DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 27 <-- 27 --> PDF |
I.Anić, J. Vukelić, S. Mikac, D. Bakšić, D. Ugarković: UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 135-144 drveća s određenih staništa u prošlosti. Tako Willis (1999) ukazuje na istovremeno postojanje subtropskih ro dova kao što su: Carya,Pterocarya,Liquidambar, Seqouia,Taxodium,Nissai dr., zajedno s jelom i buk vom na području današnjega Balatona. Drugi primjer je vrstaAcermonspessulanum, koja je danasraširenau juž nojEuropi, aurazdobljuIpswichiana prostirala se dobritanskogpoluotoka(West1980). Isti autor je usta novio kako je omorika (Piceaomorika) urazdoblju PastonianaraslasvedojugaEngleske. VrstaRhododendron ponticumtijekomposljednjihinterglacijacija bilajeraširenasvedozapadneIrske, adanaspridolazi samouJužnojEuropi. PremaReille(1995) tijekom raz dobljaEmianauumjerenompojasueuropskihšuma do miniraojegrab,kojegajekasnije,urazdobljuholocena, potisnulabukva. U razdobljuranoginterglacijala rodoviZelkovaiUlmusimalisu u Italiji značajnuulo guusastavu šuma. Danasseovevrstepojavljujukao reliktiuvrlomalimizoliranimpodručjima(Russoi Cheddadi1996). Cheddadiidr.(2005) zaključuju dadinamikavegetacijepokazujeskladnijaobilježja, uko likosepromatra bioklimatska grupataksona (BAG–BioclimaticAffinityGroups) kojaimavišeklimatskihnaklonostinegopojedinavrsta. Klimatski čimbenici utje ču na dinamiku prirodnih ekosustava na globalnoj razini te na migraciju i pridolazak vrste. Utjecaj vegetacije na globalni ciklus kruženja CO 2 je značajan, jer šumski ekosustavi prekrivaju više od 9 4,1 x 10ha površine Zemlje, a šume i šumsko tlo sadr 15 žavaju oko 1146 x 10g C. Od toga iznosa 49 % otpada na borealne šume, 14 % na umjerene i 37 % na tropske šume.Više od 2/3 ugljika u šumskim ekosustavima sadržano je u tlu. Gospodarski zahvati utječu na smanjenje razine atmosferskog ugljika (Dixoni dr.1994). Pre maLaubhann(2008) prosječno vezivanje ugljika -1-1 u europskim šumama iznosi 1730 kg hagod. Krčenjem šuma za dobivanje poljoprivrednih površina u atmosferu 15-1 je oslobođena velika količina ugljika (2 x 10g god), (Richteri dr. 1999). Preko 30 % šuma u Svijetu su negospodarene, od čega su polovica prašume distribuirane u borealnoj i umjerenoj zoni sjeverne hemisfere.Tišumski kompleksi vežu ~ 1,3±0,5 Gt ugljika na godinu (Luyssaerti dr. 2008). Iznos produkcije COvarira s 2 temperaturom tijekom godine.Tako je u proljeće i ljeto produkcija 2 – 3 puta veća nego u zimskom razdoblju pri istoj temperaturi, a u prosjeku godišnje oko 3400 g 2 CO/m(Woodnelli dr. 1966). Borealni šumski eko 2 sustavi su veliki bazeni ugljika, no u njima su procesi dekompozicije usporeni. Globalno zagrijavanje u skoroj ZAKLJUČAK Istraživanje je pokazalo kako se današnji areal obične jele u Hrvatskoj značajno (p . 0,9) ne razlikuje od potencijalnoga.Toznači kako duga povijest gospoda budućnosti može prouzročiti suprotni učinak u smislu oslobađanja velikih količina ugljika, upravo iz borealnih šumskih ekosustava. Iz navednog može se izvući zaključak kako postoji značajna veza između klime, atmosferskog COi vegetacije na globalnoj razini. 2 Klimatski model upotrijebljen u ovom istraživanju pretpostavlja dvostruko povećanje razine stakleničkih plinova u idućih sto godina. Nedostatak klimatskih prognostičkih modela je što ne uzimaju u obzir utjecaj vegetacije na globalno kruženje ugljika, aerosola, oblačnosti i oceansko-atmosferskog spoja klime (Hasselmann 1997). Na lokalnoj razini odlučujuću ulogu imaju, osim klimatskih, i drugi čimbenici kao što su gustoća populacije herbivora, patogeni organizmi, prizemna razina ozona, gospodarski zahvati, promjene svojstava tla, kompeticija, mezo- i mikroklimatski čimbenici i drugo. Novija istraživanja ukazuju na znatnu oštećenost i propadanje sastojina jele u području Dinarida (Božićidr.2006).Potočić(2005) utvrđuje da sušne godine u kombinaciji s tlima siromašnim kalcijem uzrokuju smanjenje koncentracije kalcija u iglicama jele.Toje važan biogeni element, jer štiti biljku od smanjenja lisne površine tijekom suše.Matići dr. (1998) utvrđuju povećanu učestalost uroda jele kao posljedicu promijenjenih stanišnih prilika. Obična jela je tijekom evolucije stvorila neke prilagodbe na promijenjene uvjete okoliša, primjerice dugotrajno podnošenje zasjene, odgodu visinskoga rasta zbog obrane od kasnih proljetnih mrazeva, fizičku koakciju korijenja, stvaranje biogrupa i razvijen korijenski sustav (PrpićiSeletković2000). Međutim, strah od otežanog uspijevanja obične jele u njezinoj ekološkoj niši je opravdan jer se može dogoditi da se u uvjetima naglih promjena klimatskih čimbenika vrsta neće uspjeti na vrijeme prilagoditi. Prognoza ovoga is tra živanja pokazuje značajan utjecaj klimatskih čimbenika na ekološku nišu obične jele do 2100. godine. Treba ipak imati u vidu kako svaki model ima svoje nedostatke. Modeli koji predviđaju globalne klimatske promjene sadrže veliku entropiju, jer ne uključuje sve one čimbenike koji posredno ili neposredno utječu na klimu. Modeliranje današnje ekološke niše obavljeno je pod pretpostavkom da gospodarenje šumama nije značajnije utjecalo na rasprostranjenost obične jele u Hrvatskoj. Zato bi buduća istraživanja trebalo nastaviti u smjeru modeliranja gustoće njezine populacije ili omjera smjese na razini realizirane ekološke niše u kom peticiji s bukvom i drugim vrstama drveća, uključu jući mehanizme rasta populacije. – Conclusion renja šumama koja u kontinuitetu traje gotovo dva i pol stoljeća nije pridonijela smanjenju njezina areala. |