DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 88 <-- 88 --> PDF |
mita i korupcije, da bi radio, liječio se, školovao, gradiomože i da ćemo suzbijajući to ukorijenjeno zlo spasiti ili ostvarivao pravdu?Da bi se stanje promijenilo na podnošljivu razinu(mito i korupcija uvijek će postojati), red vrijednosti u moralnom, pa i u svakom drugom smislu te riječi valja dovesti u red. Moramo se pitati, što je dovelo do uspona tako nesposobnih ljudi na tako visoke društvene (upravne), pravosudne i gospodarske funkcije u državnim kompanijama, uz tako visoke državne troškove, ako ne korupcija? Visoko korumpirana društva, povijest pokazuje, završila su u kaosu, često uz ogromne žrtve, nažalost i s izgubljenim životima mnogih. Može li nama povijest mnogih drža va i naroda biti dovoljnom poukom? Želim vjerovati da svoju budućnost. Napraviti analizu uzroka i svekolikih posljedica mita i korupcije u nas, popriličan je zadatak, no nedvojbe no bi doveo do zaključka da je ključna pokretačka snaga ovoga zla lakomost, kojim uzrokom su označili po četak korupcije u antičkom Rimu. Kako onda, tako i sada. Do kada? Bog zna, valjda dok na svijetu bude dovoljno kvarnih ljudi. Nije li kvarnost upravo to što ide uz svakoga od nas, istina s različitom gradacijom osob ne ne savršenosti. Ivan Tarnaj ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS BIOLOŠKO-EKOLOŠKE I ENERGETSKE ZNAČAJKEAMORFE (Amorpha fructicisa L.) U HRAVTSKOJ BIOLOGICAL-EKOLOGICALAND ENERGETIC CHARACTERISTICS OF INDIGOBUSH (Amorpha fructicosaL.) IN CROATIA Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagreb, u gotovo prepunoj velikoj dvorani, 12. ožujka 2009. god. odr žan je znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, na temu naznačenu u naslovu ovoga prikaza. Organizatori simpozija bili su Šumarski institut, Jastrebar sko, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatska komora inženje ra šumarstva i drvne tehnologije, a pokrovitelji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko društvo. Simpozij je otvorio prof. dr. sc. Ante P.B.Krpan, njegov inicijator i predsjednik Organizacijskog odbora, pozdravivši sve nazočne, a posebno StipuVeića, dipl. ing., predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, izv. prof. dr. sc. Andriju Bognera, dekana Šumarskog fakulteta, dr. sc. Mirosla vaBenka, ravnatelja Šumarskog instituta, akademi ka SlavkaMatića, predsjednikaAkademije šumarskih znanosti, mr. sc. Petra Jurjevića, predsjednika Hrvatskoga šumarskog društva, DamiraFelaka, dipl. ing., pred sjednika Hrvatske komore inženjera šumarstva i drv ne tehnologije, Suzanu Trninić, dipl. ing., ravnatelji cu Šumarske savjetodavne službe te predavače i goste iz Italije, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Sr bije. Kako je naglasio, simpoziju je želja i cilj “osnažiti znanja šumarskih strukovnih i drugih zainteresiranih krugova, o bio loškim i ekološkim značajkama te udoma ćene bilj ne vrste, načinima suzbijanja pri obnovi nizin skih šu ma i mogućem proširenju dosadašnjeg po dručja njenog korištenja”. Ponajprije se želi koristiti energetski potencijal amorfe, čime bi se smanjili troš ko vi obnove nizinskih šuma, dobila nova radna mjesta i oko lišno čista energija. Nazočne je zatim pozdravio dekan Šumarskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Andrija Bogner, zaželivši svima dobrodošlicu, iskazujući posebno zadovoljstvo, što su organizatori ovoga simpozija za mjesto održavanja izabrali Šumarski fakultet, kuću šumarskog obrazovanja i znanosti. Akademik Slavko Matić, pozdravljajući nazočne u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo iAkademije šumarskih znanosti, zahvalio je organizatorima što su prepoznali problem i općenito značaj nizinskih šuma koje imaju i značajan energetski potencijal. Sve zemlje u okruženju rade na pridobivanju obnovljivih izvora energije. TuHrvatska ima velike mogućnosti kada je u pitanju energija dobivena iz šumske biomase. Svake