DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 102 <-- 102 --> PDF |
kao izvora energije pomaže Švicarskoj da popravi ravnotežu CO. Drvo danas pokriva 2,5 % ukupnih potreba 2 Švicarske za energijom i oko 5 % za potrebe grijanja. To je švicarski, nakon hidroenergije, drugi po važnosti izvor obnovljive energije. Trebalo bi, ubrzo udvostručiti količinu energije dobivene od drveta, u kojemu teoretski počiva i veći potencijal. Trupci i drvni proizvodi imaju, ipak, samo neznatnu ulogu u švicarskoj trgovini, jer čine samo 2,6 % izvoza i 4,4 % uvoza 2002. godine. Švicarske šume osiguravaju različite sporedne šumske proizvode i divljač. Lovci, primjerice od divljači izvuku do 17 mil. franaka godišnje. U Švicar skoj lovačku dozvolu ima 30 000 ljudi (u Hrvatskoj 50 000), i oni godišnje odstrijele oko 130 000 životinja, od čega najviše dlakave divljači, npr. običnih jelena, srna, divikoza, kozoroga, divljih svinja, lisica i zečeva. Pče le proizvedu 550 tona šumskoga meda godišnje, u vrijednosti od 10 milijuna švicarskih franaka, što čini 17 % švicarske proizvodnje meda. Na Badnjak švicarske domove tako ispuni šuma u vidu Božičnih drvaca, a ne treba zaboraviti ni 450 milijuna tona bobičastoga voća i gljiva, koje vrijede preko 9 milijuna franaka. Radnici u drvnoj industriji dobrodošli su zaposlenici, osobito u planinskome području i u udaljenijim regijama. U švicarskom šumarstvu ukupno je zaposleno oko 7 000 ljudi, reorganizacija šumarske ekonomije značit će pak gubitak posla za oko 800 ljudi. Mnoga javna podu zeća mogu opstati samo koristeći svoje rezerve i priloge iz javnih fondova. U drvnoprerađivačkoj industriji zaposleno je 80 000 ljudi, od toga 12 000 u stolarstvu, pi lanama i izradi namještaja. Šume stimuliraju Nemoguće je u novcu izraziti na koje sve neizravne na čine šume koriste Ijudima, posebice kao mjesta za užitak slobodnih aktivnosti. Ljeti preko 90 % Švicaraca posjećuje šume. Ljudi ovdje dobro koriste svoje pravo ulaženja u šumu, pravo koje se ne može uzeti zdravo za gotovo u ostatku Europe. No, to ima svoju negativnu stranu; posjetitelji šume vrše pritisak na šumski ekosustav, osobito u šumama u blizini gradova, u kojima živi dvije trećine stanovništva. Studije su pokazale da se vlasnici šuma suočavaju s godišnjom štetom koja iznosi između 120 i 4 000 franaka po hektaru. U porastu je i ko rištenje šuma za slobodne aktivnosti novih generacija, kao što su vježbe preživljavanja, tehnozabave ili ratne igre “paint-ball”. Šuma je, također vrlo važna i kulturološki. Ljudi su utjecali na gotovo sve švicarske šume još od rimskoga doba. U šumama je smješteno 6 % prirodnih spomenika, kulturnih dobara i nacionalnih vrijednosti. Uvidjeli smo da treba cijeniti i zaštititi ono što pozna jemo. Šumarska pedagogija teži prenijeti važnu infor maciju, ponajprije mlađim generacijama, izloženim bezbrojnim novim, zanimljivim činjenicama i zabavnim sadržajima, zbog čega su im planirani susreti s prirodnim svijetom osobito važni. Tijekom specijalnih kampanja vlasnici šuma pozivaju učenike kako bi u društvu stručnjaka iskusili boravak u njihovim šumama. Djeca i mladež uče, između ostaloga da zaštita šuma znači razumno korištenje šume, a to ponekad znači rušenje drveća. Za razliku od Švedske, šumari koji rade u Švicarskoj uglavnom su muškarci, dok žene obavljaju samo 2,4 % pos lova tipičnih za šumarstvo. Iako je šumska ekonomija iscrpila fondove, naukovanje je popularno i obučava se više ljudi nego što se može zaposliti, tako da mnogi mora ju potražiti posao izvan šumarstva. Uobičajen stupanj obra zovanja na ETH u Cirihu nije više u ponudi. Od 2003. godine ljudi koji žele postati šumarski stručnjaci prvo završavaju prvostupanjski studij ekologije, a zatim spe cijaliraju visoko stručne stupnjeve u šumarstvu. Re- vir nici se još uvijek mogu obučavati u dva šumarska Cen tra za obuku (BildungszentrenWald) u Lyssu i Maien feu (GR). Rad s motornom pilom vrlo je opasan. SUVA– ina (Švicarsko osiguravajuće društvo za ozljede na radu) je kampanju dovela do stupnja na kojemu danas ima 40 % manje nesreća nego u prijašnjim razdobljima.Tose isplatilo financijski, jer otkako su pali troškovi osiguranja, šumska poduzeća uštede 2,8 milijuna franaka godišnje. Raznolikost u šumama Švicarske šume služe kao stanište za 32 000 vrsta. Preko 40 % svih organizama koji žive u Švicarskoj, a pro cjenjuje se da ih je oko 75 000, povezanih sa šumom. Zato je šuma vrlo važna za održavanje biološke raznolikosti u Švicarskoj. Šuma je još uvijek jedan od najprirodnijih ekosustava u Švicarkoj: 57 % sastojina je gotovo prirodne strukture, a samo je 10 % doista umjetno. Oko 80 % regeneracije u šumi odvija se prirodno, što također jamči genetsku bioraznolikost budućim generacijama. Sve u svemu biološka raznolikost u šumi je dobra, jer je broj ugroženih vrsta, gotovo svih skupina životinja i biljaka manji nego u drugim ekosustavima, kao što su npr. močvare. Na primjer, 40 % svih ptica švicarske ugroženo je, dok se kod onih koje žive u šumi taj broj svodi na samo 12 %. No, čak i u šumama postoje ekološki deficiti, koji srednjeročno čine prijetnju vrstama i mogu dovesti do iscrpljenja flore i faune. Budući da se mnoge šume više ne održavaju i tako postaju tamnije i vlažnije, brojni organizmi koji u njima žive i koji trebaju svjetlost i topli nu, postaju rijetki. Sve do sada alohtone biljke i životinje nisu predstavljale opasnost autohtonome biljnome i životinjskome svijetu u švicarskih šuma. Samo je 0,6 % drvenastih |