DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 8 <-- 8 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 Dobro podnosi sušu, a otporan je na zračna strujanja, vjetrove, prašinu i plinove u zraku, te na posolicu. Iako je čempres sredozemna šumska vrsta, može izdržati niske temperature i preko –24 °C (Topić1990). Ima razvijen korijenov sustav i nalazimo ga na različitim tlima, ali najbolje uspijeva na vapnencima.Vrlo je raširen kao dekorativna vrsta u Primorju. Uzgaja se u parkovima, nasadima, grobljima, vrtovima i alejama, i to kao pojedinačna stabla, u skupinama i drvoredima. Svojim karakterističnim habitusom estetski obogaćuje, oživljava i osvježava jadranski krajolik, dajući mu topli sredozemni ugođaj. PremaMatkoviću(1962), u hortikulturnoj prak si općenito na našem primorju i otocima čempres predstavlja po svojoj učestalosti, osebujnim formama habitusa, veličini stabljike i rastu najimpozantniju ukrasnu parkovnu biljku. Istraživači čempresa slažu se u tome, piše Balen (1937), da je on u Sredozemlju bio nekada rašireniji nego danas. Pokušaj za njegovim proširenjem na sredozemnim staništima ima za cilj, barem u izvjesnoj mje ri, vratiti ga na nekadašnji položaj, koji je izgubio utje cajem čovjeka. Ako polazimo od pretpostavke da je Sredozemlje zaista prastara domovina čempresa, onda su današnja spontana nalazišta samo tragovi nekadaš njih prostranih sastojina. Čempres pripada među vrste koje nisu vezane za najizrazitija sredozemna staništa. On može činiti sastojine na našim najjužnijim, najtoplijim staništima, gdje se i prirodno pomlađuje, ali umjetno podignut dolazi i ondje, gdje se jedva osjećaju tragovi Sredozemlja i gdje nema prirodnog pomlađivanja ili je ono vrlo rijetko. Umjetno podignut, čempres dolazi vrlo često u čistim sas tojinama. On je izrazita vrsta za gornju sastojinu u sredozemnim šumama. Njegove uzgojne osobine traže što obilniju donju sastojinu, čija uloga se ogleda ponajprije u održavanju proizvodne sposobnosti tla. S obzirom na činjenicu da čempres zauzima prostorni areal kao malo koja druga mediteranska vrsta, trebao bi imati i značajno mjesto među vrstama koje dolaze u obzir za pošumljavanje našeg krškog područja. Pavari(1934) piše da čempres nije odgovarajući za stvaranje čistih sastojina, koje bi odgovarale na kršu, i to zbog toga što vraća zemljištu vrlo malen dio oduzetih hraniva, odnosno stvara vrlo slabu prostirku (listinac), a time i slabu zaštitu zemljišta od erozije, što je potvrdio i Topić(1988) u svojim istraživanjima na po kusnoj plohi Klačine. Kako vidimo, radi se o šumskoj vrsti velike ekonom ske, ekološke i pejsažne vrijednosti, za koju ima mo malo egzaktnih saznanja o njegovoj uporabljivosti pri pošumljavanju degradiranih staništa sredozemnog krškog područja Hrvatske i njegovom melioracijskom učinku na stanište(Topić1988, 1999), kao i tipovima kontejnera u kojima bi se proizvodile kvalitetne sadnice u rasadnicima, što je preduvjet uspješnom pošumljavanju. Za proizvodnju sadnica šumskog drveća mnogi rasad nici kod nas i u svijetu preferiraju manje kontejnere, jer su jeftiniji i po jedinici površine može se uzgajati više biljaka. Međutim, ovi kontejneri prilagođeni su vrstama sitnog sjemena, ali ne i vrstama brzog rasta, krup nog sjemena i s jakim korijenom za koji su potreb ni veći kontejneri (Matići dr.1996,Oršanići dr. 1996,Ocvirek1994, Topići dr.2006). Varijable kontejnera kao što je volumen, odnosno nje gov promjer i dubina (visina) utječu na fiziologiju i morfologiju sadnica u rasadniku i šumskoj kulturi. Sto ga je važno odrediti koje varijable imaju najveći utjecaj na morfološka svojstva sadnica u rasadniku i njihov raz voj sa što manjom deformacijom korijenovog susta va prouzročenog, uglavnom, ograničenim volumenom kontejnera. U ovom radu istraživan je utjecaj tipa kontejnera na rast i razvoj biljaka običnog čempresa u rasadnicima i šumskoj kulturi pri različitim metodama pripreme tla za pošumljavanje. Istraživanja su obavljena u rasadnicima Uprave šuma Split i pokusnoj plohi “Podi” na području Šumarije Šibenik s ciljem da se utvrdi koji od is traživanih kontejnera, koji se već nekoliko godina pri mijenjuju u redovitoj šumskoj proizvodnji, imaju naj veći učinak na razvoj sadnica čempresa u rasadniku i pokusnoj plohi, posađenim na podrivanoj površini s ri perom i u iskopanim jamama. 2. MATERIJAL I METODE – Material and methods 2.1.Faza u rasadniku i laboratoriju– Phase in nursery and laboratories Prikupljeno je sjeme običnog čempresa (Cupressus sempervirens var. pyramidalis Nyman) poznate provinijencije, iz kojega su tijekom 2003. godine u rasadnicima “Sla vinj” u Omišu i “Šubićevac” u Šibeniku proizvede ne jednogodišnje sadnice. Kod uzgoja su korištena tri ti pa kontejnera: Bosnaplast 12 – dimenzija 36 x 25,5 x 12 cm, 3 s 55 otvora u bloku i volumena svakog otvora od 120 cm, Bosnaplast 18 – dimenzija 32 x 21,2 x 18 cm, s 33 ot vora 3 u bloku i volumenom svakog otvora od 220 cmte PVC 3 tuljak – dimenzija 7 x 24 cm, volumena 923 cm.Kontej neri su se punili standardnom mješavinom treseta i zem lje u omjeru 2:1, koja se upotrebljava u redovitoj rasadničkoj proizvodnji. Pri pripravljanju smjese do 3 dano je 4-5 kg NPK 7:14:21, po 1msupstrata. Sjetva u kontejnerima obavljena je ručno 23. travnja 2003. go- di ne. Biljke u rasadnicima redovito su se zalijevale i obav ljala njega i zaštita ponika od bolesti i štetnika. Na kon nicanja biljaka obavljene su izmjere i analize jed nogodišnjih sadnica u rasadnicima i laboratoriju. Varijable koje su se proučavale u rasadnicima i labora |