se 3 kunde naše šume proizvedu 1 mbiomase, od kojega se 3 0,40 mmože upotrebiti za energiju. Još prije 5 god. Hrvatsko šumarsko društvo osnovalo je Sekciju za biomasu, a hrvatski znanstvenici su već 1996. izradili energetsku studiju, da bi 1998. pod vodstvom Instituta Hrvoje Požar, 17 autora (među njima i šumari) na temelju istraživanja dali smjernice rada na tu temu.Vrijeme je, naglasio je da energičnije krenemo prema rješavanju pitanja obnovljivih izvora energije, pa tu uključimo i amorfu, kako bi ponajprije vratili ona uni šte na staništa hrastu i jasenu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva mr. sc. Petar Jurjević također je pozdravio nazočne, iskazavši zadovoljstvo odabranom temom simpozija, na kojemu će ovaj problem biti razmatran s više gledišta – uzgajivačkog, uređivačkog i zaštitarskog. Upravo ta širina zahvata u problem, uvjeren je, dat će značajan prilog njegovom rješenju. Damir Felak, predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, pozdravljajući skup, naglasio je kako nam je ovdje cilj problem amor fe s njenog lošeg utjecaja na šume, djelomično usmjeriti prema pozitivnom rezultatu, odnosno koristi. Ovaj znastveno-stručni skup predstavlja i dio permanentnog obrazovanja ovlaštenih inženjera-članova Komore i samo je jedan od planiranih. Uspješan rad ovoga skupa zaželila je i ravnateljica Šumarske savjetodavne službe Suzana Trninić, dipl. ing., a dr. sc. Miroslav Benko, ravnatelj Šumarskog insti tuta, Jastrebarsko, u ime Znanstvenog vijeća Instituta, zahvalio se nazočnima, posebno inozemnim gos tima na odazivu, domaćinu na gostoprimstvu, organizatorima na uloženom trudu, a pokroviteljima ovoga znanstvenog sim pozija na potpori. Nakon ovog uvodnog dijela Savjetovanja i kratke pauze, izloženi su referati grupirani u četiri sesije. U nastavku navodimo tematiku sesija, moderatore, autore i naslove referata te kratke prikaze koji upućuju na sadržaj referata. Biološko-ekološke značajke amorfe –Biological and Ecological Characteristics of Indigobush Moderatori – Moderators: Dijana Vuletić, Tibor Littvay Matić,S.: Način privođenja šumskoj kulturi staništa osvojenih amorfom(Introduction to Forest Culture of Habitats Conquered with Indigobush) U referatu su ponajprije spomenuti autori koji su pisali o amorfi: Ettinger(1889 i 1892), Petračić (1938), M. Anić(1943), Spaić(1957), Regent (1980), Liovići Halambek(1988), Glavaš (1990), I. Anić(2001), I. Anić, Matić, Oršanić (2002), Puljak(2005), Oršanić, I. Anić, Drvodelić( 2006).Naznačeno je, kako je najintezivnije širenje amorfe uočeno u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae – Quercetum roborisHt 1938) i poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio - Fraxinetum angustifoliaeGlav. 1959), posebno u sastojinama koje se obnavljaju, a nalaze se u optimalnim i terminalnim fazama. Agresivno širenje omogućavaju joj njezina biološka svojstva i ekološki zahtjevi te promijenjeni stanišni, posebno svijetlosni i mikroklimatski uvje ti. Oni su djelomično izazvani sušenjem brijesta, pa i hrasta lužnjaka, ali ponajprije i ponajviše greškama kod obnove i njege sastojina.Tako se ona proširila na nekvalitetno pomlađene i nakon toga zakorovljene površine, a spomenuta sušenja samo su otežala, ali ne i onemo gućila kvalitetnu obnovu sastojina. Kvalitetna obnova sastojina uz puno uvažavanje šumarske struke i znanosti, najbolji je lijek protiv širenja amorfe. Ponajprije, nužno je održati suvislu strukturu sastojina i novonastale gole površine u skladu s važećim propisima čim prije pošumiti s nekom od autohtonih vrsta drveća, vodeći računa o njihovim bio loškim svojstvima i ekološkim zahtjevima (u nastavku slijede primjeri). Idžojtić,M., I.Poljak, M.Zebec, S.Perić: Bio loška svojstva, morfološka obilježja i ekološki zah tjevi čivitnjače(Biological, Morfological and Eko logocal Characteristics of Indigobush) Čivitnjača, amorfa, bagremac, divlji bagrem (Amor fa fructicosa) je listopadna vrsta