DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 68 <-- 68 --> PDF |
D. Vuletić, S. Krajter, M. Mrazek, A. Ćorić: NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI I USLUGE – ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 175-184 Na pitanje o aktivnostima kojima se bave dok su u šumi, bilo je ponuđeno 14 različitih aktivnosti od kojih je bilo moguće odabrati više aktivnosti, no samo tri su izazvale interes, a to sušetanje, branje šumskih plodova ipromatranje životinja. Najviše ispitanika, njih 75 % bere šumske plodove, šetanjem se bavi 64,9 % dok ih 31,7 % promatra životinje. Od svih ispitanika 11,5 % nije odabralo ni jednu od ponuđenih aktivnosti, 31,3 % je odabralo jednu, 27,4 % dvije, a 17,3 % tri aktivnosti. Branje šumskih plodova je najpopularnija aktivnost (75 %) i podjednako je zastupljena u sve tri općine. Na ovu aktivnost ne utječu značajno ni stručna sprema ni prosječna primanja. Sklonost šetnji i promatranju životinja statistički značajno se razlikuju po općinama.Tako su u Gvozdu iTopuskom ispitanici skloniji tim aktivnostima, nego što su to uVojniću. Na sklonost ovim aktivnostima značajno utječu dob, stručna sprema i prosječni prihodi. Tako želja za šetanjem i promatranjem životinja raste do 50-e godine života, a nakon toga sa starošću opada. S porastom stručne spreme i prosječnih prihoda raste i želja za šetnjom i promatranjem životinja. Posjedovanje šume i ovdje je čimbenik koji pozitivno utječe na porast sklonosti aktivnostima, te se može reći da šumoposjednici značajno više borave u šumi, šetaju i promatraju životinje, u odnosu na one koji ne posjeduju šumu. Zadovoljstvo ponudom bilo je moguće iskazati odabirom jednog od ponuđenih odgovora:u potpunosti zadovoljni; djelomično zadovoljni i nezadovoljni. Od 196 ispitanika 45,3 % je u potpunosti zadovoljno ponudom, 42,2 % djelomično zadovoljno, a samo 12,5 % nije zadovoljno ponudom. Međusobnim testiranjima s drugim značajnim varijablama, nije utvrđena ovisnost o općini, spolu ili prosječnom prihodu kućanstva. Ipak, može se reći da razina zadovoljstva ponudom opada s porastom stupnja obrazovanja i porastom prosječnih primanja po kućanstvu. ZAKLJUČCI – Conclusions Iz prikazanih rezultata može se zaključiti da ovaj tip istraživanja uz sve nedostatke i teškoće samog provođenja, pruža dovoljan broj vrijednih podataka i informacija za objektivnu procjenu stupnja korištenja nedrvnih šumskih proizvoda i postojećeg interesa za pokretanjem privatnog poduzetništva temeljenog na tim proizvodima. Zabilježene razlike između teoretskog i postignutog uzorka pripisuju se migracijama stanovništva, prirodnom odljevu starijeg stanovništva, te odbijanju sudjelovanja u istraživanju. Prosječni ispitanik je djelatnik u proizvodnji/poljoprivredi (51,92 %) koji posjeduje šumu (50,5 %) i ima prosječna primanjima u kućanstvu od 1.000–3.000 kn. Šumoposjednici su zainteresirani za unaprjeđenjem gospodarenja svojom šumom (53,3 %) no ne pokazuju interes za prodaju ili kupnju dodatnih površina, unatoč najčešće malim površinama posjeda, veličine do 1ha. Uz iskazan veliki interes za unaprjeđenjem gospodarenja šumom, tek 18 % svih ispitanih šumoposjednika ostvarilo je kontakt sa Šumarskom savjetodavnom službom (ŠSS)što otvara mogućnost za intenziviranje njenog djelovanja na ovom području. Kod prepoznavanja važnosti funkcija šuma na pr vom mjestu (79,3 %) se nalazi proizvodna (drvo i proizvodi od drveta), slijedi ju zdravstvena (67,3 %) te ostali nedrvni proizvodi (50,5 %). Glede šumarske tradicije kraja i velik udio šumoposjednika, razumljiva je važnost drvoproizvodne funkcije međutim izuzetno je značajno i prepoznavanje važnosti socijalnih funkcija šuma samih ispitanika. Prema vrsti nedrvnih šumskih proizvoda na prvome mjestu po korištenju su gljive (76,0 %), zatim šumski plodovi (51,4 %), med (25,5 %) i ljekovito bilje (20,2 %). Razlike u korištenju nedrvnih šumskih proizvoda između općina nisu statistički značajne jedino za korištenje gljiva koje koristi više od 70 % svih ispitanika. Šumski plodovi i med češće se koriste u Gvozdu iTopuskom nego u Vojniću. Navedeni proizvodi se u 90 % slučajeva koriste za osobnu uporabu. Interes za pokretanjem poduzetništva iskazivan je klasifikacijskim DA/NE pitanjem, a odgovori su analizirani u odnosu na pitanja koja su se pokazala značajnima za odabir pozitivnog ili negativnog odgovora na ovo pitanje. Rezultati modela logističke regresije ukazali su na to da je volja za poduzetništvom 2,6 puta veća kod šumoposjednika te da na povećanje volje dodatno pozitivno utječe korištenje nedrvnih šumskih proizvoda. Iako mali broj (tek 10 %) ispitanika koristi nedrvne šumske proizvode za prodaju, ta varijabla povećava volju za poduzetništvom čak 10 puta, dok korištenje za osobnu uporabu to čini tek 2 puta. Branje šumskih plodova kao vrsta aktivnosti, dodatno pozitivno utječe na porast volje za poduzetništvom. Što se tiče udruživanja s drugim poduzetnicima, in- teres postoji, no većinom kod slabije obrazovanih ispitanika, a od pomoći koju očekuju na prvome je mjestu financijska pomoć i to u 78 % slučajeva.Većina ispitanika (60 %) odlazi često u šumu, a njih 42 % čak i zimi, a najčešće odabrani razlozi su odmor i zabava (41,3 %), zdravlje (36,5 %) i šport i rekreacija (21,2 %). Na učestalost odlazaka pozitivno utječe stručna sprema i visina primanja, a s porastom primanja raste i interes za športom, rekreacijom i zdravstvenim razlozima. Što se tiče aktivnosti kojima se bave dok su u šumi, ispitanici najčešće navode branje šumskih plodova (75 %), šetnju (64,9 %) i promatranje životinja (31,7 %). Na izbor aktivnosti značajno pozitivno utječu dob, stručna sprema i prihodi kućanstva, tako su one popularnije kod ljudi između 50 i 60 godina starosti, više stručne spreme i viših prihoda. Posjedovanje šume također zna |