe na staništima hrasta lužnjaka. Njegov pomladak, osjetljiv i s velikim zahtjevima za svijetlom, traži njegu i oslobađanje od korova. Mehanička njega je skupa, a upo |