iz porodiceFabaceae,pri rodno rasprostranjena u istočnom i jugoistočnom dijelu SAD-a, u Europu unesena 1724. god., a kod nas se pojavila početkom 20. stoljeća, udomaćivši se na području Posavine, Podravine, Pokuplja i Podunavlja, no ima je i uz rijeke Cetinu i Krku. Šiboliki, brzorastući grm oko 3 m visine, listova neparno perasto sastavljenih, raznospolnih cvjetova, entomogamnih i skupljenih u us prav nim, vršnim klasovima. Cvjeta krajem proljeća i početkom ljeta. Plodovi su sitne (oko 1 cm duge) i bradavičaste mahune, koje sadrže po jednu sjemenku. Redovito i obilno plodonosi, a osim generativno, ob nav lja se i vegetativno izdancima iz korijena. Raste na neutralnim, slabo kiselim i slabo bazičnim tlima izbjegavajući ekstremne vrijednosti. Heliofilna ili hemiskiofilna je vrsta, vlažnih staništa uz obale rijeka i potoka. Invazivna je vrsta i to iz više razloga: kratka juvenilna faza, kao medonosna vrsta koristi pčele kao oprašivače, redovito i obilno plodonosi, tolerira jake vjetrove, temperature od -25 do +40, plod je lagan (70000–100000 kom/kg) pa ga raznosi vjetar i poplavna voda, a dugo zadržava klijavost (3–5 god.), ona ima veliku izbojnu snagu, brz i gusti rast, podnosi i stajaću vodu te napose otporna je na bolesti i štetnike. Prema listi od 64 invazivne vrste (Borošićet al.) među 6 drvenastih, uz negundovac (Acer negundo), pajasen (Alianthus altissima), dudovac (Broussonetia papyrifera) petoroliskava lozica (Parthenocissus quinquefolia) i obični bagrem (Robinia pseudoacacia) tu je i amorfa. Liović,B.:Obnova šuma u uvjetima zakorovljenja čivitnjačom(Regeneratin of Pedunculate Oak Forest under Competition of Indigobush) U nizinskim hrastovim šumama svakako je najopasniji korov čivitnjača, koja obilno rađa, a lagano sjeme raznosi poplavna voda, pa se najveće zakorovljene površine nalaze u dolinama rijeka Save, Drave i Kupe na staništima hrasta lužnjaka. Njegov pomladak, osjetljiv i s velikim zahtjevima za svijetlom, traži njegu i oslobađanje od korova. Mehanička njega je skupa, a upo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 90 <-- 90 --> PDF |
raba herbicida na velikim površinama nije ekološki ni gospodarski opravdana. Integralna metoda umjetne ob nove sastojine, primjenom sistematičnih herbicida i po lipropilenskih štitnika, okolišno je povoljna (kod pripreme staništa prska se samo pruga širine 1,5 m na razmaku od 3 m uz uštedu od 50 % herbicida). Uporabom štitnika, količina herbicida do dvije godine nakon sadnje znatno je manja, jer se prska samo vegetacija jedan metar oko svakog štitnika. Vrbek,B., I. Pilaš:Specifičnosti razvoja tala ni zinskih ekosustava u području rasprostiranja amor fe(Specific Soil Geneses in Lowland Forest Ecosystems of Indigobush Spred Out Area) Pojava šumskih zajednica nizinskih šuma pod dominantnim utjecajem je hidropedoloških osobina, ponajprije određenim trajanjem zasićenosti tla vodom. Vodozračni odnosi ovisni su o položaju unutar reljefa koji uzrokuje dohranjivanje tla podzemnom, površinskom ili poplavnom vodom i stupnjem njenog daljnjeg procjeđivanja kroz tlo. Međuovisnost litološkog pokrova, reljefa i vode dominantan je uzročnih stvaranja glejnih (močvarnih i hidrogenih) tipova tala na kojima rastu različite šumske zajednice hrasta lužnjaka, poljskog jasena, vrba i topola, glavnih šumskih vrsta nizinskih područja.Tako je u tablici prikazano deset šumskih Bimasa za energiju – Moderatori – Moderators: Miroslav Benko, Branimir Jovanović zajednica, od Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris/Anić 1959/ Rauš 1969) do Inicijalne vegetacije šaševa i vrba, s pripadajućim im tipovima tala. Glavaš,M.:Ekonomski značaj amorfe(Economic Importance of Indigobush) Iakoamorfa u našim šumama predstavlja najrašireniji korov, osim potencijalne energetske koristi, zabilježe ne su i postoje i druge koristi – dobivanje boje, in sekticid, repelent, margarin, parfem, začini, kao pletivo za košare i staklenu ambalažu, podloga