DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 22 <-- 22 --> PDF |
I.Anić, J. Vukelić, S. Mikac, D. Bakšić, D. Ugarković: UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 135-144 mike vegetacije i orbitalnih frekvencija (Milankovi ćevihciklusa) u amplitudama od ~ 124000 godina (Dy nesiusiJansson2000, Willsi dr.1999). Pro mjena klime je pojava u prirodi koja je uzrokovana prirodnom varijabilnošću. U posljednjem interglacijalnom razdoblju (Holocenu), uz pomoć izotopa kisika .O uzorkovanih na Greenland-u, utvrđene su male temperaturne oscilacije (Dansgaardi dr.1993). Os ci lacije u Holocenu iznosile su ±1,5 oC za prosječnu ljetnu i godišnju temperaturu (Wicki Tinner1997), dok rekonstrukcija padalina pokazuje znatnu varijaciju tijekom Holocena (Magnyi dr.2003).Davis(2003) je ustanovio varijacije u prosječnoj temperaturi od +0,5 do – 2,5 oC za cijelu Europu tijekom Holocena. Danas postoje mnoge znanstvene rasprave i tumačenja uzroka globalnog zagrijavanja.Tako Karli dr. (2003) smatraju kako su globalne klimatske promjene rezultat antropogenog djelovanja od početaka industrijske revolucije.Analizebušotinaledaukazujunavisok porastkoncentracijeCOuatmosferii porast atmosfer 2 skog COtijekomindustrijskograzdobljas280 ppmv 2 (1750. godine) na365 ppmv(1998. godine), (Högberg 2007). Neke studije ukazuju naprogresivniporast COod20 ppmv u razdoblju 8000. – 2000. godina 2 BP(Indermühleidr.1999). Jednaodnovijihteorija bilajedasupovećanurazinuCOuatmosferiprouzro 2 čileprirodnepromjeneukontinentalnimioceanskim rezervoarima.Ruddiman(2003) navodidajeantropogeniutjecajnaglobalniklimatskisustavzapočeojoš prije8000 godina,sprvimpoljoprivrednimrazvojem. Raynaud(2005) otkrivaubušotinamaledapovišenu razinuCOtijekomrazdobljaMIS11,3 kojapokazuje 2 sličnuvrijednostonojurazdobljupredindustrijske revo lucije. Hasselmann(1997) ukazuje da se tijekom prošloga stoljeća prosječna temperatura povisila za 0,5 oC. Prema istom autoru teorija o antropogenom uzroku globalnih klimatskih promjena je još uvijek kontroverzna.Loutre(2003)ukazuje na vrlo dugi trenutni interglacijalni period od ~ 50000 godina. Razlog tomu je visokakoncentracijaCOkojasprječavarazvoj 2 ledenog štita, a samimtimeipočetaknoveglacijacije. Bez obzira na raznolikost tumačenja uzroka pojave klimatskih promjena, činjenica je kako one mijenjaju oko liš u kojemu se pojavljuje neka vrsta. Skup ekološ kih čimbenika koji izgrađuju okoliš u kojemu se pojavlju je određena vrsta naziva se ekološka niša. Prema Hutchinsonu(1957) ekološka niša je opseg okoliš nih čimbenika unutar kojih se pojavljuje određena vrsta. Globalne klimatske promjene tijekom prošloga sto ljeća prouzročile su promjene u okolišu, a time i promjene ekoloških niša za sve vrste drveća, pa tako i obične jele. Osim toga, na dinamiku populacije obične jele utječu i drugi čimbenici, primjerice suhe i mokre depozicije (Glavači dr.1985,Prpić1987), visoka gus toća herbivora (Mayer1981, Roženbergari dr. 2007), međuvrsna kompeticija, neprimjereno gospodarenje (Matići dr.2006, 1996) te napadi štetnih insekata i patogenih gljiva (Klepac1972). Zbog svega toga učestale su sumnje u mogućnost povlačenja, pa čak i nestanka obične jele s njenih staništa. Cilj je ovoga istraživanja ustanoviti za područje Republike Hrvatske: (I)ekološku nišu obične jele na temelju odabranih klimatskih čimbenika (II)razlike između dijelova njezina areala s obzirom na odabrane klimatske čimbenike (III)moguće promjene ekološke niše s obzirom na mo del globalnih klimatskih promjena za razdoblje 2000 – 2100. godine. MATERIJAL I METODE RADA– Material and methods U radu su korišteni klimatski podaci za razdoblje 1950 – 2000. godine preuzeti iz bazeWorldclime(Hijmansi dr.2005). Za izgradnju prognoznog modela ko rišteno je osam klimatskih varijabli i reljefni čimbenici, primjerice nadmorska visina (m) i nagib (°). Za prog nozu klimatskih promjena za razdoblje 2000 – 2100. godine korišten je model CCM3 (ClimateChange Model) koji predpostavlja dvostruku razinu sta kleničkih plinova (CO, CH, NO, CFC-11 i CFC-12) u at 242 mosferi u odnosu na današnju (Govindasamyi dr. 2003). Svi klimatski podaci su unešeni, kao gridovi, u 2 rezoluciji 30 sec (~ 1 km). Podaci o pridolasku jele na području Republike Hrvatske korišteni su iz najnovijih istraživanja o rasprostranjenosti šumkih staništa (Vukelići dr.2008), s ICPploha, baze fitocenoloških snimaka Republike Hrvatske i iz osnova gos podarenja. Na svakoj plohi pridolazak jele ocijenjen je binarnim varijablama – 1 (nazočna) i 0 (odsutna). Nezavisne varijable korištene za izgradnju logističkog modela i prognozu su: nadmorska visina – Elev (m), nagib –Slope(°), prosječna godišnja temperatura – MeanAnnT(°C), prosječni godišnji temperaturni opseg –MeanAnnTR(°C), dobiven kao razlika prosječ ne temperature najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca, za tim odnos između prosječnoga mjesečnoga opsega temperature i prosječnoga godišnjega temperaturnog opsega –IsoTherm(°C), prosječna temperatura najsušeg kvartala –MeanTDQ(°C), prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca –MeanTCM(°C), prosječna godišnja količina oborina –MeanAnnP(mm), prosječna ko ličina oborina u najtoplijem kvartalu – MeanPWQ (mm) i koeficijent varijacije oborina –PreS(mm). Areal jele podijeljen je na tri dijela: DIN – dinarski dio areala jele unutar zajednice Omphalodo-Fagetum /Tregubov1957/Marinčeketal. 1993,ACD – dinar ski dio acidofilnih jelovih zajednica (Blechno-Abiete |