DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 63 <-- 63 --> PDF |
D. Vuletić, S. Krajter, M. Mrazek, A. Ćorić: NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI I USLUGE – ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 175-184 bez unaprijed zadanih odgovora, gdje se može očekivati mnoštvo različitih odgovora, što daje mnogo novih informacija, čini obradu zahtjevnijom, ali i pruža objašnjenja na ranije date odgovore. Populacija je određena brojem kućanstava po općinama prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Popis stanovništva 2001). Uzorak je slučajni, a veličina uzorka određena je pomoću formule za veličinu uzorka (Pranjić,1990; Snedecor& Cochran,1937). Prema formuli potrebna veličina uzorka uz 95 %-tnu vjerojatnost iznosi 5 % populacije ili 231 kućanstvo. Postignuti uzorak iznosi 4,5 % ili 208 kućanstava.Tijekom terenskog prikupljanja podataka slučajnost izbora pojedinih kućanstava osigurana je uporabom tablice slučajnih brojeva umanjene istim faktorom, kako bi se pri lagodila malom broju kućanstava.Ako unaprijed definirano kućanstvo nije željelo sudjelovati u istraživanju, nastavljalo se na sljedećem već odabranom kućanstvu. U slučaju da nikoga nije bilo kod kuće, ponovno se vraćalo na istu adresu u poslijepodnevnim satima ili drugi dan, ako ni tada nije bilo uspjeha, odustajalo se te nastavilo dalje s unaprijed odabranim kućanstvima. Kod pozitivnog od govora u kućanstvu se razgovaralo s odraslom i odgo vornom osobom u kućanstvu (tzv. “glavom kuće”). S obzirom na velik dio pitanja s unaprijed definiranim odgovorima, dobiveni su kvantitativni podaci na kojima je bilo moguće primijeniti metode deskriptivne 2 statistike s testiranjima razlika primjenom .testa. Nastavno su primijenjene metode korelacije kojima se ispitivao međusobni utjecaj odabranih varijabli, te model logističke regresije kojim je ispitan pojedinačni utjecaj ostalih varijabli na iskazivanje volje za pokretanjem poduzetništva. Statistička obrada provedena je pomoću SPSS (StatisticalPackage for theSocialSciences) pro- grama. Odgovori na otvorena pitanja analizirani su radi svoje prirode metodama kvalitativne analize (Denzin iLincoln2005), čiji su rezultati poslužili za bolje razumijevanje samih stavova ispitanika i rezultata dobivenih kvantitativnim analizama. REZULTATI – Results Socioekonomski status ispitanika –Socioeconomic Status of Respondents Grupom općenitih pitanja prikupljeni su podaci potrebni za opis uzorka te njegovu usporedbu s osnovnim podacima o populaciji iz sekundarnih izvora. Usporedbom razdiobe stanovnika i ispitanika te planiranog i postignutog uzorka, te testiranjima postojećih razlika 2 .-testom po općinama, ispitana je reprezentativnost postig nutoguzorka. Na slikama 1 i 2 prikazane su usporedne razdiobe populacije i uzorka te planiranog i postignutog uzorka. Vidljiva je ujednačena razdioba uzorka po općinama u odnosu na populaciju (slika 1), te u odnosu na planirani uzorak (slika 2). Postojeće razlike između teoretskog i postignutog uzorka mogu se objasniti činjenicom da se podaci o po pulaciji odnose na stanje iz 2001. godine. Migracije stanovništva, smrt starijeg stanovništva, prazna kućanstva u pojedinim naseljima te odbijanje sudjelovanja u istraživanju, neki su od razloga za nastalu razliku. Omjer spolova u postignutom uzorku je 61:39 u kori st muškaraca, što se dosta razlikuje u odnosu na populaciju, gdje je omjer 48:52 u korist žena. Inače uspoređujući ovu populaciju s onom na razini Hrvatske, žene su nešto zastupljenije, za što razloge nalazimo u posljedicama rata te migracija mlađeg radno sposobnog stanovništva. Veća zastupljenost muškaraca u uzorku tumači se metodom uzorkovanja gdje se ulazilo u kućanstva te razgovaralo s odgovornom osobom “glavom kuće”, koja je u pravilu u tim krajevima muškarac. Da se radi o starijem i starom stanovništvu govori dobna struktura uzorka u kojoj ispitanici u dobi između 50 do 65 godina čine 38,94 %, a oni u dobi iznad 65 godina dodatnih 30,77 %. Prema postignutoj stručnoj spre mi većinom se radi o nekvalificiranim (NKV) radnicima koji su za stupljeni sa 56,73 %, zatim dolaze is pitanici sa srednjom stručnom spre mom (SSS) sa 37,02 %, a naj slabije su zastupljeni oni sa višom Slika 1.Razdioba populacije i uzorka po općinama (N = 4622, uzorak n = 208); (VŠS) i visokom stručnom spre- Fig. 1Distribution of population and sample according to municipalities (N = 4622; sample = 208)mom (VSS) sa tek 6,25 %. |