za cvjetne vijence te napose sklonište za životinje u njenom gustišu.Vrijednost ima i mogućnost dobivanja ulja kao biogoriva i rafiniranog jestivog ulja (u žljezdama mahuna oko 3,5 % sastojaka od različitih terpena), no pčelari amorfu posebno cijene kao dobru medonosnu biljku (u godini dobrog medenja prinos je 20–30 kg meda po košnici). Iz njenog ploda dobiva se glikozid amorfin, lijek protiv nervnih i srčanih bolesti. Ona je vrlo dekorativna, biološki fiksator je dušika, svojim korjenjem veže tlo (stabilizacija nasipa i uz željezničke pruge) i štiti ga od erozije, a gusti grmovi predstavljaju zaštitu od vjetra. Sve ovo pokazije da je amorfu moguće dobro komercijalizirati. Biomass for Energy Marosvöelgyi,B., A.Hájos,Zs. Horváth: Ispitivanje energetske pogodnosti amorfe u Mađarskoj (Examinationson Energeticts Utilization of Indigobushin Hungary) Istraživanja obnovljivih izvora energija bilo je u Ma đarskoj i prije 2000. god., ali se od tada vidi značajniji pomak u korištenju tih izvora, što ilustrira pomak od 0,5 % na današnjh 5 % u proizvodnji električne energije, te nagli porast korištenja drva na 1,5 mil. tona za toplinsku i 2,3 mil. tona za električnu energiju. Kako Mađarska raspolaže s malim količinama drva za energetske svrhe, provode se intezivna istraživanja u nasadima drveća i lignoceluloznih vrsta pogodnima za energetske svrhe, pa je tako i amorfa dio tih istraživanja. Na temelju njih, zaključuje se kako je materijal amorfe izuzetno povoljan za pridobivanje energije. Napravljen je i pokusni sjekač prilagođen usitnjavanju mješavine, no strojevi tehnologije za široku primjenu još nisu dostupni, ali razvoj tehnologije je na dobrom putu. Krpan, A.P.B., Ž. Tomašić:Amorfa – izvor bio mase za energiju(Indigobush – Biomass Source for Energy) Uz dosadašnja istraživanja biomase kod nas, od 2008. god. u okviru programa “Šumski proizvodi i tehnologije pridobivanja”, započelo je višegodinje istraživanje biopotencijala, energetskih značajki i tehnologija pridobivanja i korištenja biomase amorfe. U tu svrhu pos tavljen je na području UŠP Sisak (šumarija Sunja) niz pokusnih ploha (5 x 5 m). Čistom sječom na poljima površine 2 748 mdrvna masa dobivena izvagom i pretvorbom iznosila je 46,8 t/ha, a laboratorijski je utvrđen srednji faktor suhe tvari od 66,28 %. Na kraju vegetacijskog razdoblja izmjerene su visine i promjeri jednogodišnjih izbojaka na četiri pokusna polja, koji su zatim posječeni i izvagani (najveća zabilježena visina 3,5 m – polje 2, prs ni promjer 16 mm – polje 1 i masa, preračunato na ha 19,2 t – polje 3). U drvu amorfe laboratorijski je utvrđe no: 46,2 % ugljika i dušika 3,86 mg/g; u kori 49,6 % uglji ka i dušika 16,4 mg/g, a faktor mokrine prosječno 40 %. Spinelli,R., A.Oradini:Tehnologije pridobivanja biomase u nasadima kratke ophodnje(Harvesting Tehnology for Short Rotation Coppice) Koristeći povoljne subvencije sjeverno-talijanski poljoprivrednici su u proteklih pet godina osnovali oko 5000 ha nasada kratkih ophodnji (jedno ili dvogodišnjih) odabranim klonovima topola. To je postala komercijalna djelatnost, jer se na dobrim tlima postiže proizvodnja od preko 30 tona zelene mase po ha, uz cijenu od 15–20 €po zelenoj toni. Uz racionalno organizarano pridobivanje i transport (unutar 25 €/t) moguće je pokriti troškove i ostvariti zaradu uz konačnu cijenu od 45 €/toni zelene mase, koju nudi električna centrala. Komercijalno iskorištavanje omogućuju specijalni strojevi za žetvu drvne mase tzv. forageri, na čijim se |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 91 <-- 91 --> PDF |
