DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 135-144 UDK 630* 181.2 (001) Abies albaMill. UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENANAEKOLOŠKU NIŠU OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) U HRVATSKOJ EFFECTS OF GLOBAL CLIMATE CHANGE ON THE ECOLOGICAL NICHE OF SILVER FIR (Abies albaMill.) IN CROATIA 1 Igor ANIĆ, Joso VUKELIĆ, Stjepan MIKAC, Darko BAKŠIĆ, Damir UGARKOVIĆ SAŽETAK: Obična jela jedna je od najvažnijih gospodarskih vrsta drveća u Hrvatskoj. Rasprostranjena je na području Dinarida i na panonskom gorju. Globalne klimatske promjene izazivaju opravdanu bojazan u mogućnost sma njenja ekološke niše obične jele u Hrvatskoj. U ovom su istraživanju analizirani određeni ekološki čimbenici koji izgrađuju ekološku nišu unutar područja pridolaska jele. Korišteni globalni klimatski model podrazumijeva dvostruko povećanje koncentracije stakleničkih plinova (CO2, CH4, N2O, CFC-11 i CFC-12) unutar da našnjega areala obične jele u razdoblju 2000 – 2100. godine, iz čega proizi la zi povećanje prosječne godišnje temperature za ~ 2,5 °C i smanjenje prosječ ne godišnje količine oborina za ~ 152 mm/god. u odnosu na razdoblje 1950 – 2000. godine. Istraživanje je pokazalo kako bi ove promjene mogle pro uzročiti smanjenje ekološke niše obične jele u Hrvatskoj (p>0,9) za gotovo 85 % u odnosu na današnje stanje. Ključne riječi:Abies albaMill., areal, ekološka niša, globalne klimatske promjene, klimatski čimbenici UVOD– Introduction Obična jela (Abies albaMill.) je jedna od najvažnijihCu liberg1991). Rezultati analiza jezerskih sedimeeuropskih gospodarskih vrsta drveća. Prirodno prido lazinata s lokaliteta Pula maar (područje današnjega Balau planinskoj regiji istočne, zapadne, južne i sred nje Eu-tona) potvrdili su njezino postojanje prije tri milijuna rope.Većinski dio njezine europske populacije nalazi sego dina(Willsi dr.1999). Zna se kako je obična jela unutar geografskih koordinata od 52° N u Poljskoj doras la na području Plitvičkih jezera još prije 6000 godina 40° N na sjeveru Grčke, te od 5° E u zapadnimAlpama(Srdoči dr.1985). Rezultati analiza treseta uzorkovado 27° E u rumunjskim i bugarskim Karpa tima. Manjinog s lokaliteta Dubravice (područje Hrvatskog Zadio pridolazi na Pirinejima, u Sre diš njem Masivu, i nagorja) su pokazali njezinu prisutnost na nadmorskoj sjeveru Francuske (Wolf2003,Sagnardi dr.2002).vi sini od 180 m u razdoblju Antlantika (GigoviNi- U Hrvatskoj raste u gorskom vegetacijskom pojasu Di-kolić1960). narida i na panonskim gorama: Papuku, Psunju, Med Paleobotaničari sugeriraju da se jela, zajedno s buk ved nici i Macelju (Jelaska2005). vom, u središnjoj Europi prirodno proširila djelova- Paleontološka istraživanja pokazala su kako se obič -njem klime.Tako Berson(2004) objašnjava kako je na jela na ove prostore u postglacijalnom razdoblju širilapet čimbenika bilo odlučujuće za širenje bukve i jele u iz refugija na južnom Balkanu, južnoj Italiji, Pirinejima iEuropi: klimatske promjene, migracijski putevi, zastoj u Grčkoj unatrag 38000 godina (Bersoni dr.2004,u rastu populacije, antropogeno djelovanje i prirodni Lang1994,CulibergiŠercelj1995,Šerceljipo žari. Isti autor zaključuje da su klimatske promjene bile odlučujući čimbenik za širenje jele. 2 Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, prof. dr. sc. Joso Vukelić, Utjecaj klimatskih čimbenika na dinamiku vegeta- Stjepan Mikac, dipl. ing. šum., doc. dr. sc. Darko Bakšić, cije moguće je uočiti unutar godine dana, ali i u dugim Damir Ugarković, dipl. ing. šum., Zavod za ekologiju i uzgajanje raz dobljima koja se protežu do 100000 godina. Neka šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pp 422, HR – 10002 Zagreb, mikac@sumfak.hr is traživanja upućuju na postojanje veze između dina |