DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 97 <-- 97 --> PDF |
–Proizvodnja i uporaba eukaliptusa uAustraliji (1953. g.); –Eukaliptus – svjetski problem (1957. g.); –Gdje smo s eukaliptusom (1964. g.); –Mogućnost pošumljavanja i podizanja šumskih kultura na Sardiniji (1967. g.). 1979. g. prestaje s redovitim radnim odnosom, ali na stavlja ugovorni rad do 1984. g. Sudjeluje u osnivanju talijanskeAkademije šumarskih znanosti, čiji je re do viti član bio od 1951. g., te predsjednik u razdoblju od 1980. do 1992. g. 1973. g. imenovan je dopisnim čla nom nacionalne Akademije. Ostvario je preko 180 pi sanih djela, što svjedoči o njegovoj istraživačkoj ak tiv nosti u području šumarske botanike, ekologije, klimatologije i tehnike uzgajanja šuma. Prof. di Phillippisu priznaju se velike zasluge, što je znao bolje od ostalih afirmirati načela “modernog šu mar stva na naturalističkoj osnovi”, po kojima šuma nije jednostavna zajednica stabala, već kompleksna ži va biološka zajednica u dinamičkoj ravnoteži s fizič kim okružjem. Svoje izlaganje prof.Antonio Postiglione završio je riječima: “u ime poštene i zdrave znanosti, šumari trebaju glasno tražiti veliko poštovanje za ekologiju i šumu, danas općenito označenu kao prirodni obnovljivi izvor”. To je učenje koje nam je ostavio “naš maes tro”, čiju sto tu obljetnicu danas obilježavamo. Raffaella Lovreglioi dr.:Primjena metode “DEL PHI” za analizu uzroka požara. Kao i u ostalim mediteranskim zemljama, u Italiji svake godine raste broj požara. Poboljšanje sredstava za gašenje ograničena je strategija. Nažalost, može se zaključiti da je sve veće učešće namjerno izazvanih po žara. Nove aktivnosti usmjerene su prevenciji, tj. aktivnostima koje imaju za cilj smanjiti uzroke i po tencijalne izvore požara, te ublažiti štetne posljedice.Treba uzeti u obzir motive fenomena na lokalnoj razini, ljudske na vi ke i ponašanja kao rezultat stare kulture koja nestaje. Važno je poznavanje motiva koji potiču čovjeka na opasno ponašanje, da bi se poduzele određene mjere koje odgovaraju stupnju obrazovanja i emocijama, usklađenim sa često zaostalom kulturom. Plan obrane zasnovan je na ograničavanju i modificiranju uzroka u mogućim granicama, ublažavanju šte ta i posebno važnom poduzimanju preventivnih mjera, kako je to naznačeno u “Preporukama” europskog parlamenta (1986. g.) i “deklaraciji” izAtene (1987. g.). Nezamjenjivu ulogu imaju istraživački instrumenti na terenu, radi određivanja smjera tendencije i koncentracije fenomena.Analiza motivacije obavlja se pomoću dvije metode: “Kernel density” i metoda “Delphi”. Tehnika metode Kernel density sastoji se u prostornoj analizi, što znači prepoznavanje područja s najve ćom koncentracijom događanja požara, koje omo gućuju stvaranje “mapa rizika”. Povoljnom tehnikom interpolacije dobiju se prostorne informacije koje se koriste kao input za procjenu rizika. Tehnika Delphi (dobila je ime po grčkom proroku Delphiju) razvila se 50-ih godina prošloga stoljeća. Utemeljili su je istraživači Olaf HelmeriNorman Dalkey,kao metodu za predviđanje budućih događanja, primjenjujući listu pitanja s kontroliranim odgovorima, prikupljenim od eksperata. Primjena metode ima četiri osnovne faze: –formuliranje upitnika, –kritička analiza odgovora, –eventualno reprogramiranje upitnika i –konačno mišljenje. Sudionici se ne susreću radi rasprave, već autonomno registriraju vlastito mišljenje pomoću upitnika, koji omogućuje slobodno formiranje ideja i novih prijedloga. Izbor sudionika i pravila koja treba slijediti su od posebne važnosti za uspjeh istraživanja. Metoda Delphi je prvi puta u Italiji primijenjena u pla nu obrane od požara u Nacionalnom parku Gar ga no. Analiza odgovora dala je važne indicije u vezi mo tiva požara u Parku, na bazi saznanja zaposlenika. U ovom članku autori su obradili analizu slučaja Taranto, gdje je u posljednjih sedam godina zabilježeno 398 požara na oko 6.000 ha pošumljene površine i oko 2.500 ha nepošumljene površine. Radi se o području koje obilježava suha klima, te vegetacija s velikim učešćem crnogorice i mediteranske makije. Upitnik koji je predložen ekspertima, sastoji se od sljedećih grupa pitanja: –požari zbog prirodnih uzroka, –požari slučajnog porijekla, –požari zbog nesmotrenosti ili nenamjerni i –požari zbog zle namjere. Ispitanici su na postavljena pitanja odgovarali sa mo stalno, a odgovori su naknadno analizirani i grupirani. U gruboj podjeli, evidentirano je 35 % namjerno izazvanih požara, 25 % nenamjernih i 40 % nerazvr stanih požara. Uz to, rezultati su dali puno drugih poka zatelja, od kojih je najvažnije usmjerenje prema pojačanoj prevenciji. Fauna i šume PaoloCasanova,AnnaMemmoli:Jelen u šu mi Mediteranska civilizacija, posebice grčko-rimska, nije precizno razlikovala srneću divljač, jelensku divljač i lopatara.Ta konfuzija trajala je gotovo do današnjih vremena. U mnogim djelima iz vremena Re nesanse i poslije, očiti su krivi zaključci, te je teško po goditi o ko jim se vrstama radi. U tu zbrku često su umiješani i ko zo rog i divokoza. |