modifikacijama i dalje radi tražeći inovativna rješenja usmjerena prema radu s većim dimenzijama stabala. Kajba,D.: Produkcija biomase vrba u kulturama kratkih ophodnji(Willow Biomass Productin in Short Rotation Coppice) Velika svjetska naftna kriza početkom 1970-tih inicirala je početak istraživanja mogućnosti alternativnih izvora energije, pa tako i proizvodnje biomase u kulturama i plantažama kratkih ophodnji (skandinavske zemlje i SAD). U Hrvatskoj je 1997. god. pokrenut nacionalni energetski program BIOEN, osnovana je Radna skupina za energetsko iskorištavanje šumske biomase pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Radna skupina za biomasu. Biomasa šumskih vrsta drveća može se proizvoditi intezivnim uzgajanjem brzorastućih (pionirskih) vrsta drveća (vrbe, topole, joha, breza, bagrem eukaliptus i dr.). Taj način proizvodnje poznat je pod nazivom “kulture kratke ophodnje” (KKO), ili “intezivne kulture kratke ophodnje”. Ciklus kreće od izbora staništa preko sadnje reznica – faze osnivanja (1 god.), faze produkcije (2 god.) do sječe svake 3–5 god. Ovime se rješava: povećanje udjela ob novljivih izvora energije, problem nisko profitabilne poljoprivredne proizvodnje, povećanje bioraznolikosti, problem depopulacije ruralnih područja, vezivanje atmosferskog ugljika i ekološki način pročišćavanja otpadnih voda. U nastavku, iz primjera na istraživanim površinama klonova stablastih vrba, npr. klona “V221” utvđena je najveća produkcija suhe biomase – 130 t/ha u dobi 4/5 god. (26 t/ha godišnje). Kod ove prozvodnje izuzetno su važne i koristi koje proizlaze iz smanjenja stakleničkih plinova i povećanja ponora ugljika (mogućnosti trgovanja COemisijama). Npr. 1 ha ovogodišnje 2 vrbe iskoristi 70 t COha-1. 180 t suhe tvari (12 god. x 2 15 t suhe tvari = 180 t) = dodana vrjednost ostvarena ponorom COod 180 t CO. 22 Za ostvarenje mogućnosti i zadanih ciljeva navedenog projekta, nužna je suradnja Ministarstva znansti, obrazovanja i športa, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskih šuma d.o.o. i Šumska biomasa, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva polj., ribarstva i ruralnog razvoja, Šumarske savjetodavne službe i Hrvatske komore ovleštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Biomass for Energy Bimasa za energiju – Moderatori – Moderators:Ante P. B. Krpan, Arturo Oradini Jovanović,B., V.Halilović:Nekomercijalno drva kao šumaska biomasa za energiju(Noncommercial Wood as Forest Biomass for Energy) Šumovitost u Bosni i Hercegovini je 53 %. Uz rijeku Savu su područja sastojina hrasta, topole, johe, vrbe i ostalih hidrofilnih vrsta. No, tu dolaze i invazivne, unesene vrste štetnog djelovanja s ekonomskog, okolišnog i ekološkog gledišta, među kojima je najznačajnija amorfa. 3 Mogući etat u šumama BiH je oko 6,8 mil. m, koji se realizira standardnim tehnološkim rješenjima pridobivanja drva.Amorfu bi trebalo uklanjati ponajprije s ekološkog gledišta s ostalom komercijalnom drvnom masom, a i posebno s onom za energetsku uprabu, no tu je ograničavajući čimbenik ekonomičnost.Traže se velika ulaganja u pridobivanje tog sitnog drva, peći, ener gane, deponije, što ne može ići bez subvencija, ko jih još nema. Poršinsky, T., V.Raguž:Pridobivanje šumskog ostatka bandlerom(Supplay of Logging Residues with Bundler) Jedan relativno novi postupak (izrada svežnjeva šumskog ostatka) u lancu dobave šumske biomase za energiju, čija je osnovna značajka neovisnost iveranja o prijevozu, kada u slučaju prekida rada izostaje nepovoljno djelovanje iverača i kamiona za prijevoz drvnog iverja.Transport svežnjeva ne postavlja posebne zahtjeve za specijaliziranim vozilima. Usitnjavanje se vrši u energani, što je posebno pogodno kada je energana opremljena sa stacioniranim iveračem, a što značajno smanjuje troškove usitnjavanja i djelomično i troškove izradbe svežnjeva bandlerom. Uz sažeti prikaz nekih dosadašnjih stranih spoznaja o bandleru, naznačene su i neke mogućnosti (posebno ekonomska isplativost) njegovog korištenja u našim jednodobnim i prebornim šumama. Domac,J., V.