DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 99 <-- 99 --> PDF |
SILVAE GENETICA Časopis Silvae Genetica je međunarodni časopis koji je nastavio rad Časopisa za šumarsku genetiku i ople menjivanje šumskog drveća (Zeitschrift für Forst ge netik und Forst phlanzenzuhtung, Journal of Forst Genetics and Tree Breeding), kojega je osnovao W. Lan gner1951. U časopisu Genetica objavljuju se iz vor ni znanstveni radovi, kratke obavijesti, kritički osvrti, oglasi i izvješća sa sastanaka i kongresa o oplemenjivanju šumskog drveća i šumarskoj genetici na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku. Izdavač ča sopisa je J. D. Sauerlander’s Verlag, Frankfurt am Main, Njemačka. Časopis je indeksiran u ISIWeb of Science, CABAbstract, FAO AGRIS i ELFIS. Objav lju je rezultate iz: –Populacijske, evolucijske i molekularne genetike, –Kozervacijske genetike, –Oplemenjivanja šumskog drveća, –Biotehnologije. Osim toga, članci o ekologiji s osvrtom na genetiku sta bala i drugih organizama su dobro došli. Časopis iz la zi godišnje šest puta kao dvobroj. Godišnja pretplata iz nosi 248,00 €, za studente 198,40 €. Nastavno prikazujemo sažetak istraživanja koja su objavljena u članku The Chloroplast DNA Poly morp hisms ofWhite Oaks of SectionQuercus in TheCen tral Balkan (Polimorfizam kloroplasta DNAbijelih hrastova sekcijeQuercus u srednjem Balkanu, autori: D.Slade, Ž.Škvorc, D.Ballian, J.Gračan, D.Papeš,Silvae Genetica 57, Issue 4–5, 2008, 227–234), Ukupno 444 stabla s kojih su uzorci iz 110 populacija bijelih hrastova Sekcije Quercus uzeti ranije na području srednjeg Balkana, analizirana su korištenjem četiri primarne kombinacije encima, praćene i ograni če ne na četiri velika nekodirana područja majčinskih kloroplasta DNA. Primjenom Petit et al. (2002a) metode za određivanje kloroplasta utvrđeno je 7 haplotipova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji i južnom Kosovu, a to su: 2, 4, 5, 6, 7, 17, 31, kao i subtipovi haplotipova 4(a), 5(a, b, c) i 17(a). Pet tih haplotipova pripada porijekluA. Jedan od tih haplotipova je utvrđen u cijelom istraživanom po dručju. Distribucije ostalih haplotipova toga porijek la više su geografski strukturirani. Ostala dva haplotipa, haplotip 2 i haplotip 17, pripadaju porijeklu C, odnosno E. Podaci su uspoređeni s prijašnjim rezultatimaPetitetal. (2002b) kako bi potvrdili informaciju o post glacijalnoj kolonizaciji hrastova u jugoistočnoj Europi ( Sl. 1 i Sl. 2). U izdanju časopisa Silvae Genetica 57, Issue 3, 2008, 110–117, u članku “Genetska varijabilnost re pro duktivnih svojstava klonova iz klonske sjemenske plan taže divlje trešnje u Sjevernoj Španjolskoj (“Ge netic Variation in Reprodactive Trait in a Clonal Seed Orchards ofPruns avium in Northen Spain, autori: R. Diazi E.Merlo”) objavljeni su rezultati istraživanja re pro dukcijskih fenoloških svojstava klonova divlje treš nje. Provedena su istraživanja na 103 klona iz 7 pro venijencija divlje trešnje iz sjeverne Španjolske. Klo novi su selekcionirani s obzirom na prirast i pravnost Slika 1. Distribucija haplotipova hrasta u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Srbiji, Makedoniji iAlbaniji (Izvor: Silvae Genetica 57, Issue 4–5, 2008, 227–234) |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Slika2.Distribucija sub-haplotipova haplotipa 5. Populacije za koje haplotipovi nisu pro na đeni označeni su točkom. Strelice pokazuju mogući smjer kolonizacije za svaki sub-haplotip (Izvor: Silvae Genetica 57, Issue 4–5, 2008, 227–234). deb la. Plantaža je osnovana u potpuno slučajnom ras po redu u 7 ponavljanja, s jednim stablom po ponav lja nju. Klonovi koji imaju najbolju cvatnju i s najvećim brojem cvjetova praćeni su dvije godine zaredom. Utvr đena je signifikantna razlika između klonova za istraživana svojstva s viskom nasljednošću u širem smislu (h2), osim za trajanje i sinhronizaciju cvatnje, koja imaju prosječnu nasljednost. Općenito, utvrđeno je sinhronizirano plodonošenje u klonskoj sjemenskoj plantaži, iako su se dva klona razlikovala, jer su imala kasnu cvatnju i slabiju sinhronizaciju. Diferencijacija po klo novima korelirala je s geoklimatskim varijablama, s ob zi rom da klonovi s nižih nadmorskih visina i višim tem peraturama imaju raniju cvatnju. Također, u časopisu Silvae Genetica 53, Issue 5–6, 2004, 148–201, objavljen je članak pod naslovom “Ge net ska varijabilnost rasta i prirasta u testu polusrodnika plus stabala slavonskih provenijencija hrasta luž njaka, autori: S. Bogdan, I. Katičić-Trupčevići D. Kajba. Dr. sc. Joso Gračan IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA FROM THE HISTORY OF FORESTRY OBNOVLJENA STARAZGRADAŠUMARSKE ŠKOLE U KARLOVCU Uvod Stara zgrada u Karlovcu, Rakovac br. 2, u kojoj je Šu marska škola djelovala od 1947 – 1968. godine, ima du gotrajnu povijest u karlovačkom školstvu. Sa gra đe na je 1863. na mjestu starije školske zgrade, istovremeno kada i pročelje obližnje rakovačkeVelike realke (danas Gimnazija). U njoj je djelovala Obća obospolna pučka škola, zatim Ženska stručna škola, Trgovačka i Glaz bena škola, a bila je i u posjedu Slunjske imovne op ćine. Uz zgradu prema Gimnaziji nalazila se i mala “školska kapelica”, koja je srušena nakon 2. svjetskog rata. Zgradu je od 1968 – 1989. koristila Osnovna škola “D. Jarnević” kao područni odjel, pa je nekadašnja “Šu mar ska škola” dobila naziv “Mala škola”. Poslije 1989. zgrada, koja je ionako već bila u derutnom stanju, bila je napuštena i prepuštena daljnjem propadanju (slika 1). Tijekom Domovinskog rata u razdoblju od 1991 do 1993. zgrada je oštećena s nekoliko neprijateljskih gra na ta, pa je stanje dodatno pogoršano. God. 1993. zgrada je stavljena pod preventivnu zaštitu do donošenja rje še nja o upisu u registar spomenika kulture. |