Šegon, S. Djukić:Biomasa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj – malim koracima do velikog doprinosa (Biomass in North-west Croatia with Small Steps to Major Contribution) Na temelju zajedničke prijave županija (Zagrebačke kao nositelja, Karlovačke, Krapinsko-zagorske i grada Zagreba) na natječaj programa Inteligentna energija za Europu (kao jednog iz područja energetike sufinancira ga EU), osnovana je Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske. Cilj je promovirati i poticati regionalni održivi razvoj u području energetike i zaštite okoliša kroz korištenje obnovljivih izvora energije i uvođenje mjera povećane energetske učinkovitosti. Na području njenog djelovanja, potencijalno najznačajniji obnovljivi energetski izvor je biomasa, posebice ona šum skog porijekla. Kao prvi korak napravljena je procje na potencijala šumske biomase i drvnog otpada drvno-prerađivačke industrije i na temelju toga potaknuto je više projekata.Trenutno su u provedbi najznačajniji: izgradnja sustava područnog grijanja na biomasu u općini Pokupsko, insalirane snage 1 MW, u općini Žakanje 650 kWi za grad Slunj. Članak donosi detaljnije prikazane navedene projekte. Belčić,B., Ž.Sučić:Tehnologije pridobivanja drvne sječke i opravdanost korištenja amorfe(Technologies for Wood Chips Production and Justification of the Use of Indigobush) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Šumska biomasa postaje značajni segment obnovljivih izvora energije, a kroz državne subvencije stvorit će se mogućnost smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i napose novog zapošljavanja. Do sada u Hrvatskim šu- mama d.o.o. koristila se sječka u toplanama pri UŠPOgulin i Gospić, a u želji za učinkovitijim korištenjem šumske biomase firma osniva trgovačko društvo “Šumska biomasa” d.o.o., sa zadaćom razrade tehnologija pro izvodnje drvne sječke putem poticanja poduzetništva, organiziranja prikupljanja, iveranja i dopreme. Preduvjet za pokretanje energetskih projekata na šumsku biomasu je ponajprije količina i cijena drvne sječke na određenoj lokaciji, koja pravilnim odabirom tehnologije pridobivanja i korištenjem ukupnog drvnog ostatka, postaje povoljnija i osigurava sigurnost u opskrbi energana. Amorfa je također drvni ostatak kod uzgojnih radova koji predstavljaju nužni trošak, a koji je njenim uporabom u energetske svrhe moguće makar i djelomično pokriti. Domaća iskustva –Domestic Experiences Moderatori – Moderators: Darko Beuk, Željko Tomašić Jurišić, P.,V. Petrović, D. Domazetović: Amorfa kao indikatornarušenog zdravstvenog stanja poplavnih šuma hrasta lužnjaka UŠPSisak(Indigobush as the Indicator of Disturbet Health Con dition of Floodplain Forests of Common Oak – FA Si sak) Pojava amorfe spominje se gosp. osnovi “Posavske šume” 1955. god. (za šumarije Sunja i Hrvatska Dubica). Primarnim otvaranjem, uz šumske ceste i kanale omogućen je njezin ulaz u srce naših vrijednih sastojina, u kojima predstavlja ozbiljnu prijetnju obnovi starih lužnjakovih sastojina, uz povećane troškove i delikatnije uzgojne zahvate. Tijekom Domovinskog rata i nakon njega, posebno na nedostupnim površinama nisu izvođeni potrebni šumsko-uzgojni radovi, a domaće stanovništvo je zapustilo poljoprivredne površine i tu je najviše problema s amorfom (na području Lekenika i Siska situacija je nešto povoljnija). Pokrovnost grmljem od maksimalno dopuštenih 25 % površine je zhvaljujući amorfi daleko premašena. Prvi pokušaji njenog suzbijanja zabilježeni su 1980. god. (mehanička metoda presjecanja mačetom ili motornom pilom, ručno prelamanje na polovici visine), no njezina izbojna snaga je ubrzo poništavala uloženi trud. Danas se to radi mehaničko-kemijskim načinom (traktorskom sitnilicom i primjenom kemijskih sredstava) čime se osigurava nesmetan razvoj ponika i pomlatka.Veliki visinski prirast uvjetuje 2 njege na istoj površini, što poskupljuje obnovu. Slijede dva primjera prikaza obnove u različitim stanišnim uvjetima. Prvi primjer uz trošak od 13 826 kn/ha i drugi primjer, gdje je zbog rata izostala normalna obnova (sastojina posječena prije rata) pa je sastojina gusto obrasla amorfom, te je trošak obnove narastao na 48 212 kn/ha. Posarić,D., P.BašićPalković:Utjecaj amor fe na obnovu šuma hrasta lužnjaka – UŠPVinkovci (The Influence of Indigobush on Pedunculate Oak Forest Regeneration – FA Vinkovci) Amorfa se javlja na čitavom području UŠPVinkovci, ali najveći problemi s amorfom su u zonama povremenog plavljenja uz rijeke Dunav i Savu, gdje se ona obilno javlja (šumarije: Mikanovci, Strizivojna,Vukovar, Ilok, Gunja i Županja) i gdje ona ovisno o intezitetu pridolaska ometa ili potpuno sprječava obnovu sastojina. Prva suzbijanja njenog širenja zabilježena su krajem 1980-tih, ponajprije mehanički (zalamanjem izbojaka), što se pokazalo lošim, jer su se na prijelomima pojavili novi izbojci, zatim od 1986. god. kemijski (Arbocan,Tormon, Tordon 22K), što je uzrokovalo štete na hrastovom po mlat ku pa se odustalo od toga. Slab uspjeh pokazala je mehaničko-kemijska kombinacija, sasjecanjem svih izbojaka i premazivanjem presjeka 50 % cidakorom, a uspješnim ali preskupim pokazalo se presjecanje kosirom dva puta tijekom vegetacije, i to svake godine dok hras tove biljke ne izrastu dovoljno visoko. Danas na području UŠPVinkovci izbojci amorfe vežu se u snopove (pa ljenom žicom po desetak izbojaka), amorfa i dalje živi, ali ne buja, zasjena na tlu je znatno manja, pa hras tove biljke uspiju preživjeti i nadrasti amorfu.Troškovi su relativno mali, a rad je jednokratan. U pripremi sastojine za naplodnju ide se s dvokratnim tretiranjem herbicidom, gdje se amorfa prve godine u proljeće pokosi sitnilicom, a u rujnu tretiranjem herbicidom uništi, s time da se tretiranje ponavlja i druge godine. Nuspahić,K., T.Božić:Tehnike obnove poplav nih šuma na staništima zakorovljenim amorfom – UŠP Nova Gradiška(Techniques of Forests Re generation on Habitats under Competition of Indigo bush – FA Nova Gradiška) Nesporno je da obnova sastojina s amorfom znatno povećava troškove pomlađivanja. Na području UŠP Nova Gradiška borba s amorfom traje kroz protekla tri desetljeća i sve do danas pokušavaju se iznaći metode (uzimajući u obzir pravilnu procjenu stanišnih uvjeta, poznavnje ekologije i fiziologije amorfe), naravno najuspješnije i s najmanjim troškovima obnove sastojina. Obnova sastojina u šumarijama: Jasenovac, Novska, Stara Gradiška i Nova Gradiška, koje su izložene poplavnim vodama rijeke Save, a koje omogućuju širenje amorfe, predstavljaju najveći problem. Životni prostor mladim biljkama gospodarskih vrsta osigurava se uzgojnim radovima pripreme staništa, njegom pomlatka, primijenjujući odgovarjuće mehaničke i kemijske metode suzbijanja amorfe, čiji su troškovi, pokazalo se znatno manji uz kvalitetnu pripremu staništa u godini dobrog uroda žira. U radu su predstavljena dosadašnja iskustva i tehnološka rješenja primjenjivana kod po mla đivanja zrelih sastojina i podizanja novih. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Lovrić,I., D.Hace, D. Vagner:Amorfa kao gospodarski problem u nizinskim šumama UŠPZagreb( Indigobush as Management Problem in Lawland Forests of AF Zagreb) Na području UŠPZagreb amorfom je zahvaćeno nizinsko područje, posebice intezivno u šumarijama Lipovljani, Kutina i Popovača, ali je ima i u prigorskim šumama. Posebne štete čini na poniku i mladiku u sastojinama plemenitih listača, gdje otežava radove u njezi i zaštiti. Uklanja se na različite načine, ranije mehanički (sječom i uhrpavanjem) i to radi velike izbojne moći dva puta godišnje, a zatim su uvedene kombinirane metode sječe izbojaka i premazivanje panjića različitim kemij- Posteri – NovakAgbabaS., N.Čelipirović,A.P. B. Krpan:Patogeni organizmi utvrđeni na amorfi u Hrvatskoj(Plant Pathogen Organisms on Indigobush in Croatia) Na pokusnim poljima u šumariji Sunja, u zakorovljenoj šumskoj zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (amorfa stara 13 god.), uz zamijećene pro mjene normalnog rasta vrhova pojedinih jednogodišnjih izbojaka i deformiranih izbojaka, uočena su na stabljikama amorfe i šumskom staništu plodna tijela gljiva, pa su obavljena istrživanja patogenih organizama i pojava na amorfi. U radu su prikazani prvi rezultati istraživanja. Zečić,Ž., D. Vusić, T.Topalović:Usporedba produkcije bimase čivitnjače u sastojinama spačvanskih šuma različite starosti(Indigobush Biomass Production Comparison in Spačva Forest Stands of Different Age) Prikazani su rezultati istraživanja na području spačvanskih šuma u sastojinama različitih starosti. Istraživanja su provedena na 6 pokusnih ploha (5 x 5 m) u tri sastojine u kojima su posječeni svi izbojci amorfe, a zatim povezani u više snopova radi određivanja svježe mase. Posebno su odvojeni jednogodišnji, zatim višegodišnji izbojci i mahune (kojima je također utvrđena biomasa). Sa svake plohe uzeto je oko 1000 kg biomase za daljnja laboratorijska istraživanja. Gravimetrijskom metodom utvrđen je postotak vode u uzorku ili masa suhe tvari. Na temelju biomase uzorka izračunata je biomasa za svaku sastojinu, kao potencijalni energent. GradečkiPoštenjak,M., B.Liović, S.NovakAgbaba: Kvalitativne značajke sjemena čivitnjače( Qualitative Properties of Indigobush Seed) Cilj je bio prikazati određivanje nekih svojstava kvalitete uskladištenog i svježeg sjemena, koristeći različite me tode te usporediti dobivene rezultate. Ispitivane su: čis toća sjemena, masa 1000 sjemenki, sadržaj vlage, klijavost i vitalitet te zdravstveno stanje, koristeći metode koje pro pisuje Međunarodna udruga za ispitivanje sjemena (ISTA). skim preparatima (herbicidi i arboricidi). Preparati su primjenjivani i na stojeća prstenovana stabalca, a za veće suvislo obrasle površine koriste se naprave montirane na traktor opremljene sustavom vlaženja tkanine, koja kretanjem stroja kroz sastojinu natapa krošnjice (ovo je u eksperimentalnoj fazi). Koristila se i metoda zalamanja stabalaca, a i metoda vezanja stabalaca u snopove. Kod pošumljavanja i popunjavanja neobraslih površina, za pripremu tla koristi se metoda strojnog malčiranja amorfe u prugama i zaštita sadnicaTulijevim cijevima. Svaka od metoda ima svoje dobre i loše strane, uz veći ili manji trošak. Posters Krpan, A.P.B., M. Tijardović:Projekt: šumski proizvodi i tehnologije pridobivanja – biopotencijal i energetske značajke amorfe(Project: Forest Pro ducts and Harvesting Technology – Biopotential and Energeticts Characteristics of Indigobush) Europska komisija u okviru Energy Policy of Europe 10.siječnja 2007. predstavila je Smjernice za obnovljivu energiju. Prema njima sve zemlje članice do 2020. obvezuju se smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20 % i ujedno povećati udio energije iz obnovljivih izvora također za 20 %. Po pitanju obnovljivih izvora energije, posebno šumske biomase, radilo se dosta kod nas i vršena su istraživanja u tom smjeru, no kako tražnja šumske biomase očito raste, zaključeno je pozabaviti se i amorfom kao potencijalnim energentom, pa se početkom 2008. u okviru projekta “Šumski proizvodi i tehnologije pridobivanja” ugovorenog s Hrvatskim šumama d.o.o., započelo s istraživanjima njenog bipotencijala, energetskih značajki, tehnologija pridobivanja i korištenja. Gagić,R.:Štetnici na amorfi s posebnim naglaskom naAcanthoscelides palladioennis Motschulsky i njegove prirodne neprijatelje u Srbiji(Insect pest on In digobush with Special Emphasis on Acanthoscelides pal ladioennisMotschulsky and Natural Enemies in Serbia) Od 2006. god. u Srbiji su počela istraživanja entomofaune amorfe (Vojvodina, rubom panonoskog bazena – Mačva, Beograd, zatim Đerdapska klisura i na jugu doli- nom rijekeVlasine). Prema dosadašnjim istraživanjima najznačajnija spermatofaga je bruhida (Acanthoscelides pallidipennis Motschulsky), a detektirane su i različite vrste štitastih ušiju i na mladom lišću različite biljne uši. Kako je bruhida utvrđena kao značajan redukcijski čimbe nik generativnog razmnožavanja amorfe, u cilju uspješ nog suzbijanja amorfe, ocjenjuje se potrebnim na staviti istraživanja bruhide i njezinih parazitoida. H.Jakovac |